arrow up

Podijelite vijest:

Putin: Gnijev prema nacističkim djelima je pravedan

On je dodao da su Rusija i Izrael ogorčeni pokušajima negiranja Holokausta i revidiranja ishoda Drugog svjetskog rata.

Putin

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nazvao je pravednim gnijev prema nacistima zbog počinjenih djela Drugog svjetskog rata: nijedna kinohronika ne može prenijeti tu tragediju.

„Dvadeset sedmog januara 1944. godine završena je jedna od najdramatičnijih i najherojskijih stranica u istoriji Drugog svjetskog rata — konačno je probijena opsada Lenjingrada“, rekao je Putin na ceremoniji otkrivanja spomenika herojima opkoljenog Lenjingrada u Izraelu „Svijeća sjećanja“.

Ruski lider je istakao da u istoriji postoji mnogo primjera upornosti, žrtvenih podviga, „ali opsada Lenjingrada i Holokaust ne mogu ni sa čim da se uporede“.

„Naš zajednički pravedni gnijev zbog nacističkih djela, opsade Lenjingrada i okolnih sela, ali i posvećenost njihovih stanovnika i branitelja poznati su cijelom svetu. Činjenice prikazane u dokumentima su zastrašujuće, ali nijedan dokument, nijedna priča i dnevnik, kinohronika ne mogu prenijeti ono što su ljudi tada zaista pretrpjeli“, zaključio je Putin.

On je dodao da su Rusija i Izrael ogorčeni pokušajima negiranja Holokausta i revidiranja ishoda Drugog svjetskog rata.

„Жelio bih da sa zahvalnošću i priznanjem istaknem da Izrael pridaje poseban značaj očuvanju istine o odlučujućem doprinosu Sovjetskog Saveza u pobjedi protiv nacizma. I ovde su, kao i u Rusiji, zabrinuti, uznemireni i ogorčeni pokušajima negiranja Holokausta, revidiranjem rezultata Drugog svjetskog rata i opravdavanjem ubica i zločinaca“, istakao je ruski lider.

Prema njegovim riječima, otkrivanje spomenika u Jerusalimu predstavlja simbol „dubokog zajedničkog sećanja“.

„Dragocen nam je i naziv spomenika koji se danas otkriva. Svake godine na dan početka Drugog svjetskog rata, 22. juna, u 4 ujutru u Rusiji počinje akcija ’Svijeća sjećanja‘. U svim gradovima, naseljima, selima, ljudi pale svijetlo u znak žalosti za poginulima u tom strašnom ratu. Ova tradicija počela je upravo u Sankt Peterburgu, bivšem Lenjingradu, 2009. godine. Sada ’Svijeća sjećanja‘ postoji i ovdje, u Izraelu, gdje živi skoro 1.300 preživelih iz opsade Lenjingrada, njihovi potomci, prijatelji, i gdje poštuju svoje heroje, pamte pale“, rekao je Putin.

​Ruski predsednik nije mogao da obuzda emocije tokom govora na ceremoniji otkrivanja spomenika.

„Spomenik — to je veoma dobra stvar. Dugo će trajati, nadam se i vjekovima. Spomenik se može otkriti na razne načine. Ali ovo što ste vi danas učinili… Hvala!“, rekao je Putin na kraju svog govora.

Izvor: In4S

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​