arrow up

U Donjem Breziku služen parastos poginulim borcima

U Donjem Breziku kod Brčkog danas je služen parastos i položeno cvijeće kod spomenika na kojem su uklesana imena 110 poginulih pripadnika Drugog pješadijskog bataljona Prve posavske brigade. Komandant ovog bataljona Jovica Savić podsjetio je da je ovaj bataljon imao veoma značajnu ulogu u ratnim dešavanjima, jer je brojao oko 1.480 vojnika, a među njima je bilo više od 400 ranjenih i 110 poginulih. On je naglasio i da 23 godine od završetka rata nije zadovoljan statusom porodica poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca, te da se i dalje čeka na zapošljavanje članova porodica iz ovih kategorija. Milka Cvijanović iz Donjeg Brezika u ratu je izgubila muža i

U subotu obilježavanje 27 godina od formiranja Druge krajiške brigade

Udruženje boraca Druge krajiške brigade Vojske Republike Srpske obilježiće u subotu, 15. septembra, u Banjaluci 27 godina od formiranja ove jedinice. Obilježavanje će početi u 11.30 časova u memorijalnom centru “Rakovačke bare” dočekom ratne zastave ove brigade, postrojavanjem preživjelih boraca i predajom raporta komandantu. Potom će biti služen parastos poginulim borcima ove brigade i položeni vijenci na spomenik. Prije početka obilježavanja, borci će na groblju u Piskavici položiti vijence kod spomenika general-pukovniku Momiru Taliću. “Жelimo da na dostojanstven način obilježimo ovaj izuzetno značajan dan za nas borce i Republiku Srpsku i da se prisjetimo naših poginulih i nestalih saboraca. Važno je i da se borci i porodice poginulih boraca okupe

Obilježene 23 godine od progona Srba sa područja Drvarske opštine

Na spomen-obilježju Guvno u Drvaru danas je služen parastos i položeni vijenci povodom obilježavanja sjećanja na 13. septembar 1995. godine kada su pripadnici hrvatske vojske protjerali kompletno stanovništvo ove opštine. “Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje Guvno obilježili smo 23 godinu od progona i stradanja srpskog stanovništva sa područja oštine Drvar i zapadne Krajine”, rekao je Srni načelnik opštine Drvar Goran Broćeta. On je istakao da će ovaj dan ostati u vječnom sjećanju svih Drvarčana kao opomena da su morali napustiti svoje kuće i otići u izbjeglištvo. Prema njegovim riječima, dobar dio Drvarčana se vratio na svoja vjekovna ognjišta, a da oni koji to nisu uvijek nose u srcu

Dodik: Nema oprosta za ubice djece

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas u Istočnom Sarajevu da nema oprosta za one koji su u proteklom ratu ubijali djecu. “Potrudiću se da u budućnosti institucije Republike Srpske, dok god postoje, progone zločince nad našom djecom. Ne mogu oprostiti, niti hoću. Isto se odričem bilo koga u srpskog narodu ko je ikada ubio dijete, bez obzira čije i bez obzira na motive”, rekao je predsjednik Srpske nakon što je sa direktorom Osnovne škole “Sveti Sava” u Istočnom Novom Sarajevu Danijelom Mrdom svečano otkrio spomen-obilježje stradaloj djeci Srpskog Sarajeva. Dodik je zahvalio inicijatorima podizanja spomen-obilježja jer je bilo potrebno da sjećanje na stradalu djecu ne ostane samo bol

Sjećanje na Srpske borce sa Meokrnja

U Kruševu Brdu kod Kotor Varoša danas je služen parastos za 17 pripadnika Vojske Republike Srpske /VRS/ koji su poginuli u proteklom ratu u borbama sa neprijateljskim snagama na Meokrnju, koti na granici kotorvaroške i travničke opštine. Parastos je služio jerej šipraško-grabovački Damir Vrhovac. U ime opštinske uprave Kotor Varoš vijenac na spomen-ploču poginulim borcima položio je zamjenik načelnika Mladen Trivunović, a ispred Boračke organizacije vijenac su položili Nevenko Mijić i Mladenko Trifković. Predsjednik opštinske Boračke organizacije Gosto Trivunović rekao je da je Meokrnja, pored Vigošte i Serdara, mjesto najvećeg stradanja srpskih boraca na području opštine Kotor Varoš. “Boračka organizacija će uz pomoć opštinske uprave nastaviti da obilježava stradanje srpskih

