Otvorena izložba o ustaškom logoru Slana koji nije preživio ni jedan srpski zatočenik

Izložba „Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac“ otvorena je u srijedu u Spomen-području Jasenovac u organizaciji te javne ustanove i Dokumente ususret godišnjici proboja iz logora, saopšteno je iz Dokumente.

Autor izložbe i ravnatelj JUSP-a Jasenovac Ivo Pejaković istakao je „da surovi uslovi logora, kao i jednako surov odnos ustaša prema zatočenicima, nisu ostavili puno svjedoka“ te spomenuo preživjele Pavla Lewa (Pavle Low), Zlatka Vajlera lera (Zlatko Weiller) i Emerika Bluma.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič podsjetila je da je ploča u spomen na nekadašnje logore na Pagu u uvali Slana i naselju Metajna tri puta uništavana, zadnji put 2013. godine.

Ona je izrazila želju za organizovanjem izložbe i u drugim mjestima, posebice u Novalji blizu koje se logor Slana nalazio, kako bi se bolje informisala javnost.

Preživjeli ga rijetki Jevreji

Izložbu su organizirali JUSP Jasenovac i Dokumenta – Centar za suočavanje s prošlošću,uz podršku Stiftung EVZ-a i Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust.

Logor Slana bio je smješten u središnjem dijelu ostrva Paga, u dubokoj uvali što gleda na Velebit. U njemu su se nalazila dva podlogora: jedan za Srbe, drugi za Jevreje. Prema svjedočenju rijetkih preživjelih Jevreja, odnos prema Srbima bio je još brutalniji, a posljedice su bile takve da, prema dosadašnjim saznanjima, ne postoje slučajevi srpskih zatočenika koji su preživjeli logor Slana i Drugi svjetski rat te o tome ostavili svjedočanstvo. Zbog toga se o događajima u logoru Slana zna tek ono što je sačuvano u svjedočanstvima preživjelih jevrejskih zatočenika, navodi Dokumenta.

Mjesto logora nije obilježeno spomenikom ili spomen-pločom. Čuvanje uspomena na žrtve Holokausta i Genocida je civilizacijska tekovina i zato žrtve zaslužuju bolje, kaže se u saopštenju Dokumente – Centra za suočavanje s prošlošću i zaključuje: „Stoga pamtimo žrtve logora Slana.“

Izvor: INDEX HR