arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

NOGO O VUČUREVIĆU Ni lepši ni stariji

Rajko Petrov Nogo

Latinica

Nedavno je prof. dr Milo Lompar ubedljivo pisao da je
kulturna politika u Srbiji – hrvatska politika. U kulturi se prvo razigrava ono što će se operacionalizovati u politici. Danas već možemo reći da ukupna politika u Srbiji nije srpska, već hrvatska.
Aktuelna politika u Srbiji zaboravila je rane radove zločinaca u Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini. Zaboravila je čija je paravojska masovno ubijala u
Sijekovcu i Bosanskom Brodu, čije su mladiće spržili u Sarajevu i Tuzli. Pravosuđe
Srbije ubrzano revidira poternice vojnih sudova, kao da su to sudovi
neprijateljske vojske. Pravosuđe Srbije pušta već presuđenog Iliju Jurišića, i
on se kao heroj dočekuje u Tuzli. Pravosuđe nema entuzijazma u Ganićevom
slučaju, a sasvim je ponizno i u slučaju Purda.
Koliko će još zlikovaca biti pomilovano radi dobrosusedskih odnosa? Koliko, da
bi onaj koji sebe oslovljava „Ja kao predsednik Srbije“ bio lider u regionu? A
koliko će čestitih ljudi kao što je Božidar Vučurević, kojega su i haški istražitelji
oslobodili svake odgovornosti, biti isporučeno Hrvatskoj? Ima li kraja ovim
poniženjima?
Oni koji vole da citiraju jednu preventivnu rečenicu Božidara Vučurevića – da
će, ako krenu, a već su bili uveliko krenuli, na Hercegovinu i Trebinje,
eventualno srušiti zengama i oružjem napunjen Dubrovnik, i izgraditi lješpi i
stariji – mogli bi biti oprezniji sa hercegovačkim paradoksima. U trenu dok je
izgovarana, ova se rečenica samosvesno parodirala: nema grada koji je skuplji i
važniji od ljudskih života. Samo uništeni ljudski životi ne mogu biti ni lepši ni
stariji.
To u kolektivnom pamćenju imaju braća i rođaci mučenika iz hercegovačkih jama,
Prebilovaca i Jasenovca, u onom ratu, ali i brojnim a prećutanim nepočinstvima,
ojađene porodice iz ovih ratova.

 

Izvor: PEČAT

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​