arrow up

Podijelite vijest:

Milenko Jahura: Prvi zločini ustaša u Klepcima

Izjava na saslušanju 1944, godine, Majić Ljube iz Drinovaca, srez Ljubuški, koji je svakog ljeta dolazio kod Dumilije, kao sin njegove sestre:
Don Ilija Tomas, ustaški poverenik za Stolački srez

Moj ujak dum Ilija Tomas bio je zakleti ustaša od 1932, godine, i uvijek je nastojao da i mene odgoji ustaški… Noću 22.juna 1941, godine u deset sati došli su u Klepca ustaše u 8 auta, i to iz Ljubuškog, Čapljine i Stoca.

Mene su našli kod groblja gdje sam čekao ujaka don Iliju Tomasa, koga nisam našao kod kuće. Dvojica ustaša su me odmah uhvatili i odveli Franji Vegi, koji me je pitao da li znam koje su pravoslavne kuće u Klepcima. Ja sam im kazao da imaju 4 katoličke i da su sve ostale pravoslavne. Jedna grupa ustaša pošla je u selo, a ja sam sa drugom ostao na cesti.

Potom smo čuli da je zapucano iza jedne kuće na njih, na to su ustaše osule vatru na tu kuću. Malo zatim doveli su dvojicu pravoslavnih (ne sjećam im se imena), oba jaka života, stari oko 30 godina. Jedan ustaša je pitao Vegu šta će sa njima, a on je odgovorio da ih treba ubiti. Stavili su ih uza zid gdje je bio sokolski dom i ja sam ih iz mitraljeza pobio. To sam učinio po naređenju Franje Vege i nekoliko žandara koji su tu bili prisutni.

Zatim su po naređenju istih bacili italijansku bombu u kuću Mandrape, ne znam tačno da li Jove ili Uglješe. Čuli su se pucnjava i plač. Po ponoći je došao don Ilija kući i kazao da je bio blizu kada sam pucao u Mandrape, ali mi se nije htio pokazati da vidi kako ću se ponijeti, da će mi ruka zadrhtati, kao mladom, kad budem pucao u Srbe.

Međutim, ja sam bio ustrašen i ujutru sam pošao kod gostioničara Nikole Vidića u Čapljinu.

Izvor: Državni arhiv Sarajeva, sveska „B“, str. 456. Preuzeto iz: Božidar N. Čučković, Zločini u Hercegovini u drugom svjetskom ratu, knjiga 2, str. 31.

Preuzeto sa: Fejsbuk stranica Milenko Jahura

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​