arrow up

Podijelite vijest:

Ljuti zbog zastave

Negodovanje zbog promena na tvrđavi gradina iznad Doboja. Nakon protesta građana, odgovorni uklonili obeležje

Nepoznata zastava (desno) na dobojskoj tvrđavi pre uklanjanja Foto Lj. Đ.
Nepoznata zastava (desno) na dobojskoj tvrđavi pre uklanjanja Foto Lj. Đ.

Juče, od ranog jutra, stizala su negodovanja, pa i prijave policiji zbog, u prvi mah, neidentifikovane zastave na dobojskoj srednjovekovnoj tvrđavi Gradina, a koja je građane, prema tim prijavama, podsećala na ratnu zastavu ABiH.

– Primili smo primedbe građana i udruženja proisteklih iz otadžbinskih ratova sa tim navodima, proverićemo o čemu se radi – odgovorili su iz Policijske uprave Doboj na naš upit.

Prema tumačenjima koje su kasnije PU dali iz Turističke organizacije grada Doboj, osim zastave Republike Srpske i BiH treća zastava je iz perioda kada je tvrđava građena, odnosno iz perioda kralja Tvrtka Kotromanića.

Međutim, negodovali su građani i obratili se našem listu iz Udruženja veterana RS, tvrdnjama da su ta obrazloženja neutemeljena, jer kažu da prvo pojavljivanje Doboja i Gradine datira od 28. juna 1415. godine u Dubrovačkoj povelji, a taj datum se obeležava i kao Dan grada. Odnosno period vladavine Stjepana Tvrtka Prvog Kotromanića kao bana Bosne je od 1353. do 1377. godine, a zatim kao samoproglašenog kralja Srba, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja do 1391. godine.

– Tražićemo da se ovaj incident istera na čistac i krivci kazne – revoltirani su u Udruženju veterana.

Tokom dana, nakon što su nastavljena protivljenja o istaknutoj trećoj zastavi na Gradini, usledilo je obećanje da će ona biti uklonjena, što se i desilo pa je nepoznata zastava “nestala” sa tvrđave iznad Doboja.

OBJAŠNJENJE

– Ne stoje kritike zbog toga što smo istakli i tu treću zastavu, jer je reč o srednjovekovnom obeležju, ali smo ga ipak uklonili da izbegnemo polemike. Жelja nam je da u ovoj godini značajnim zahvatima i u saradnji sa resornim ministarstvom i Zavodom za zaštitu nacionalnih spomenika BiH otvorimo tvrđavu za posetioce u punom kapacitetu – kaže za “Novosti” direktor TO Doboja Adrijana Ristić.

Autor: Lj. ĐURIĆ

Izvor: VEČERNJE NOVOSTI

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​