arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Podići spomenik ubijenoj djeci Kozare

Udruženje logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke zalaže se da na području Kozare bude podignuto centralno spomen-obilježje u znak sjećanja na 11.700 ubijene srpske djece sa Kozare u Drugom svjetskom ratu, izjavila je predsjednik ovog Udruženja Dobrila Kukolj.

Dobrila Kukolj (Foto:focus.ba) -

Dobrila Kukolj (Foto:focus.ba)

– Udruženje apeluje da vlasti Republike Srpske i resorno ministarstvo pokrenu inicijativu da na platou Kozare bude podignut centralni spomenik ubijenoj djeci sa Kozare – rekla je Kukoljeva Srni.

Ona je poručila da se više nikome nikada u svijetu ne smiju ponoviti zlo i stravični zločini koje su ustaše počinile za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ u Drugom svjetskom ratu nad Srbima, Jevrejima i Romima.

– Ne smije se više nikada desiti da se noževima i maljevima ubijaju nevina djeca, niti ljudi bilo koje vjeroispovijesti i rase – istakla je Kukoljeva.

Ona smatra da bi mladi u školama trebalo mnogo više da se upoznaju o zločinima počinjenim nad Srbima za vrijeme NDH, kao i u posljednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske.

Ona je najavila da će delegacija Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke u subotu, 8. juna, prisustvovati služenju parastosa i manifestaciji „Školski spomen-čas“ kod spomenika „Ranjena ptica“ u Gornjim Podgradcima.

Dobrila Kukolj, koja je preživjela strahote Jasenovca, kaže da „Ranjena ptica“ treba da bude opomena da se nikad ne ponovi golgota koju su doživjeli stanovnici Kozare.

Spomenik „Ranjena ptica“ napravljen je 1983. godine od starog oružja sakupljenog na Kozari, a izradio ga je skulptor Tone Svetina.

Pretpostavlja se da je u zbjegovima sa Kozare u julu 1942. godine otjerano oko 80.000 stanovnika, među kojima je bilo više od 25.000 djece.

Izvor: RTRS

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​