arrow up

Podijelite vijest:

Navršava se 17 godina od ubistva 16 radnika RTS-a

Udruženje novinara Srbije podsjeća da se večeras poslije ponoći navršava 17 godina od ubistva 16 medijskih radnika u NATO bombardovanju Radio-televizije Srbije.

17 godina od ubistva 16 radnika u NATO bombardovanju RTS-a. Foto: TANJUG
17 godina od ubistva 16 radnika u
NATO bombardovanju RTS-a.
Foto: TANJUG

U noći 23. aprila 1999. u 2.06 časova NATO je u napadu na zgradu televizije usmrtio 16 radnika RTS-a, što je bio prvi slučaj u istoriji da je medijska kuća proglašena za legitimni vojni cilj.

“Bombardovanjem RTS-a 1999. godine ustanovljena je praksa upotrebe vojne sile protiv medija u međunarodnim sukobima, uprkos tome što su oni civilni objekti i ne smeju biti vojni cilj”, saopšteno je iz UNS-a.

Za ovaj ratni zločin, kako se napominje, do sada je jedino odgovarao tadašnji direktor RTS-a Dragoljub Milanović, koji je izdržao kaznu zatvora od deset godina jer nije preduzeo mjere da se zaposleni RTS-a zaštite i evakuišu nakon prijetnji da će zgrada biti bombardovana.

UNS ističe da su sve značajne globalne organizacije za zaštitu ljudskih prava osudile ubijanje civila u RTS-u, a da “Amnesti internešnel” namjeran napad na zgradu RTS-a, kao civilni objekat i ubijanje 16 medijskih radnika smatra ratnim zločinom.

UNS podsjeća da je Evropska federacija novinara na Skupštini u Beogradu 2011. godine pozvala svoje članice da se pridruže UNS-u prilikom obilježavanja 23. aprila, Dana sjećanja na 16 medijskih radnika ubijenih u NATO bombardovanju RTS-a.

UNS podržava i cijeni dosadašnji rad srpske Komisije za istraživanje ubistava novinara i očekuje da će ona imati ključnu ulogu u rasvjetljavanju svih okolnosti ubistva 16 medijskih radnika.

UNS se pridružuje inicijativi Komisije da pozove Komitet za zaštitu novinara iz Njujorka da na svoju listu ubijenih novinara i medijskih radnika uvrsti i 16 radnika RTS-a.

U znak sjećanja na poginule, u beogradskom Tašmajdanskom parku, kod zgrade RTS-a, podignut je spomenik “Zašto?”, kojim porodice i prijatelji stradalih postavljaju pitanje zašto su novinari poginuli.

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

 

Vezane vijesti:

Bez odgovornih ni poslije 17 godina od bombardovanja SRJ …

Sjećanje na stradale radnike RTS-a

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​