Odrastao uz priče o junacima sa Cera

Jadranin Jovan Nešić (75), domaćin iz Tekeriša, prvi komšija spomen-kompleksa. Jovana Nešića (75), domaćina iz sela Tekeriša, na Ceru kod Loznice, samo ograda deli od Spomen-kosturnice u kojoj 104 godine počivaju pali junaci Cerske bitke. Ovaj Jadranin je odrastao, stasao i doživeo “jesen života” pored spomenika na kom piše “Vaša dela su besmrtna”! Mada je rođen skoro tri decenije posle čuvene Cerske bitke, Jovan je od malih nogu znao dosta o bici koja je ušla i u najčuvenije svetske vojne udžbenike, u istoriju i legendu.Njegovi roditelji su, veli, uvek govorili da je mesto gde počivaju srpski junaci sveto, hram Boga živoga, gde počivaju oni koji su zaista dali živote za

Sputnjik otkriva: Zašto je Bajaga najveći živi četnički vojvoda

Vrag je odneo šalu, a agresor je pred vratima. Sudeći po „priopćenjima“ „udruga branitelja i veterana“, vrag/đavo/šejtan lično je Momčilo Bajagić Bajaga, proslavljeni srpski i jugoslovenski kantautor i pevač lakih nota. A Bajagine lake note teško su pale na napaćena veteranska pleća i nanele im teške duševne bolove tako da „najutjecajnije“ nevladine organizacije u „najmlađoj članici EU“ već drugi put u poslednjih nekoliko meseci „apeliraju na pučanstvo“ da se nastupi Momčila Bajagića u „lijepoj njihovoj“ — zabrane. Da nije tragična, bila bi komična i sama pomisao da Bajagini stihovi imaju bilo kakve veze sa ratovima za jugoslovensko nasleđe, ali „udruge branitelja“ ne odstupaju, pa njihove rampe „pevaču lakih nota“ poprimaju, malo je reći, karakter farse. U najnovijem „priopćenju“ udruženja

Otvorena tajna dokumentacija CIA: Firer se nije ubio u bunkeru

Dokumenta sa kojih je skinuta oznaka „poverljivo“ pokazuju da se 1955. godine njihov doušnik hvalio o susretu koji je imao sa Adolfom Hitlerom i priložio fotografije na kojima su on i firer — deset godina posle Hitlerovog samoubistva. Dokumenta sa kojih je skinuta oznaka „poverljivo“ pokazuju da se 1955. godine njihov doušnik hvalio o susretu koji je imao sa Adolfom Hitlerom i priložio fotografije na kojima su on i firer — deset godina posle Hitlerovog samoubistva. U dokumentima stoji da je 1955. godine šef „Divizije zapadne hemisfere“ CIA primio tajnu belešku, zbog čijeg naslova je sasvim sigurno popio nešto za smirenje. Naslov je bio „Operativni: Adolf Hitler“. Kako je naslov

dr. Đuro Zatezalo

Intervju: Đuro Zatezalo, autor knjige “Radio sam svoj seljački i kovački posao”

U izdanju SKD “Prosvjeta”,  štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 1. novembra 2015. godine.) Otkud ideja i motiv za ovu knjigu i od kada radite na njoj? – Ideja za sakupljanje izvorne arhivske i novinarske građe pojavila se davno, još dok sam bio

SRPSKA PATRIJARŠIJA NA UDARU: Vartolomej uzdiže i pravoslavnu Pavelićevu crkvu

Odluka Vaseljenske patrijaršije da odobri autokefalnost ukrajinskoj crkvi ima različite posledice. Članovi te crkve u Hrvatskoj uvek radili protiv pravoslavlja. Poslednji čin priznavanja samostalnosti tzv. Ukrajinske crkve od strane drevne Vaseljenske patrijaršije direktno će ugroziti položaj Srpske pravoslavne crkve. Ona će se naći na meti brojnih protivnika koji imaju zajednički cilj – smanjenje njenog uticaja, pa i njeno potpuno rasturanje. Pročitajte još: Vartolomej priznaje Ukrajinsku crkvu! Pored nekanonske crkve u Skoplju, grupe Miraša Dedeića u Crnoj Gori, slabu i podeljenu SPC želi i tzv. Hrvatska pravoslavna crkva – organizacija koja nastavlja tradiciju verske zajednice osnovane pod okriljem režima NDH i Ante Pavelića. Tomos o autokefalnosti Ukrajinske crkve koji pripremaju dvojica

