arrow up

Podijelite vijest:

„Lora“ je mnogima grobnica

Da li će Crna Gora pristati da plati ratnu odštetu Hrvatskoj za „Morinj“ (2). Drago Bosnić – jedan od svedoka zlostavljanja i mučenja rezervista iz Crne Gore. Sedam zatočenika ubijeno i bačeno u Kevinu jamu na Kozjaku

Komemoracija i ispraćaj rezervista u Nikšiću

Komemoracija i ispraćaj rezervista u Nikšiću


U „LORI“ smo svakodnevno zlostavljani i tučeni. Hranu smo dobijali uz batine i to svaki četvrti dan. To je u svom svedočenju rekao zatočenik Drago Bosnić, prisećajući se da je 28. aprila 1992, oko 17 časova, došao Ivan Krišto, zvani Dugonjče, i odveo Crnogorce u Grude na razmenu.

Od tada im se gubi svaki trag. Kasnije sam prebačen u Ljubuški, gde sam sreo i upoznao zatvorenike iz drugih zatvora, ali niko od njih nije znao ništa da kaže, šta se desilo sa tim ljudima – naveo je Drago Bosnić.

Njegovo svedočenje samo je deo strahota kroz koje su prolazili Crnogorci u ovom hrvatskom logoru. Za zlodela niko nije odgovarao, a danas se u Briselu postavlja pitanje ratne odštete, koju bi Crna Gora trebalo da plati za Hrvate zatočene u Morinju, koji nije bio logor, nego vojni zatvor SFRJ.

Pored Krišta, Bosnić navodi imena još nekoliko Hrvata, koji su u to vreme morali da znaju sudbinu zatočenika iz Crne Gore, poput Frana Petrovića, Ilije Banovića, Mira Marjanovića, Antiše Jurića, Ante Letice, Mija Tokića, Dražena Dilbera, Josipa Perića…

Prema njihovim kazivanjima, Ratka Simovića, Dušana Barovića i Borivoja Zirojevića hrvatska policija i pripadnici TO uhapsili su u Mostaru, dok su se vraćali u kasarnu „Južni logor“, i odatle ih odveli u jednu kuću kod Bijelog Polja, gde su ih maltretirali i masakrirali. Simoviću je otkinuto levo uvo, dok je nožem rezan po grudima i rukama. Imao je i jake modrice po leđima, a polomljeno mu je nekoliko rebara. Uz to bio je ranjen u desnu nogu. Zirojević je, takođe, rezan nožem po grudima, njemu je i uvo rasečeno, dok mu je na čelu urezan krst sa dva slova S. I njihovi saborci Popović, Gazivoda i Jakovljević su zarobljeni ispred pošte u Mostaru, a u tome su učestvovali braća Puljić, sinovi Šćepa taksiste, Davor zvani Baja i njegov brat Danko, kao i njihova dva brata od strica. U Buni, kod Mostara, nestali su Luka Papić, Miljan Šušić, Neđeljko Janković i Radivoje Petković.

Sve ono što se dešavalo u „Lori“ našlo se i u izveštaju tadašnjeg specijalnog izaslanika UN Tadeuša Mazovjeckog od 17. novembra 1992. Dokument je prosleđen hrvatskim ministarstvima spoljnih poslova i odbrane. O svemu što se zbivalo u splitskom logoru sastavljen je zajednički izveštaj „Helsinki voča“ i „Amnesti internešenela“, iz septembra 1993, kao i mnogobrojni izveštaji Međunarodnog crvenog krsta i Dalmatinskog komiteta za ljudska prava.

Mario Barešić, bivši šibenski zapovednik vojne policije, izjavio je istražnom sudiji u Splitu da je sedam Crnogoraca, zatočenika „Lore“, ubijeno i bačeno u Kevinu jamu na Kozjaku, kod Kastela, dok su dvojica razmenjena. Mediji su preneli njegovu priču.

– Likvidacijama su prisustvovali i čelnici obaveštajnih službi hrvatske vojske i vojni policajci, koji su učestvovali u mučenjima – posvedočio je Barešić.

Nešto kasnije, pukovnik Ivan Grujić, šef Ureda za zatočene i nestale Vlade Hrvatske, izjavio je da nema dokaza da su zarobljeni crnogorski rezervisti bili u tom sabirnom centru.

ZVERSTVA

SVEDOK 164/95-8: – Morali smo lajati, pevajući ustaške pesme, kao: „Oj, Kupreško ravno polje, što pozoba Crnogorce, od tisuću i pedeset, ostade ih samo deset i to deset uvaćeno i na kolac nabijeno.“

Svedok 445/95-33: – Uspeo sam da spazim tri Crnogorca, od kojih je jednom pred mojim očima jedan vojnik nožem odsekao uvo, a drugome iskopao oko.

Svedok 510/96-13: – Poznato mi je da je jedan rezervista iz Nikšića u „Lori“ masakriran (odsečene su mu uši) i da je umro.

Sutra: Pronađene kosti

 

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Feljton: LORA I

Feljton: LORA III

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​