arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Koridor života bitka svih bitaka

Banjaluka – Akcija „Koridor života“ iz juna 1992. godine jedna je od najznačajnijih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, jer je njegovim probojem prekinuta 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada zapadnog dijela RS i Republike Srpske Krajine.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenko Savanović naglasio je da je zahvaljujući hrabrom rukovodstvu Vojske RS i vojnicima odblokiran život.

– Sa ponosom se sjećamo tog vremena i izvođenja prve akcije Vojske RS čiji je cilj spajanje teritorije Srpske, jer se 1992. godine srpski narod nalazio u vrlo nepovoljnom, ne samo političkom već i vojnom položaju – naveo je predsjednik Boračke organizacije RS Milomir Savčić u Ristića Gaju u dobojskom mjestu Opsine gdje je juče obilježen početak proboja „koridora života“.

Komandant jedne od četa 16. motorizovane brigade Vojske RS Đorđe Rogić kaže da je „Koridor života“ bila časna i teška borba, što potvrđuje i podatak da su neprijateljske snage imale tri puta više vojnika. Zamjenik komandanta Taktičke grupe dva i komandant odreda iz zapadne Slavonije Krsta Žarković je istakao da je zapadni prostor bio praktično politički i životno nestao, o čemu svjedoči i gubitak 12 banjalučkih beba.

– Tom akcijom smo donijeli kiseonik. Ta akcija je značila život – istakao je Žarković.

Osnovni razlog zbog kojeg je Generalštab Vojske RS donio odluku o probijanju koridora bila je smrt 12 beba i umiranje bubrežnih bolesnika u banjalučkom Kliničkom centru zbog nemogućnosti dopremanja kiseonika, jer je na snazi bila vazdušna blokada koju je uveo Savjet bezbjednosti UN. Naredbom komandanta Prvog krajiškog korpusa Vojske RS generala Momira Talića pokrenuta je operacija „Koridor života“.

(Srna)

Izvor: Glas Srpske

 

Vezane vijesti:

Savčić: Zahvalnost borcima i narodu krnjinskog kraja

OPERACIJA KORIDOR – Bitka za put života, I deo | Jadovno …

OPERACIJA KORIDOR – Bitka za put života, II deo | Jadovno …

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​