Rade R. Lalović: INTEGRATIVNI PRISTUP KULTURI SJEĆANjA U NASTAVNOJ PRAKSI

Iako smo dosta pisali i u stručnim časopisima i posebnim knjigama objavljivali stručne radove sa konkretnim primjerima književnih tekstova čijom obradom, uz jasne zadatke za istraživačko čitanje, se podstiče njegovanje kulture sjećanja na srpska stradanja u 20. vijeku čime se postiže  potpuno razumijevanje ljudske patnje u logorima smrti na području NDH, očigledno je da se u nastavnoj praksi još uvijek prilično luta.

I upravo zbog toga ovdje, kao pomoć nastavnicima donosimo jedan konkretan model niza časova u integrativnoj nastavi u kojoj obrađujući jednu te istu nastavnu temu nastavnici više predmeta obradom navedenih nastavnih sadržaja doprinose  formiranju kompletne slike i sticanju funkcionalnih znanja o srpskom stradanju u 20. vijeku.

Tako usvojeni ovi nastavni sadržaji prerastaju u trajno pamćenje i razumijevanje stradalničke sudbine srpskog naroda, a učenicima ta materija biva prezentovana na način koji je njima i prihvatljiv, i razumljiv.

Naravno, ovo je samo jedan od niza mogućih modela koji pokazuje kako se osmišljenom korespondencijom i  i kreativnim pristupom u neposrednom nastavnom radu prilično lako ostvaruju  na izgled teški nastavni ciljevi.

Nastavni predmet: Istorija  

UVODNI DIO ČASA            

Nastavnik sa učenicima u osmišljenom razgovoru kratko ponavlja uzroke Aprilskog rata i sloma Kraljevine Jugoslavije, uslove u kojim je formirana NDH, odnos NDH prema Srbima, Jevrejima i Romima i navodi mjesta njihovog stradanja, odnosno logore smrti.  

GLAVNI DIO ČASA           

U glavnom dijelu časa sa učenicima se radi u parovima na taj način što im se podijele tableti koji su povezani sa internetom, a zatim se za svaki par učenika daju istraživački zadaci vezani za logore u kojima su stradali Srbi, Jevreji i Romi. Zadatak je da učenici na internetu pronađu odgovarajući materijal relevantan za davanje odgovora na pitanja definisana na dobijenom nastavnom listiću. Nakon isteka ostavljenog vremena za rad svaki par u kratkim crtama obrazloži značaj pronađenog materijala za odgovor na pitanja sa njihovog nastavnog listića.

ZAVRŠNI DIO ČASA (Rezime i provjera dostignutosti ishoda učenja)            

U završnom dijelu časa grupa od tri učenika koji su posebno pratili izlaganje svih parova rezimiraju izloženu materiju ukazujući na kvalitet izabranih materijalnih dokaza koje su učenici radeći u parovima prezentovali s posebnim osvrtom na njihov značaj za njegovanje kulture pamćenja na ustaške zločine počinjene nad Srbima i drugim narodima.

Nastavni predmet: Srpski jezik  

UVODNI DIO ČASA           

Imajući u vidu da su učenici u prethodnim razredima i u prethodnom periodu iz nastavnog predmeta Istorija  usvojili odgovarajuća znanja u skladu sa ishodima učenja iz nastavnog predmeta Istorija, neophodno je, zbog boljeg razumijevanja književnih tekstova koji za osnovni motiv imaju stradanje srpskog naroda na različitim stratištima, u kratkom razgovoru sa učenicima obnoviti ta znanja i podsjetiti se na značenje odgovarajućih termina. Dakle, neophodno je u kraćim crtama osvrnuti se na najveća stratišta kao što su Glina, Jadovno, Jasenovac, Šušnjar, Šargovac, Motike, Drakulić, Stari Brod na Drini, Korićka jama, Prebilovci i slična mjesta. Naravno, neophodno je ukazati i na značenje termina Holokaust, Porajmos, Srbocid, Pokolj, genocid i sl.  

