arrow up

Podijelite vijest:

Rehabilitacija Nedića: Sudija jedva smirila strasti

Svedočenje profesora Milana Ristovića u postupku rehabilitacije Milana Nedića izazvalo veliku buru u sudnici. Svedok bio uzrujan pokušajima da se opravdaju postupci ratnog premijera

PODRŠKA Pristalice rehabilitacije Milana Nedića u ponedeljak ispred suda Foto Z. Jovanović
PODRŠKA Pristalice rehabilitacije Milana Nedića u ponedeljak ispred suda Foto Z. Jovanović

Maratonski postupak rehabilitacije Milana Nedića, srpskog premijera za vreme Drugog svetskog rata, nastavljen je u ponedeljak svedočenjem Istostovića, u neuobičajenoj atmosferi. Troipočasovno ročište proteklo je u polemici, a u jednom momentu predsedavajuća sudskog veća Anđelka Opačić “zapretila je” desetominutnom pauzom “dok se ne smire strasti”.

Povišene tonove su izazivala pitanja pravnog zastupnika predlagača rehabilitacije Zorana Жivanovića u vezi s Nedićevom ulogom. Ristović je odgovarao vidno uzrujan svim pokušajima da se opravda Nedićev izbor da učestvuje u, kako je rekao, marionetskoj upravi, a ne pravoj vladi, koja nije samostalno kontrolisala državnu teritoriju, nije imala ključna ministarstva, čak ni školski program nije mogla da donese bez saglasnosti okupatora, već je trebalo da omogući eksploataciju Srbije za nemačku ratnu privredu.

Na Жivanovićevo pitanje da li bi razlog da se Nedić prihvati premijerske funkcije mogle biti pretnje da će red u Srbiji zavesti Bugari, Mađari i ustaše, Ristović je rekao:

– To nije bila realna pretnja. Nedić jeste pretio više puta ostavkom i samoubistvom ako ne stanu represalije nad srpskim narodom, ali niti je on dao ostavku, niti su represalije prestale sve dok u Srbiju, u drugoj polovini 1943, nije stigao novi nemački izaslanik za jugoistok Nojbaher.

Profesor je priznao da je Nedić bio na prvobitnom spisku nemačke tajne službe za hapšenje, uz ostale generale, masone i komuniste, ali je dodao i da je njegov glavni zadatak kada je imenovan bilo gušenje ustanka.

Milan Ristović
Milan Ristović

Ristović se složio da je ratni premijer postavio više uslova kako bi se prihvatio dužnosti, ali je dobio samo simbolične ustupke i do kraja je ostao lojalan Nemcima.

Na komentare advokata da je imao tajne kontakte sa izbegličkom vladom u Londonu preko Carigrada, profesor je odgovorio da su to bili samo pokušaji i da je bio na “crnom spisku” vlade:

– Nijedan evropski sud posle Drugog svetskog rata ne bi oslobodio Nedića. Njegov slučaj je jedinstven jer je izručio Nemcima svoje kolege, oficire Jevreje. A kakav je odnos imao sa četnicima, najbolje pokazuje to što su ubili Miloša Masalovića, njegovog šefa kabineta.

Posle ročišta, prof. Ristović je novinarima rekao da odluka suda, kakva god bila, neće biti obavezujuća ni za nauku, ni za istraživače.

NASTAVAK U MARTU

Svedočenje istoričara Aleksandra Stojanovića, naučnog saradnika Instituta za noviju istoriju, sud će čuti 26. marta. Na suđenju nije bio predlagač rehabilitacije Aleksandar Nedić, zbog zdravstvenih razloga.

Autor: V. CRNJANSKI SPASOJEVIĆ

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Milan Nedić nije bio ni ratni zločinac, ni mučenik | Jadovno …

Nastavljen proces za rehabilitaciju Nedića (VIDEO …

Vladimir Dimitrijević: Nemci i ustaše o Milanu Nediću …

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​