Odata počast francuskom maršalu Franše d `Epereu

 Predstavnici Srbije i Francuske danas su u Beogradu položili vijence kod spomenika francuskom maršalu i srpskom vojvodi iz Prvog svjetskog rata Luju Franše d`Epereu. Vijence su položili ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đorđević, ambasador Francuske Frederik Mondoloni, zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i maršalova unuka Klod de Sen Pjer. Sen Pjerova je rekla novinarima da je njen djed gajio veliko poštovanje prema Srbima. “Imao je za vas, Srbe, veliko poštovanje, povjerenje i vijernost, kao što ga imaju braća po oružju koji su preživjeli najbolje i najgore zajedno”, rekla je Sen Pjerova, prenijeli su beogradski mediji. Mondoloni je rekao da mu je čast da prisustvuje dostojanstvenom

Josip_Broz_Tito.jpg

Tito poklanjao Kosmet Albancima još 1946. godine

Usvajanjem amandamana na Ustav SFRJ počelo je rasparčavanje Jugoslavije i odvajanje Kosova i Metohije od Srbije, a sve pod dirigentskom palicom Josipa Broza Tita! (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 27. decembra 2014. godine.) 26. decembra 1968. godine u Saveznoj narodnoj skupštini usvojeni su amandmani na Ustav SFR Jugoslavije, kojima se širi autonomija pokrajina i one dobijaju status sličan republikama. Pokrajine su dobile pokrajinski Ustavni zakon, čime je otvoren put gotovo potpuno samostalnoj zakonskoj, izvršnoj i sudskoj vlasti. Sin naših naroda i narodnosti i doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito je još krajem 1946. godine “poklonio” Kosovo i Metohiju, kao i sve druge

SPKD ,,Prosvjeta“ Gacko: Povelja „Vladimir Ćorović“ dodjeljuje se Milanu Miciću

SPKD ,,Prosvjeta“ OO Gacko je na svojoj sjednici donio odluku da se dr Milanu Miciću iz Novog Sada dodijeli specijalna povelja ,,Vladimir Ćorović,, za knjigu Amerikanci srpski ratni dobrovoljci iz SAD-a. U skladu sa godišnjicom završetka Velikog rata i izlaskom iz štampe ove prigodne knjige OO je odlučio da ovom poznatom istoričaru koji se bavi kolonizacijama Srba u Vojvodinu kao i dobrovoljačkim pitanjem dodijeli ovu Specijalnu Povelju. U knjizi su opisane i sudbine srpskih dobrovoljaca iz Hercegovine. Pominju se Nikola i Božidar Vučurević (Zaprisijeka), Mihajlo Pribišić (Dračevo), Cvetko Obradović (Sedlari), Vladimir Lučić (Mrkonjići), Vladimir Čolić (Vlahovići), Jovan Rudan (Bančići), Milan Krulj (Vitonje), Kosta Delić (Simijeva) i Ilija Samardžić (Krstače). Izvor: Slobodna Herecgovina Vezane vijesti:

Replika.jpg

Ukraden orden Jovi Spajiću

Naši sunarodnici su se tokom Velikog rata i u Australiji borili za slobodu, ali su bili poniženi. Srpski dobrovoljac, koji je u Galipolju sam uništio ceo nemački štab, odlikovam Krstom Viktorija (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 8. oktobra 2015. godine.) U VREME Velikog rata, tek formirana država Australija, kao sastavni deo Ujedinjenog britanskog kraljevstva, postala je vojni saveznik silama koje su se borile protiv Austrougarske i Nemačke. Australijske brigade su bile skoncentrisane na frontovima južne Evrope. Među njima je bila i mala četa srpskih iseljenika sa petog kontinenta, dobrovoljaca koji su pošli u boj za slobodu. – Bio je to period velikog

Krvave_suze_Postojbine.jpg

SRBI SU ЖIVELI U DALMACIJI I PANONIJI još u 4. veku, kada Hrvata nigde nije bilo

Samo pouzdanim tragovima i dokazima do istine, ma kakva ona bila i kome god se (ne) sviđala – moto je knjige „Krvave suze Postojbine“, čiji autor je Milorad Bošnjak, novinar „Večernjih novosti“. Knjiga dokumentuje postojanje velikih naseobina Srba na teritoriji današnje Republike Hrvatske od četvrtog veka hrišćanske ere pa sve do anticivilizacijskog egzodusa 1995. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 11. jula 2015. godine.) Osnovni motiv nastanka knjige je apsolutno netačna tvrdnja takozvane zvanične istorije da su „Srbi na taj teritorij počeli doseljavati tek uoči uspostavljanja Vojne Krajine u 16. veku“. Takav istorijski lažan a politički interesan „nauk“ đaci i danas izučavaju. Srbi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.