arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

PLAVŠIĆ: SRBA U SARAJEVU DANAS MANjE NEGO POD TURCIMA

biljana_plavsic.jpg

BANjALUKA, 6. APRILA (SRNA) – Početak rata u Sarajevu 6. aprila 1992. godine bio je početak progona Srba iz ovog grada i najvećeg etničkog čišćenja u Evropi od Drugog svjetskog rata, saglasni su političari i istaknuti srpski intelektualci.

Oni ističu da je prije rata u Sarajevu živjelo oko 160.000 Srba, a da ih danas nema ni 10.000, i to uglavnom starih.

Bivši predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić ističe da je u Sarajevu danas mnogo manje Srba nego što ih je bilo u vrijeme turske vladavine.

„Rušenje Ustava za mene je značilo početak rata. Srbi ga nisu željeli. Oni nisu željeli da razaraju Jugoslaviju. Nisu imali nikakvog interesa za rat, ali je očigledno da su muslimani imali“, kaže Plavšićeva, prenosi „Glas Srpske“.

Plavšićeva, koja je uz Nikolu Koljevića izabrana za srpskog člana Predsjedništva Socijalističke Republike BiH na prvim demokratskim izborima 1990. godine, podsjeća da su njih dvoje dali ostavke 8. aprila, dva dana poslije sjednice Skupštine na kojoj je bez njih donesena odluka da bude „podignuta“ Teritorijalna odbrana, čime je Predsjedništvo ostalo bez predstavnika srpskog naroda.

„Uzela sam papir i napisala ostavku. Sjećam se dobro te rečenice da je to raspad BiH, da je odluka donesena bez prisustva predstavnika Srba, isto kao što je i u oktobru donesena odluka o nezavisnosti i napisala sam još da, pošto je to najava rata, ja u tome neću da učestvujem“, kaže Plavšićeva.

Ona podsjeća da je Sarajevo nekada bilo drugi grad u bivšoj Jugoslaviji po broju Srba, a danas to više nije, nego je to „grad jeze“.

Književnik Rajko Petrov Nogo kaže da već dolazi do objektivizacije svega onog strahotnog što se u Sarajevu dešavalo već dolazi, jer nema zločina koji se može sakriti, iako se još ne zna tačan broj ubijenih sarajevskih srpskih civila.

„To da Srbi nisu imali šanse da izbjegnu rat već je opšte mjesto, o tome sve više govore i stranci. Rat se mogao izbjeći, ali oni sa strane koji su ga programirali, uz balkanske strasti, to su operacionalizovali udruženim snagama“, kaže Nogo i dodaje da u Sarajevu danas ima više Kineza i mudžahedina, nego Srba.

Privrednik i bivši politički funkcioner Rajko Dukić kaže da su progoni i ubistva Srba počeli mnogo prije početka rata, što dokazuje i današnji Zakon o pravima boraca Federacije BiH koji borački ratni staž pripadnicima Patriotske lige i „Zelenih beretki“ priznaje od 1. marta 1991. godine, dakle čitavu godinu prije početka rata.

„Srbi nikakve veze nemaju sa izazivanjem i otpočinjanjem rata. Oni su pokušali na svaki način da ga izbjegnu, ali za to nisu imali šanse“, kaže Dukić, koji je i sam bio na spisku za likvidaciju.

On podsjeća da je tadašnji predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović potpisao Kutiljerov plan koji je značio mir, pa je odustao od toga po naredbi američkog ambasadora Vorena Cimermana.

„Srbi su iz Sarajeva protjerani. Borbe poslije toga bile su samo borbe za goli opstanak“, kaže Dukić i dodaje da su Srbi u Sarajevu 1991. godine prekriženi kao konstitutivni narod, a istorija će pokazati, kao i za ono što se sada dešava u sjevernoj Africi, ko je pokrenuo te ratove.

Izvor: srna

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Mile Vukelja

Rođen 16. novembra 1930. godine u selu Donja Dragotinja, Prijedor Kazuje: Roditelji su

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​