arrow up

Podijelite vijest:

Noam Čomski: Kada je NATO ubio 16 srpskih novinara niko nije vikao – „Svi smo mi RTS!“

Noam Čomski
Noam Čomski

Čomski: “Napad u Parizu je strašan zločin, ali 1999., kada je NATO u Beogradu ubio 16 novinara, niko nije vikao: “Svi smo mi RTS!”

Advokat Flojd Abrams je bio u pravu kada je napad na uredništvo časopisa “Šarli ebdo” opisao kao “najstrašnji napad na novinarstvo koji će nam ostati u živom sećanju”. Problem je u tome što Zapad zaboravlja svoje zločine, ističe lingvist i filozof Noam Čomski.

“Razlog za takvu tvrdnju je i sam koncept “živog sećanja”, kategorija pažljivo konstruisana samo za zločine počinjene protiv nas, dok svesno isključuje naše zločine protiv drugih. Ovi drugi nisu zločini, već plemenita odbrana najviših vrednosti”, objašnjava Čomski logiku Zapada.

Noam Čomski podseća kako su u aprilu 1999. godine snage NATO alijanse izvršile masovni vazdušni napad na zgradu srpske televizije, te da je u tom napadu u Beogradu ubijeno 16 novinara. Tada je portparol Pentagona, Kenneth Bacon, na konferenciji za novinare u Vašingtonu  rekao da je “srpska televizija je važan deo Miloševićeve smrtonosne mašinerije smrti, jednako kao i njegova vojska”, te da je bila “legitimni cilj napada”.

“Tada nije bilo ni protesta, ni zgražavanja, ni ljutnje, niti povika: “Svi smo mi RTS!”. Nije bilo nikakvog istraživanja o uzrocima samog napada. Naprotiv, napad NATO saveza je čak bio hvaljen od strane istih novinara koji danas osuđuju napad u Parizu. Prestižni američki diplomat Ričard Holbruk je napad na RTS opisao “kao izuzetno važan čin i pozitivan razvoj događaja”. Tu su ideju tada prihvatili i svi ostali”, napisao je Čomski u članku kojeg je citirao Si-En-En .

“Šta više okrivljujemo naše neprijatelje za neke zločine, izazivamo veće ogorčenje, a što je veća odgovornost za naše zločine, onda nas nije briga, želimo ih zaboraviti ili negirati”, sažima Noam Čomski dvostruke standarde Zapada po ovom pitanju.

(voxbblog)

Izvor: Intermagazin

 

Vezane vijesti:

Čomski: Islamska država ne može biti poražena vojnom silom

NIJE BILO PROTESTA KADA JE NATO BOMBARDOVAO RTS

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​