Obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva

U porti Manastira Svete Petke u Bijeljini danas je parastosom palim borcima i poginulim civilima odbrambeno-otadžbinskog rata, polaganjem vijenaca ispred spomen-ploča na kojima su zlatnim slovima uklesana njihova imena, te kulturno-duhovnim programom obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva.

„Saborovanja i ovakvi skupovi veoma su važni za nas kako bismo očuvali sjećanje i uspomene na sve te događaje. Desilo se – neka se ne ponovi, ali i desilo se – neka se ne zaboravi. Zato, mi smo uvijek tu da oživimo sjećanje na važne datume za istoriju srpskog naroda, pogotovo u bližoj prošlosti“, rekao je Milenko Zupur, predsjednik Udruženja građana „Prijatelji Ilijaša“, koje svake godine organizuju ovakvo okupljanje.

Treba evocirati, kaže on, i uspomene na rat koji su sarajevski Srbi u isto vrijeme i izgubili i dobili.

„Dobili smo rat, jer smo vojnički pobijedili i odbranili svoje teritorije, naročito kada je riječ o teritoriji oko Sarajeva gdje je srpski narod četiri godine krvario boreći se za svoja ognjišta, na svojim kućnim pragovima“, rekao je Zupur novinarima.

On je naveo da je onda, „zbog političkih odluka nekih ljudi, koji nemaju puno dodira sa istorijom srpskog naroda na tim prostorima, donesena odluka da Srbi prepuste tu teritoriju onima sa kojima su do juče ratovali“.

Zupur je naglasio da u Bijeljini danas živi najveći broj izbjeglog stanovništva sa podrčja sarajevske regije, te da je oko 5.000 ljudi stalno naseljeno ovdje, mada, kako kaže, precizne podatke nema.

„Najviše ljudi je, uglavnom, svoj zavičaj zamijenilo Bijeljinom“, rekao je Milenko Zupur.

Ratni vojni invalid Gojko Šurbat, koji je u egzodusu izašao iz sarajevske regije prije 22 godine, kaže da su Srbi iz Sarajeva do 1995. iznijeli borbu i završili rat.

„Prodali su nas, jednim potpisom otišlo je Sarajevo, cijela regija“, rekao je Šurbat, podsjećajući da je ova teritorija bila veliko ratište na kojem je stradalo mnogo i civila i boraca, a nekoliko stotina ljudi je ostalo kao ratni vojni invalidi.

„Nikada, ali nikada ne smijemo zaboraviti žrtve ljudi u borbi za Sarajevo, kao i što niko nema pravo da kaže da nismo učinili sve da ga sačuvamo tokom rata“, rekao je Šurbat.

On je naveo da u Bijeljini, Brčkom i Zvorniku danas živi najviše Srba iz sarajevske regije.

Godišnjica egzodusa Srba iz Sarajeva obilježena je danas, na Lazarevu subotu, ispred spomenika na kojem su upisana imena 1.370 sarajevskih boraca i civila koji su živote ugradili u odbranu Republike Srpske.

Organizator obilježavanja 22 godine od egzodusa je Zavičajno udruženje „Prijatelji Ilijaša“, koje je i izgradilo spomenik u porti Manastira Svete Petke u Bijeljini.

Danas su i izložbom fotografija snimljenih tokom egzodusa evocirane uspomene na ovo stradanje Srba u Sarajevu.

Iz Sarajeva je u Republiku Srpsku u egzodusu prešlo 120.000 Srba, a najmanje ih 5.000 živi u bijeljinskoj regiji.

Egzodus Srba iz Sarajeva uslijedio je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je pet opština Srpskog Sarajeva pripalo Federaciji BiH /FBiH/, a pet ih je podijeljeno između Republike Srpske i FBiH.

Ne želeći da žive pod hrvatsko-muslimanskom vlašću, Srbi su napustili grad koji su vojno odbranili uz ogromne žrtve, a napuštajući svoja imanja u egzodus su ponijeli i svoje mrtve.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Sudbina 180 sarajevskih Srba skrivena i nakon 26 godina…

Identičan egzodus Srba iz Sarajeva i Hrvatske | Jadovno 1941.

Egzodus početak nove epohe – Istočnog Sarajeva | Jadovno 1941.

Dodik: Jedna od najpotresnijih slika u novijoj istoriji srpskog …