GLAVNI DIO ČASA           

U glavnom dijaelu časa se vrši analiza nekoliko lirskih pjesama čiji je osnovni motiv stradanja Srba na nekom od pomenutih stratišta.  Analiza se vrši u skladu s metodičkim zahtjevima analize lirske pjesme s posebnim akcentom na pjesničke slike i njihovu simboliku. Kao veoma ilustrativni primjeri mogu se uzeti tri pjesme vezane za stratišta na različitim geografskim prostorima Republike Srpske, a to mogu biti  sljedeće pjesme:  Ljubica Miletić, Liturgija u Jasenovcu, Budimir Dubak, Let anđela iSlobodan Jović, Tri večernje slike iz crkve u Glini.

To su poetska svjedočenja o stradanju Srba od Banije do Hercegovine. Za analizu ovih pjesama nastavnik će pripremiti zadatke za istraživačko čitanje, a svaku od ovih pjesama će u  posebnoj grupi, odgovarajući na zadatke za istraživačko čitanje, rješavti posebna grupa učenika. Evo primjera zadataka za istraživačko čitanje za pjesmu Ljubice Miletić, Liturgija u Jasenovcu. Ljubica Miletić, Liturgija u Jasenovcu   Moj narod ima podzemne gradove -Pažljivo pročitaj pjesmu Milice Miletić Liturgija u Jasenovcu. – Pošto je pjesnikinja u iskrenom molitvenom odnosu prema jasenovačkom stratištu pokušaj objasniti zbog čega ona Jasenovac doživljava kao „podzemni grad“? – Očigledno je da pjesnikinja osim Jasenovca misli i na još neke „podzemne gradove“. Objasni kako ti razumiješ sintagmu „podzemni grad“ i razmisli na koje sve još „podzemne gradove“ može da se odnosi prvi stih ove pjesme. – Ko se sve nalazi u tim podzemnim gradovima? –Zbog čega su u podzemnim gradovima crkve samo do temelja? –Šta simbolizuju Žitija, šta Talmud, a šta „dečji vrisak“? –Kako razumiješ sliku „podzemne prestonice“ u drugoj strofi? Moj narod nad njima drži opelo -Kakva je razlika između liturgije i opela? –Kada se služi „liturgija za upokojene“, a kada opelo? –Kome je namijenjeno opelo o kome je riječ u trećoj strofi?  Kako razumiješ stih „I gore i dole“ u trećoj strofi? – Ako uporediš sloj predmetne stvarnosti i sloj misaone suštine u ovoj pjesmi do kojih zaključaka dolaziš?  – Molitveni ton ove pjesme, te pojmovi liturgija i opelo svakako su u funkciji njegovanja kulture sjećanja. Kratko objasni na šta nas trajno podsjeća ova pjesma i šta nikako ne smijemo zaboraviti? Na sličan način nastavnik priprema zadatke za istraživačko čitanje  za pjesmu Slobodana Jovića   Tri večernje slike iz crkve u Glini i za pjesmu Budimira Dubaka, Let anđela koja svjedoči o stradanju u Prebilovcima.    Nakon što se okonča rad u grupama svaka grupa u razumnom vremenu prezentuje svoju analizu odgovarajuće pjesme.

ZAVRŠNI DIO ČASA (Rezime i provjera dostignutosti ishoda učenja)

U samom završnom dijelu časa nastavnik na odgovarajući način provjerava dostignutost planiranih ishoda učenja. To može učiniti dijaloškom metodom u kratkom rezimeu, a može i na bilo koji drugi način koji mu se u tom času učini efikasnim.

Nastavni predmet: Geografija

UVODNI DIO ČASA           

Uvodni dio časa iz nastavnog predmeta Geografija može biti identičan kao i za nastavni predmet Srpski jezik. Razlog je neophodno poznavanje istorijskih činjenica vezanih za nastavnu jedinicu Kultura sjećanja na stradanje Srba, Jevreja i Roma u 20. vijeku – sistematizacija. Osim navedenog, nastavnik sa učenicima vodi razgovor o geografskom rasporedu pomenutih stratišta stavarajući uslov da efikasno pređe na oblast geografije obnavaljajući geografske pojmove-kartografija, vrsta karata, topografski znaci u kartografiji i slično.  

