arrow up

Podijelite vijest:

Razglednica iz Japana

japan.jpg

Pre nekih pet ili više godina upoznao sam gospođu Hirai u Tojami, gradu na zapadnoj obali japanskog ostrva Honšu. Kao i svaki Japanac ovde, vešt se pravi neveštim, učen neukim, jak slabim, tako je i ona u početku skrivala od mene svoju veliku ljubav prema pesmi.

Tek nakon našeg, ko zna kojeg po redu susreta, stidljivo je rekla da je već godinam dirigent i vođa manjeg amaterskog hora po imenu Anteprima. Grupu čine isključivo žene, neke od njih zaposlene a neke domaćice, koje u svoje slobodno vreme vole da pevaju. Pored repertoara japanskih pesama imaju običaj da pevaju i pesme drugih stranih zemalja.

Trenutno u Japanu živi i radi oko 30-ak državljana Srbije. To premalo stado živi rasuto po većim gradovima na istočnoj obali, dok na zapadnoj obali od sve bratije i sestara živim samo ja, tako da mnogi ljudi ovde i nemaju priliku da čuju, vide, upoznaju nekoga iz Srbije.

U nekom od naših nezvaničnih razgovora, gospođa Hirai upitala me je koja bi to pesma na najbolji način predstavila srbe i Srbiju. Pesma “Tamo daleko” je bila prvo na šta sam munjevito pomislio. Naša prošlost, sadašnjost ali i budućnost stradanja za Krst i slobodu najbolje je, valjda, oličena u tim stihovima. Na tada skromnom japanskom jeziku počeo sam da joj pričam o mom narodu, o srpskoj kapi šajkači, o ocu i sinu, o belom krinu i grčkom limunu. Razgovor nas je odveo i u vekove pod turskim ropstvom i danak u krvi, za kojeg ovde nikada nisu čuli. Oznojan od muke u prevođenju, zaneo sam se u svojoj priči, trudeći se da ne propustim ništa što je bitno u objašnjenju stihova pesme i nisam ni primetio da gospođa Hirai plače. “Tamo daleko” je bila za nju pesma potpuno drugačija od pesama nekih stranih zemalja, koje je do tada pevala. I nije prošlo ni par nedelja, a već su bile odštanpane note sa tekstom i mala odabrana grupa je počela vredno da vežba. Poznavajući sada vrlo dobro značenje svake od reči pesme, gospođa Hirai je podučavala i ostale članice hora.

I eto, po prvi put, iz usta, ali najvažnije, iz srca Japanaca, bio sam svedok da čujem svoju omiljenu pesmu, zaista tako daleko, daleko od moje majke Srbije, na ostrvu gde, kako kažu, sunce prvo izlazi. Osećaj je bio neopisiv.

Slobodan Pavkov, Tojama,

na dan Svetoga oca našeg Simeona Mirotočivog

Izvor: novo-videlo

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Mile Vukelja

Rođen 16. novembra 1930. godine u selu Donja Dragotinja, Prijedor Kazuje: Roditelji su

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​