arrow up

Podijelite vijest:

“Priče iz Ratomira” – knjiga o prvoj liniji fronta

Iz štampe je izašla knjiga “Priče iz RatoMira”, trebinjskog novinara Ratomira Mijanovića, koju čini 25 istinitih kazivanja iz odbrambeno-otadžbinskog rata.

Foto:Srna

Mijanović je priče prikupljao tokom dugog niza godina, nakon čega se odlučio da ih sjedini u knjigu, čije je prvo izdanje gotovo rasprodato.

Priče su zanimljive, ali veoma potresne. Govore o događajima sa prve linije fronta širom Hercegovine, gdje su ranjavanje i pogibija najboljih prijatelja bili svakodnevica.

Zato su, napominje autor, “Priče iz RatoMira” svojevrsna “omeđina” perioda od oktobra 1991. do 1996. godine, u kojem je buktio rat, dok se u pričama traži mir, jer je rat mnogima oduzeo najbolje godine mladosti, unakazio život i odnio najbolje drugove. Mir je došao kao spasenje.

“Ova knjiga je važna opomena budućim generacijama da mir nema alternativu, ali da se, isto tako, događaji iz slavne prošlosti ne smiju zaboraviti”, poručuje Mijanović.

On ukazuje da je naziv za ovu knjigu dao jedan od recenzenata – Igor Svrdlin.

“Razmislio sam i shvatio da je to najtačniji naslov”, ističe Mijanović.

Sagovornici u pričama su Mijanovićevi ratni drugovi iz Druge hercegovačke lake pješadijske brigade, Nevesinjske brigade, “Ćićoline”, te Bilećke i Trebinjske brigade Vojske Republike Srpske.

Knjiga počinje pričom “Partija bilijara”, čija je radnja smještena u jedan zabavni salon u Trebinju, veče pred 1. oktobar 1991. godine, uoči početka ratnih dejstava.

Kroz priču se Mijanović vraća u dvijehiljadite godine, kada se ista ekipa, ali ovoga puta nekompletna, vratila u isti salon.

Posljednja priča je “Umjesto oproštaja”, u kojoj se Mijanović oprostio od svih onih koji su ostavili živote na braniku otadžbine.

“Dok sam nju pisao, pustio sam najviše suza, jer nas poginuli saborci sada gledaju sa nebeskih visina. Mi koji smo preživjeli rat čuvamo uspomenu na njih, ali kad nas nestane jednog dana – bojim se da oni ne budu zaboravljeni, jer će o njihovoj pogibiji pričati samo spomen-sobe, ukoliko ih neko ne pretvori u butike ili kladionice. Zato mi je ova priča najteže pala”, kaže Mijanović.

Predstavljanje knjige u Trebinju zakazano je za 19. septembar. Nakon Trebinja, Mijanović planira predstavljanje u svim opštinama istočne Hercegovine, te Višegradu, Banjaluci i Beogradu.

Izdavači ovog djela su Književna zajednica “Jovan Dučić” iz Trebinja i “Svet knjige” iz Beograda.

Izvor: Srna

Vezane vijesti:

Gacko: Parastos za 382 srpske žrtve u otadžbinskom ratu

U Trebinju uručena odlikovanja za 11 poginulih boraca iz Hercegovine

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​