arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

KOSOVO I METOHIJA NIJE PREVAZIĐENA TEMA

Djordje_Vukadinovic-0800bcf7Pitanje Kosova i Metohije nije prevaziđena tema, a Srbi sa Kosova i Metohije ne mogu opstati bez Beograda, ali takvog koji ih razumije, poručeno je juče sa okruglog stola „Da li Beograd i Srbi sa Kosova i Metohije govore istim jezikom“, koji je organizovao Srpski nacionalni forum iz Gračanice.

Predsjednik Srpskog nacionalnog foruma Aleksandar Đikić ukazao je da „neki medijski, politički i kvaziintelektualni krugovi u Beogradu“ promovišu ideje da je problem Kosova prevaziđena tema.

On je ocijenio da oni takvim „guranjem pod tepih“, što je dijametralno suprotno idejama evropskih vrijednosti u koje se zaklinju, ignorišu činjenicu o 250.000 protjeranih ljudi i pitanje oduzete imovine, iako je imovina jedno od prava koje se u Evropi tretira izuzetno ozbiljno.

„Ako Beograd ćutke gleda šta se dešava sa oduzetom srpskom imovinom a istovremeno se zadužuje – mi taj jezik Beograda ne razumemo, ako ne pominje 250.000 proteranih, a zaklinje se u evropske vrednosti – mi taj jezik ne razumemo, ako mi kažemo da nas je strah za budućnost našu i naše države u Evropi 21. veka – Beograd ne razume šta mi poručujemo“, rekao je Đikić na okruglom stolu.

On je poručio da Srbi na Kosovu i Metohiji ne mogu opstati bez Beograda, ali samo takvog koji ih razumije, a da Beograd treba da odluči da li može bez Srba na Kosovu i Metohiji, ali i same Pokrajine.

Urednik časopisa za političku teoriju Nova srpska politička misao Đorđe Vukadinović primijetio je da je pitanje Kosova srozano na nivo teme koja je „aut, pase, demode“, odnosno zastarjela u odnosu na „mejnstrim političke priče koje se pričaju u Srbiji“ i da se ne isplati više politički se angažovati o tome.

„Ne smemo ignorisati taj kontekst koji nije `pao s neba` i koji je sticaj više okolnosti, od kojih su samo neke spontane, a neke su posledica sistematskog jasnog i kvalitetnog rada na stigmatizaciji, marginalizaciji, pa i demonizaciji teme Kosova i Metohije u srpskoj javnosti, medijima, pa, u izvesnoj meri, i u srpskom društvu“, rekao je Vukadinović.

Paralelno sa marginalizacijom teme Kosova i Metohije u srpskoj javnosti vrši se i stigmatizacija kao retrogradnih onih koji pokušavaju da podsjete da je ta tema relevantno državno pitanje države Srbije.

Vukadinović je dodao da se, kroz sistematski trud da se bagateliše i marginalizuje tema Kosova i Metohije, provlači i kriminalizacija te teme, „pa se licitira time koliko košta Kosovo, a niko ne pravi računicu koliko košta održavanje Čačka ili Beograda i administracije“.

Kako je ukazao Vukadinović, tom logikom bi se moglo zaključiti za bilo koji dio Srbije, osim par izuzetaka, da je isplativije da ih se „rešimo“.

„Ovo je bitna tema, ali sam sebi i, pomalo, vi meni, delujemo kao neki rani hrišćani u katakombama, ili pozni u nekom medijskom i političkom okruženju, koje se definitivno čini kao da je otišlo drugim putem“, zaključio je Vukadinović.

 

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

 

Vezane vijesti:

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​