arrow up

Podijelite vijest:

KOMENTAR: Selo

Rezultat tog osipanja je da je oko 1.600 sela potpuno pusto ili s malim brojem žitelja

Ivan Lovrić
Ivan Lovrić

Ima ona narodna izreka: “Selo hvale, a u gradu žive”. Ali kako vreme odmiče, hvale za seosku “idilu” je sve manje.

Da je situacija daleko od idilične, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku i SANU. U Srbiji ima tačno 4.709 sela u kojima živi i radi sve manje ljudi. Mladi hrle u velike gradove, a ostaju staračka domaćinstva. Rezultat tog osipanja je da je oko 1.600 sela potpuno pusto ili s malim brojem žitelja.

Prognozira se da, ukoliko se sadašnji proces nastavi, za dve decenije će u još 1.200 sela ostati samo spomenici kao svedoci da se tu nekad živelo. Tome treba dodati da u Srbiji postoji 50.000 napuštenih kuća, dok u 145.000 objekata trenutno niko ne živi.

Kako rešiti dva goruća problema u Srbiji: negativnu demografsku sliku i drastičnu selidbu iz sela u grad? Branislav Gulan, član Odbora za selo SANU, najpre konstatuje da se ljudi plaše povratka na selo. On, međutim, smatra da povratak na selo ne znači vraćanje motici, već posvećivanje modernoj poljoprivredi koja daje ozbiljnu perspektivu. Zaključuje da mi danas imamo oko 850.000 hektara obradive zemlje koju niko ne koristi.

Šta još učiniti da godinama ne prisustvujemo poslednjem činu drame zvana: “Жivot i smrt srpskog sela?” Možda bi odgovorni, za početak, mogli da posete selo Vrmdža. I da ne kaljaju cipele dok špartaju srpskim selima uglavnom u vreme predizborne kampanje.

Vrmdža potvrđuje da ne mora biti sve tako crno kada je budućnost srpskog sela u pitanju. Ona iz godine u godinu ima sve više stanovnika, ima vaj-faj, dobija filmski festival i koristi svaku priliku za razvoj turizma.

Srbiji je potrebno više Vrmdži i sigurni smo da ona nije jedina koja nudi rešenje.

Autor: Ivan Lovrić

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

KOMENTAR: Parking | Jadovno 1941.

Komentar: Ploča | Jadovno 1941.

Komentar: Stepinac | Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​