arrow up

Podijelite vijest:

Liturgija i parastos u Drakuliću 7 februara

Spomenik_stradalim_Srbima_u_Drakulicu.jpg
Spomenik stradalim Srbima u Drakuliću

Služenjem liturgije i parastosa, te polaganjem vijenaca na spomenik u banjalučkom naselju Drakulić u nedjelju, 7. februara, biće obilježene 74 godine od ustaškog pokolja nad srpskim stanovništvom u selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac.

Obilježavanje počinje u 9.00 časova služenjem svete liturgije u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću, rečeno je Srni u Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Drakulić.

U 12.00 časova kod Spomen-kosturnice u Drakuliću biće služen parastos za nevino ubijene, nakon čega će biti položeni vijenci i održani prigodni govori.

Potomak žrtava drakulićkog zločina Nedeljko Mitrović rekao je Srni da se u Drakuliću dogodio stravičan genocid nad srpskim narodom koji, nažalost, nikada nije procesuiran.

Mitrović smatra da mladi u Srpskoj treba da grade jedinstvo i patriotizam i ne zaborave sjećanja na svoje postradale, jer je srpski narod dao velike žrtve u proteklim ratovima.

U romanu “Drakulići” pokojnog banjalučkog novinara i publiciste Jovana Babića koji je godinama istraživao ovaj zločin, ističe se da pokolj nad srpskim stanovništvom u selima oko Banjaluke 1942. godine predstavlja genocid.

Plan pokolja, prije koga su čak potrovani psi u navedenim selima – da ne bi najavili dolazak ustaša, razradio je stožernik za Hrvatsku krajinu Viktor Gutić zajedno sa fratrom Nikolom Bilogrivićem, dok se po monstruoznosti zločina istakao zloglasni fra Filipović, navodi se u ovom romanu.

Filipovićev zločin katolička crkva uporno osporava, napisane su čak i knjige u njegovu odbranu, iako postoje zvanični ustaški dokumenti koji ga dokazuju, navodi se u ovom romanu.

Ustaše su u ranim jutarnjim časovima 7. februara 1942. izvršile pokolj nad srpskim stanovništvom u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac. Prema do sada prikupljenim zvaničnim podacima, ubijeno je najmanje 2.300 ljudi, među kojima 551 dijete.

U ovom zločinu ustaše su pod komandom nadporučnika Josipa Mišlova i fra Vjekoslava Filipovića, iz takozvanog “Tjelesnog zdruga Ante Pavelića”, uz pomoć banjalučkih ustaša ubijale Srbe bez ijednog ispaljenog metka – sjekirama, noževima i krampovima.

U dokumentima, čak i onim iz ustaških izvora tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, navedeno je da je zločin u ovim banjalučkim naseljima bio najveći pokolj učinjen u samo jednom danu.

Prvi spomenik žrtvama ovog pokolja podignut je 1965. godine, a od 1991. godine svake prve nedjelje prije godišnjice stradanja služi se parastos u naselju Drakulić.

Iz Uprave grada Banjaluka najavljeno je da će sutra biti obezbijeđen besplatan prevoz iz centra grada do Spomen-crkve i kosturnice u Drakuliću.

Polazak autobusa predviđen je iz Vidovdanske ulice u 8.00 časova do Spomen crkve u Drakuliću, a u 11.00 časova do Spomen-kosturnice. U 11.00 časova obezbijeđen je autobus za prevoz od crkve u Drakuliću do spomen-kosturnice.

Izvor: srna

Vezane vijesti:

Stradanje Srba se nikada ne smije zaboraviti.

MASAKRI KAO UVOD ZA NAPAD NA KOZARU

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​