arrow up

Podijelite vijest:

PROGON SLOVENSKOG PISMA: Albanski pre ćirilice

U Crnoj Gori se nastavlja progon ćirilice, pa je tako i kulturna manifestacija u Budvi pod tim nazivom postala predmet politikantskih rasprava

Foto In4S
Foto In4S

U Crnoj Gori se nastavlja progon ćirilice, pa je tako i kulturna manifestacija u Budvi pod tim nazivom postala predmet politikantskih rasprava, čiji je cilj proterivanja ovog pisma na kome su na ovom području nastali najstariji i najdragoceniji spomenici slovenske pismenosti.

Zahvaljujući promenama vlasti u Herceg Novom i Beranama ćirilica je sačuvana makar na službenim portalima, firmama ustanova i opštinskih preduzeća u poslovnoj komunikaciji. Međutim, beleže se mnogobrojni primeri drastičnog kršenja ravnopravnosti pisma na štetu ćirilice.

Tako je u Zetskoj ravnici, na tabli, koja upućuje ka vinskom podrumu Šipčanik, u mestu Kuće Rakića, obaveštenje je napisano prvo na albanskom jeziku! U sredini gde je pravoslavni živalj većinski, kao i srpski jezik, koji je zastupljen tek u drugom redu i to na latinici. Oni vični ironiji, reći će da ni taj natpis nije na srpskom jer bi bio na ćirilici, koja je eto zaboravljena, ali je prednost data albanskom, a latinica i engleski se podrazumevaju.

Pa se samo nameće pitanje: “Da li je progon ćirilice i prodor albanskog ‘kao službenog’ jezika plod odlučujućeg glasa koji Albanci imaju u Skupštini Crne Gore?”

Autor: M. S.

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Progon profesora u danilovgradskoj Gimnaziji: Kriv zbog …

Hrvati u Crnoj Gori protiv obnove manastira na Prevlaci

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​