arrow up

Podijelite vijest:

Novo ruho 150-godišnjeg hrama u Otočcu

Hram Svetog Georgija u Otočcu
Hram Svetog Georgija u Otočcu

Temeljito uređenje pročelja i tornja, koji se opšiva bakrenim limom, trenutna je faza obnove pravoslavne crkve Svetog velikomučenika Georgija u centru Otočca. Obnova ovog zaštićenog spomenika kulture, pod nadzorom konzervatorskog odjela u Gospiću, u etapama traje od 2006. godine. Prema riječima paroha, o. Slađana Nikića, do sada je koštala 109.000 kuna, koje je uglavnom osiguralo Ministarstvo kulture.

Crkva Svetog Georgija, čija je izgradnja počela davne 1860. godine, a okončana je tri godine poslije, građena je za potrebe pravoslavnih vjernika koji su službovali u Austro-Ugarskoj. Od tog vremena, crkva nije mijenjala izgled. Čak je u prvobitnom obliku preživjela i tri rata. Podaci govore da ju je od uništenja u Drugom svjetskom ratu spasio kanonik Grigo Starčević, a za posljednjeg rata župnik Vlado Pezelj. Kao i većina drugih pravoslavnih crkvi u Hrvatskoj, i ova je bila meta povremenih vandalskih napada. “Nepoznati počinioci” nikada nisu sankcionirani od strane nadležnih organa.

Deceniju i po poslije “Oluje”, vjerski život na području parohije Srpske pravoslavne crkve u Otočcu i dalje je skroman.

– Od vjerskog života ne možemo očekivati previše s obzirom na to da u Otočcu žive samo 24 srpske pravoslavne porodice, kojima sam za vrijeme Bogojavljenja posvetio domaćinstvo. Nešto veći broj vjernika je u Vrhovinama. Narod, uglavnom staračko stanovništvo, skupi se od liturgije do liturgije, ovisno o vremenu i zdravlju ljudi. Za hramovne slave, Božić i Uskrs okupi se nešto veći broj vjernika – priča o. Slađan Nikić.

Na prostoru njegove parohije ni u jednoj osnovnoj školi nije organizirana nastava pravoslavnog vjeronauka. Ona se sada pokušava organizirati u Vrhovinama, gdje je prije nekoliko mjeseci otpočeo rad na organizaciji i provođenju nastave njegovanja srpskog jezika i kulture po C-modelu.

Paulina Arbutina

Izvor: http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/baneri/snv-baner.JPG

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​