arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Raković: Kanonizacija Stepinca put do relativizacije istorije

Kanonizacija Alojzija Stepinca je aktuelna tema u regionu kojom Rimokatolička crkva i u Hrvatskoj i u BiH želi da relativizuje ulogu te osobe i Katoličke crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, rekao je istoričar Aleksandar Raković.

Alojzije Stepinac (foto:Profimedia, Privatna arhiva)
Alojzije Stepinac
(foto:Profimedia, Privatna arhiva)

„Ako bi im pošlo za rukom da Stepinac dobije status svetitelja, to bi značilo da bi počinjeni zločini došli u neku vrstu relativizacije, a da se odagna stigma koja je s pravom stavljena zbog zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata nad Srbima, Jevrejima i Romima“, rekao je Raković.

On je istakao da bi se time, relativizovali i zločini i nedjela i drugih sveštenika iz redova katoličke crkve, u tadašnjoj NDH.

„Ukoliko bi to sve pošlo za rukom Hrvatima i onima koji zagovaraju ideju kanonizacije Stepinca, onda možemo očekivati i neke nove korake u budućnosti koji bi dalje relativizovali ono što se desilo u NDH“, dodaje ovaj istoričar iz Instituta za noviju istoriju Srbije.

On je podsjetio da pojedini hrvatski političari danas „komotno“ tumače ulogu NDH u pogromu Srba i relativizuju ono što se desilo tokom Drugog svjetskog rata.

S druge strane, Raković je podsjetio da je njemačko-francuska televizija „Arte“ nedavno prikazala film u kome se kaže da je „Hrvatska močvara fašizma u Evropi danas“.

On je dodao da pokušaj kanonizacije Stepinca, na sreću, kako sada stoje stvari, neće proći te da odluka o kanonizaciji Stepinca, neće biti potpisana dok je na čelu Rimokatoličke crkve papa Franjo.

„Ako nekada dođe do kanonizacije Stepinca i njegovog proglašenja za svetitelja to će dovesti do prekida i bitnog narušavanja odnosa između SPC i Rimokatoličke crkve“, smatra Raković.

On podsjeća da je dokazana uloga Stepinca u ustaškom režimu, da mu je sudio sud Narodne Republike Hrvatske, da je osuđen za prekrštavanje Srba i proglašen ratnim zločincem, ali da je Stepinac znao da mu „komunisti neće smaknuti glavu, jer političke okolnosti nisu bile takve“.

Raković je, povodom sinoćnje tribine na Pravnom fakultetu u Beogradu pod nazivom „Alojzije Stepinac-stara priča i novi detalji“, rekao da je cilj skupa da pokaže koliko je besmislena i van pameti inicijativa o kanonizaciji tog čovjeka, te da treba tim povodom „uvažiti mišljenja stručnjaka iz različitih naučnih polja koji o svemu tome govore u jednom glasu“.

„To što Jevreji i Srbi ovih dana ne žele da sa hrvatskim vlastima učestvuju na komemorativnom skupu u Jasenovcu govori o tome do koje mjere su zaoštreni odnosi u regionu i oko Stepinca i oko Jasenovca“, ističe Raković.

To je, kako je dodao, sve jedan paket jer hrvatska strana želi da nametne reviziju istorije i spere sa sebe ljagu te da nemetne novi pogled na zločine počinjene nad stotinama i stotinama hiljada Srba, Jevreja, Roma i antifašista tokom postojanja NDH.

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

 

Vezane vijesti:

Orešković: Bitno da se kanonizacija Stepinca što pre završi

Otkrivamo što tačno smeta SPC u vezi kanonizacije Stepinca …

Veljko Đurić Mišina: Mali prilog raspravi oko kanonizacije …

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​