arrow up

Podijelite vijest:

SAČUVATI ĆIRILICU

 Ljilja Petrović-Zečić

Ljilja Petrović-Zečić

Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ljilja Petrović Zečić smatra da je izložba „Jezik i pismenost“ odličan primjer kako da se ćirilici da određeni značaj, u vremenu kada je ugrožena i kada ima onih koji bi željeli da nestane.

„Ova izložba je veoma značajna zbog činjenice koliko je ćirilica danas ugrožena i koliko bi neki željeli da nestane, kao i da je devedesetih godina prošlog vijeka nastao veliki broj kvazi-jezika kao simbol nacionalnog identiteta i potrebe da se ljudi i zajednice razdvoje“, rekla je Zečićeva pred otvaranje izložbe „Jezik i pismenost“ u Banjaluci.

Ona smatra da bi briga o jeziku i pismu trebalo da bude prioritetna dužnost društva i pojedinaca jer bez njih nema ni naroda.

Zečićeva je istakla da je ova izložba, koja je urađena prošle godine povodom 150 godina od smrti Vuka Karadžića i u okviru velikog evropskog projekta „Dani evropske baštine“, interesantna zbog tematike i njenog cilja da se kulturna baština naroda da na širi uvid i da se pokaže kulturna raznolikost i jedinstvo različitosti evropskih država.

Ona je naglasila da je izložba poklon Narodne biblioteke „Vuk Karadžić“ iz Kragujevca.

Direktor biblioteke „Vuk Karadžić“ Mirko Demić smatra da je protjerivanje ćirilice sa hrvatskih prostora potpuno suludo, jer ona nije isključivo srpsko pismo, a Hrvati zaboravljaju da i njima pripada jednako kao i Srbima.

„Zadatak izložbe koja je obišla deset gradova Srbije i nekoliko gradova Srpske jeste da obiđe srpski kulturni i duhovni prostor i podseti šta imamo i šta treba da čuvamo“, naglasio je Demić.

On je pojasnio da izložba „Jezik i pismenost“ u najširem istorijskom, književnom i filološkom luku prikazuje nastanak i razvoj ćiriličkog pisma putem panoa, replika, autentičnih djela, kao i da su urađeni katalog i ce-de za izložbu koja i dalje traje.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

Ćirilica – i kao trebinjska posebnost – Jadovno 1941.

Ćirilica u nestajanju – Jadovno 1941.

PREDLOЖEN ZAKON O ZAŠTITI ĆIRILICE – Jadovno 1941.

Ćirilica – čir na dvanaestopalačnom crevu hrvatskih …

ĆIRILICA DIO IDENTITETA SRPSKOG NARODA I KULTURE …

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​