U početku, u dva dijela logora bilo oko 800 Židova, Srba, Hrvata. U Metajni u dvije, tri kuće bilo smješteno 150 do 200 žena
U logoru nogometno igralište za oko 120 ustaša
Koncentracioni logor Slana dijelio se na dva dijela – sjeverni i južni. Između jednog i drugog dijela nalazila se mala uzvisina što je na vrhu bila isplanirana i koja je ustaškoj posadi služila kao nogometno igralište. Na položajima koji dominiraju sjevernim i južnim dijelom logora, bile su postavljene stražare i puškarnice – đelomično improvizirane iz kamena kao suhozidi.
Krševita kotlina u kojoj se nalazio sjeverni dio logora ima površinu od oko 200×150 metara, dok je južni dio bio nešto manji. U sjevernom dijelu logora bile su podignute tri drvene barake koje su bile postavljene tako da su dvije bile jedna do druge, dok je treća stajala u njihovu produženju. Kroz taj dio logora logoraši su izgradili i to iznad tih baraka – put što je povezivao Bašku Slanu i Uvalu Sušac. Put je bio širok za jedna kola (dva do tri metra).
U južnom dijelu logora nalazile su se također drvene barake za zatočenike. Bile su postavljene u dva reda. U jednom redu stajale su četiri barake, a u drugom redu bilo ih je šest. Te barake bile su nešto manje od onih u sjevernom dijelu logora.
Sve barake, u sjevernom i južnom dijelu, bile su ograđene bodljikavom žicom.
Logorska uprava nalazila se u jednoj daščari pri ulazu u kotlinu u kojoj se nalazio logor, nešto iznad Uvale Sušac, glavnom pristaništa – s paške strane – za Slanu. U toj daščari zadržavala se ustaška logorska posada koja nije bila na dužnosti, a trebala ju je zamijeniti kamena zgrada koju su ustaše počele graditi uz pomoć logoraša, ali zbog raspuštanja logora nisu je dospjeli dovršiti.
Ustaški logor Slana – njen sjeverni dio u kojem su se nalazile tri velike barake. Pogled sa sjevera prema jugu – u pravcu grada Paga. U lijevom dijelu slike još i danas se vide temelji logoraških baraka.
NAMJERAVALI RASELITI – BARBAT
Kao što je vidljivo, glavni dio logora bio je u Slani, dok se pomoćni logor nalazio u zaseoku Metajni. Tu su logoraši bili smješteni u kućama dra Triplata i dra Hvale, te prema nekim svjedočenjima i u jednoj seoskoj kući. Dokazane su i namjere ustaša da rasele stanovnike iz sela Barbata (zaseoci Metajna, Kustići i Zubovići), što je naišlo na veliko nezadovoljstvo stanovništva, te izazvalo kod njih strah i uzbuđenje. Međutim, preuzimanje vlasti od talijanske okupacijske vojske na otoku Pagu, u rujnu 1941. godine, onemogućilo je provedbu tih monstruoznih ustaških namjera.
O izgledu ustaškog logora u Slani vrlo su značajna svjedočenja pojedinih osoba, koje su imale mogućnosti da vide logor, ili njegove pojedine dijelove, kako u vrijeme njegova postojanja, isto tako i nakon njegova raspuštanja.
Na neljudske uvjete što su vladali u logoru Slana ukazao je student ŠIME OGUIĆ, sin JURE, iz Paga, dajući svoj iskaz pred Okružnom komisijom za ratne zločine za Hrvatsko primorje, u Pagu – 21. studenoga 1945. godine. On je kazivao:
– Godine 1941. – otprilike 15 dana nakon osnivanja logora u Slani – u društvu dra LOVRE ZUBOVIĆA, ORENA RUŽIĆA, studenta tehnike, JOSIPA USMIJANIJA, pomorskog kapetana, ANTE FABIJANIĆA, studenta, FRANE VALENTIĆA, pomorskog kapetana i još nekolicine čijih se imena ne sjećam – posjetio sam ustaški logor. Svrha posjeta bila je naša radoznalost.
– U Slani su se nalazila dva dijela logora. Jedan za Židove i drugi za pravoslavne i Hrvate. U židovskom dijelu logora nalazila se je jedna daščara koja je služila kao ambulanta u kojoj je dužnost vršio jedan liječnik Židov. Materijal i ljekarije potrebne za liječenje, po izjavi samog liječnika, dobavljala mu je neka židovska organizacija. Taj liječnik mi se tužio da je tog materijala bio vrlo malo, a ni ja sam nisam mogao opaziti da bi ga moglo biti u znatnoj količini. Kolio sam mogao primjetiti taj sanitetski materijal upotrebljavao se isključivo za Židove.
HIGIJENA NIKAKVA – HRANA UŽASNA
– Higijenske prilike, kako u jednom, tako i u drugom dijelu logora bile su strahovite. Vode za pranje uopće nije bilo, jer je nje i za piće bilo malo. Budući da sam došao u Slanu u podne, mogao sam se uvjeriti o vrlo lošoj hrani i malim količinama koju su internirci primali. Sam ručak se sastojao od jednog do dva krumpira u vodi, jednog luka, a kruha uopće nisam vidio.
– Brojčano stanje moglo je biti oko 800 ljudi, većinom muškaraca. Toliko sam ih ja zatekao u logoru, dok su ostali bili na radu pa pravo stanje nisam mogao ustanoviti. Bili su ođeveni vrlo loše. Na nekima od njih ođeća i obuća bila je poderana.
– Logoraši su preko dana gradili cestu prema Metajni. Neki logoraši su iskrcavali iz brodova grede namijenjene za gradnju baraka u logoru. Vidio sam žene koje su na obali prale rublje. Nije bilo moguće da povedem bilo kakav dulji razgovor s internircima jer je uz nas stajao po koji od stražara. Jedino je Josim Usmijani dobio dozvolu da porazgovori nekoliko riječi s RUŽIĆEM, svojim poznanikom iz Sušaka. Ružić, star oko 40 godina, tužio se Usmijaniju da mu je vrlo loše i da je nevin dopremljen u logor. Njihov daljnji razgovor prekinuo je stražar. Ružić je još dosta dobro izgledao, jer se je kratko vrijeme tamo nalazio, dok su ostali imali vrlo ispaćen i bijedan izgled.
– U daščari kod samog ulaza u logor bila je kancelarija u kojoj se vodila registracija, jer sam na stolu vidio tabake papira na kojima su bili popisi s imenima.
– Glavni komandant logora Slana bio je IVAN DEVČIĆ – „Pivac“. Posada se sastojala od 100 do 120 ustaša.
– Istog dana posjetili smo i Metajnu gđe su u kući dra Triplata bile zatvorene žene kojih je bilo oko 150 do 200.
Autori: BORISLAV OSTOJIĆ, MIHAEL SOBOLEVSKI,
Ustaški koncentracioni logor Slana na Pagu – 1941.
Vezane vijesti:
Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (1) LOGORI – TRAGIČNE AVETI PROŠLOSTI
Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (2)-PODIJELI PA VLADAJ
Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (3)- GLAVNI CILj – UNIŠTENjE LjUDI
Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (4)- ZAKLETVE VJERNOSTI – KRVNIKU PAVELIĆU
Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (5)-SLANA – KOPIJA NjEMAČKIH LOGORA