Kulturom sjećanja protiv zaborava

U BIJELJINI ODRЖANA JAVNA TRIBINA UDRUЖENJA HERCEGOVACA “ JOVAN DUČIĆ” NA TEMU “SJEĆANJEM I PAMĆENJEM PROTIV ZABORAVA”

Dvadeseti vijek je bio vijek stradanja i u tom vijeku nastradalo je oko 170 miliona ljudi, od čega je oko deset miliona ljudi bilo žrtva genocida, izjavila je profesor dr Sanja Savić, predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta Istočno Sarajevo na sinoćnjoj tribini “ Sjećanjem i pamćenjem protiv zaborava”, kojom su Udruženje Hercegovaca “Jovan Dučić” i Pravni fakultet Univerziteta Istočno Sarajevo željeli da rasvijetle stradanje Srba tokom Drugog svjetskog rata na teritoriji Pavelićeve Nezavisne države Hrvatske, ali i stradanje Srba Hercegovine i Semberije u kompleksu logora i u jamama Jadovna i ostrva Pag.

Govoreći o zakonima NDH u službi genocidne politike, profesor Sanja Savić je istakla da je u fokusu svjetske javnosti nakon Drugog svjetskog rata bio genocid nad Jevrejima, dok genocid nad Srbima nije bio u fokusu velikog broja istraživača.

“Iz ideoloških i političkih razloga to pitanje je potiskivano čak i iz naše nacionalne istorije. Proglašenjem NDH 10. aprila 1941. godine dolazi do uspostavljanja totalitarnog političkog režima koji se temeljio na nacionalističkoj, rasnoj i vjerskoj ideologiji ustaškog pokreta. Od početka su ustaše isticale svoju težnju za uspostavljanje čistog hrvatskog životnog prostora. Ustaški cilj je bio čišćenje teritorije od Srba. Srbi su u NDH bili označeni kao uzrok svih istorijskih nedaća hrvatskog naroda i kao glavna prepreka njihovoj stoljetnoj borbi za oslobođenje. Ne samo Srbi, već i Jevreji i Romi, bili su degradirani do tačke potpune bespomoćnosti. Prvi korak u provođenje genocidne ustaške politike sastojao se u dehumanizaciji žrtve”, istakla je profesor doktor Sanja Savić.

Spasoje Albijanić, predsjednik Udruženja Hercegovaca “Jovan Dučić” izjavio je da tema “Sjećanjem i pamćenjem protiv zaborava” treba da rasvijetli stradanje Srba u Drugom svjetskom ratu u kraškim jamama Velebita i hrvatskim logorima, s posebnim naglaskom na stradanje stanovnika Semberije i majevičkog kraja u NDH.

“Na ovoj tribini biće riječi i o pravnoj legislativi kojom je bio ozakonjen genocid nad srpskim narodom u NDH – monstrum državi. Na taj način gajimo kulturu sjećanja, jer je ovaj narod vijekovima bio izložen napadima, fizičkom uništenju, potiranju vjere, kulture i načina života. Gajeći kulturu sjećanja, vraćamo dug prema precima, a, takođe, naša dužnost će i prema novim generacijama koje tek stasavaju, na taj način biti ispunjena. Na ovaj način vraćamo dug svojim precima, ali, da ne bismo bili prezreni od svojih potomaka, kulturom pamćenja i kulturom sjećanja prenosimo mlađima to nasljeđe prošlosti”, izjavio je Albijanić.

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941”, podsjetio je da je obaveza i ovih generacija da se sjećaju, da pamte žrtve i novomučenike postradale na području NDH-a tokom Drugog svjetskog rata.

“Pominjanje je ono najbolje što možemo učiniti za njih, a iz tog stradanja, kao neko naravoučenije, koje bi trebalo da usvojimo, svodi se na sljedeće, zašto, zbog čega i u kojim okolnostima su nastradali. To treba da bude nauk za sve nas i za one koji će doći, da ne bi više nikada stradali.

Da bi se sjećali i pamtili, moramo nešto i znati. O stradanju Srba tokom ljeta 1941. godine na području Like, Velebita, ostrva Paga, većina mlađih ljudi ne zna skoro ništa. Decenijama se skrivala istina o kompleksu logora u tom dijelu NDH -a. Mnogi Srbi i sa područja Semberije i istočne Hercegovine su postradali u tim logorima. Zbog toga Bijeljina ima ulicu “Жrtava Jadovnog”, podsjetio je Dušan Bastašić.

Izvor: Bijeljina.com

---

Vezane vijesti:

---

---