arrow up

Podijelite vijest:

Početak freskopisa u Smiljanu

Blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima započeli su radovi na živopisanju hrama Svetih Apostola Petra i Pavla u Smiljanu.

U ovom hramu je službovao srpski prota Milutin Tesla otac jednog od naših najvećih naučnika Nikole Tesle. Nikola Tesla je kršten u ovom hramu 1856. godine. Pre početka freskopisanja hrama predhodili su pripremni radovi zidova hrama. Freskopisanje hrama vrši sveštenik Milan Radusin diplomirani ikonopisac iz Eparhije dalmatinske.

U Smiljanu se 1697. godine pominje drveni hram i 17 srpskih kuća, a nalazi se i na spisku pravoslavnih parohija u Karlovačkom generalatu iz 1700. godine. Zidani hram sagrađen je na temeljima te stare crkve izgrađene od drveta, a izgradnju je odobrila carica Marija Terezija 1756. godine. Episkop Danilo Jakšić je osveštao hram 1765. godine.

Na ugaonim pilastrima na severozapadu i jugozapadu bili su zapisi o obnovi crkve 1876. godine za vrijeme kapelana smiljanskog M. Lemajića. Zvonik crkve bio je na preslicu što se vidi na fotografijama dr Radivoja Simonovića iz 1913. godine, a nešto kasnije sagrađen je znatno veći zvonik kvadratne osnove. Crkva je porušena u vrijeme Drugog svjetskog rata, a obnovljena 1986. godine. Izgrađena je od kamena i pokrivena dvoslivnim krovom prekrivenim šindrom.

Na istoku se završava malo užim oltarskim prostorom sa šestrostranom apsidom sa spoljašnje strane, dok je na zapadu zvonik na preslicu kakav je i bio prvobitno. Dimenzije crkve su 18×8 m. U vrijeme posljednjeg rata na ovom prostoru 1991–1995 crkva je djelimično oštećena i opljačkana.

Obnovljena je 2006. godine. Izrađen je ikonostas od hrastovine sa ikonama koje su rad sestrinstva Bogorodice Trojeručice iz Šibenika.

paroh gospićko-smiljanski

Jerej Dragan Mihajlović

Izvor: SVEŠTENA EPISKOPIJA GORNJOKARLOVAČKA


Vezani prilozi:

NAJNOVIJE VIJESTI

Mile Vukelja

Rođen 16. novembra 1930. godine u selu Donja Dragotinja, Prijedor Kazuje: Roditelji su

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​