GLAVNI DIO ČASA           

Kako je osnovni nastavni cilj na času geografije obilježavanje memorijalnih centara u Republici Srpskoj nastavnik učenike dijeli u 3 grupe. Jedna grupa će na geografskoj karti pronaći memorijalne centre u Krajini, u Lici i na Kordunu ((Jadovno, Gospić, Pag, Glina, Garevice, Jasenovac, Donja Gradina, Šušnjar, Šargovac, Drakulić i Motike), druga grupa će to isto učiniti za memorijalna područja od Doboja do Višegrada (npr. Dobojski logor, Drinjača, Bratunac – Kravica, Stari Brod kod Višegrada), a treća grupa će pronaći memorijalna područja u Hercegovini (Pridvorica, Korita, Trebinjska šuma, Prebilovci). Nakon završenog ovog zadatka predstavnici svake grupe na „slijepoj karti“ Republike Srpske i dijela Hrvatske ucrtavaju mjesta stradanja i odgovarajućim topografskim znacima obilježavaju spomenike, muzeje i spomen područja. 

ZAVRŠNI DIO ČASA (Rezime i provjera dostignutosti ishoda učenja)

U završnom dijelu časa nastavnik petominutnim testom provjerava dostignute ishode učenja.

Nastavni predmet: Engleski jezik  

UVODNI DIO ČASA       

Uvodni dio časa se sastoji od konverzacije na temu Republika Srpska i njene znamenitosti s posebnim osvrtom na spomenike kulture i istorijske spomenike.  

GLAVNI DIO ČASA      

U glavnom dijelu časa  učenici rješavaju zadatke radeći u paru. Smisao zadataka je u tome da svaki par učenika na engleskom jeziku napiše kratku informaciju o istorijskim spomenicima koji su mapirani na „slijepoj karti“ na času iz nastavnog predmeta Geografija, a riječ je o spomenicima  i memorijalnim područjima na mjestima stradanja srpskog naroda na području Nezavisne države Hrvatske. Kompletan dokument na nivou odjeljenja se može uobličiti kao vodič za strance s ciljem njihovog upoznavanja sa stradanjem Srba na području NDH.  

ZAVRŠNI DIO ČASA (Rezime i provjera dostignutosti ishoda učenja)  

U završnom dijelu časa neophodno je pročitati nekoliko napisanih infoormacija  s ciljem davanja neophodnih uputstava za doradu kompletne ideje o završetku ovako zamišljenog Istorijskog vodiča.

Nastavni predmet: Muzička kultura  

UVODNI DIO ČASA         

Nastavnik sa učenicima razgovara i izvodi odgovarajuće zaključke u vezi s ulogom muzike i muzičkih kompozicija u očuvanju nacionalnog identiteta i navodi ključne događaje u kojim je stradao srpski narod u 20. vijeku.

GLAVNI DIO ČASA     

U glavnom dijelu časa se pprvo slušaju, a zatim solistički mi horski uvježbavaju muzičke kompozicije Pesma malom anđelu, posvećena žrtvi NATO agresije maloj Milici Rakić, a zatim i kompozicije Junaci sa Košara i Pukni zoro.  

ZAVRŠNI DIO ČASA (Rezime i provjera dostignutosti ishoda učenja)

U samom završnom dijelu časa se u kratkom razgovoru sa učenicima izvode zaključci vezani za simboliku navedenih kompozicija i za njihovu ulogu u vezi s čuvanjem nacionalnog identiteta i u vezi s njegovanjem kulture sjećanja.

Od istog autora:

Rade R. Lalović: IZGRADNjA LIČNOG I NACIONALNOG IDENTITETA I KULTURA SJEĆANjA

Rade R. Lalović: NEKOLIKO POETSKIH SLIKA SA ANTISRPSKIM KOMUNISTIČKIM RUKOPISOM

Rade R. Lalović: SRPSKA POEZIJA STRADANjA I PATNjE …

Rade R. Lalović: SONETI NAD SJENIMA SRPSKIH …

Rade R. Lalović: STRADANjE KAO ISTORIJSKA I POETSKA …

Hadži Rade R. Lalović: Jedan model izgradnje ličnog i …