arrow up

Podijelite vijest:

MALAGURSKI: SRBIJA SE MOЖE IŠČUPATI IZ OKOVA NEOLIBERALIZMA

Autor_filma_Boris_Malagurski-252bf52bBoris Malagurski, autor filma “Težina lanaca dva”, smatra da Srbija i njeni građani imaju snagu i mogućnost da se “iščupaju” iz okova propalog neoliberalnog ekonomskog koncepta, koji su joj nametnuli EU i Međunarodni monetarn fond (MMF).

“Ako je Islandu sa 300.000 stanovnika pošlo za rukom da se iščupa iz čeljusti neoliberalnog ekonomskog koncepta, koji je zemlju doveo na prosjački štap i posle toga postao jedna od najuspešnijih ekonomija sveta, zašto to ne bi pošlo za rukom i Srbiji, ali i drugim zemljama Balkana”, rekao je Malagurski u Novom Sadu poslije premijerne projekcije njegovog novog filma, koja je sinoć upriličena za novosadske novinare.

On je dodao da je cilj njegovog novog filma da probudi prvenstveno mlade ljude iz malodušnosti i pokrene ih da odlučno krenu u promjene.

“Film, kroz reči njegovih protagonista, pokazuje mladima u Srbiji, kao i svim ostalim balkanskim zemljama, da je štednja koju nameću EU i MMF gulikoža-sistem. On jedino odgovara EU i MMF-u, kao i malobrojnim vladajućim političkim elitama, dok je ogroman broj ljudi prisiljen da dok živi vraća lihvarske bankovne zajmove”, rekao je Malagurski.

On smatra da nema dileme da izlaz iz dužničkog ropstva, koje su Srbiji i drugim zemljama regiona nametnuli EU i MMF, nudi Grčka, odnosno njen premijer Aleksis Cipras i njegova Siriza.

“Cipras i Siriza propagiraju ono što je svima logično i jasno, a to je da štednja Grčkoj donosi totalnu ekonomsku propast. Za Ciprasa, kao i za sve ostale ljude zdrave pameti, jasno je, međutim, da samo nova finansijska ulaganja, i to u svoje resurse, donose dobrobit Grcima. Zato sam uveren da će se snažan vetar promena iz Grčke ubrzo preneti i na ostale balkanske zemlje, a i na moćne zapadne, gde je jaz između bogatih i siromašnih građana sve očigledniji”, istakao je Malagurski.

Film “Težina lanaca dva” bavi se neoliberalnim reformama na prostoru Balkana poslije raspada Jugoslavije i uticajem tih reformi na ekonomiju, medije, vojsku, kulturu, obrazovanje i politiku.

Navedene teme potkrijepljene su ekskluzivnim intervjuima, između ostalog, sa filozofom i antiglobalistom Noamom Čomskim, američkim režiserom Oliverom Stounom, bivšim glavnim haškim tužiocem Karlom del Ponte, te vojno-političkim analitičarom Miroslavom Lazanskim.

 

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

 

Vezane vijesti:

BALKANSKA PREMIJERA FILMA “TEЖINA LANACA DVA …

Boris Malagurski: Otpor neoliberalizmu danas nije stvar …

ZAŠTO JE ZABRANJENA PROJEKCIJA FILMA … – Jadovno 1941.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​