arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Aleksandar Nećak: „Zaveštanje“ – film kao spomenik

Uobičajeno je da na spomenicima stoji tekst da su „tu stradali komunisti, antifašisti i rodoljubi od ruku okupatora i domaćih izdajnika“, a stradali su nevini ljudi i deca samo zato što su bili Srbi, Jevreji ili Romi. Ta jednostavna rečenica najbolje obezvređuje falsifikovanu istoriju. Zbog toga sam uveren da je film „Zaveštanje“ bio preko potreban. On je zapravo ta jednostavna rečenica, u filmu multiplicirana kroz kazivanja preživelih, rečenica koja ogoljuje ustaštvo i obesmišljava svaki pokušaj iskrivljivanja istorije Izvor: FB stranica filma „Zaveštanje“ Film „Zaveštanje“ (2017), u režiji Ivana Jovića, sa snimljenim svedočenjima onih koji su kao deca preživeli logore Nezavisne države Hrvatske, bio nam je preko potreban, jer samo sećanje nije

Karadžić: Srpski narod je pobedio, Hag mi ništa ne može; Ponosno čuvajmo Republiku Srpsku!

Advokat i član tima odbrane Radovana Karadžića, Marko Sladojević u izjavi za RTRS, preneo je šta je prvi predsednik Republike Srpske poručio srpskom narodu posle izricanja presude. – Srpski narod i ja, zajedno sa njim, smo već pobedili. Stvorena je Republika Srpska, a srpski narod je slobodan u vlastitoj državi. Žrtva koju ja podnosim je manja od drugih. Hiljade mladića je svojim životima izgradilo Republiku Srpsku. Mnogi su postali ratni invalidi… Najveću žrtvu su podnele majke čiji su sinovi, često jedinci, dali život za slobodu srpskog naroda. To su istinske žrtve. Ova jalova osveta Haškog tribunala meni, starcu, ne može ništa. Nismo se predavali ni kada je bilo daleko teže,

POZIVNICA: U Beogradu premijera dokumentarnog filma „Zasijaše grobovi Solunaca“

U dosadašnjem radu Udruženje za negovanje i čuvanje srpske baštine „Kajmakčalan“ i Udruženje „Od stećaka do krajputaša“ su postigli zavidne rezultate na planu negovanja kulture sećanja na pale srpske vojnike u ratovima 1912-1918. Bliskost obrađenih tema rezultirala je time da, u novi poduhvat, uđu sa zajedničkim snagama. Naime, Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja je, na prošlogodišnjem konkursu, prepoznalo važnost teme i odobrilo projekat Udruženja „Kajmakčalan“ (koje je sa partnerom Udruženjem „Od stećaka do krajputaša“) pripremilo filmsko ostvarenje pod nazivom „Zasijaše grobovi Solunaca“. Radi se o dokumentovanju tradicionalne aktivnosti članova Udruženja „Kajmakčalan“ na uređenju srpskih vojničkih grobalja u podnožju planine Nidže, koju prate izjave eminentnih istoričara, kao i neposrednih

Miriam Steiner-Aviezer: Istina o ustašama poznata je cijelom svijetu

U Jad Vašemu postoji obimna dokumentacija o ustaškim zločinima, brojni dokumentarni filmovi, kao i preko 300 videoiskaza preživjelih žrtava iz ustaških logora. I baš zato su pokušaji negiranja i uljepšavanja NDH neprihvatljivi i, rekla bih, primitivni, pa se čudim da nitko od nadležnih ne vidi kamo vode takvi izgredi pojedinaca. U povodu 9. januara, godišnjice Kristalne noći, u Zagrebu je prikazan film ‘Zaboravljeni’ u kojem je putem izjava stručnjaka i preživjelih data sinteza Holokausta, odnosno genocida nad Jevrejima na svim tada okupiranim područjima Jugoslavije od 1941. do 1945. Autorica filma koji će zasigurno još biti prikazivan u Hrvatskoj je Nica Gonen , a značajne zasluge za njega ima i Miriam

Video: „Spomenik“ – film Mike Antića o Novosadskoj raciji

Pisac i novinar Miroslav Mika Antić pre 50 godina snimio je dokumentarni film o Novosadskoj raciji pod nazivom „Spomenik“. Ovaj dokumentarac se i posle pet decenija smatra možda jednim od najboljih dokumentovanih svedočenja o zloglasnoj raciji, ali i o tome kako su preživeli u godinama posle živeli sa sećanjima na ovaj tragičan događaj. Inače, u vreme snimanja ovog dokumentarca nije bilo državnih i crkvenih komemoracija i pomena, a Novosađani su tada samoinicijativno odlazili na obalu reke i palili sveće. Nije bilo ni spomenika na Keju žrtava racije. Taj spomenik će tek 1971. godine biti postavljen, dok su ploče sa imenima preko 1.200 ubijenih postavljene početkom 1992. godine. Izvor: 021.rs Vezane vijesti:

Novi dokazi o masovnim grobnicama u Jasenovcu

Novootkrivene fotografije koncentracionog logora Jasenovac iz vazduha, koje je snimio američki pilot u januaru 1945. godine, ključni su dokaz razmjera zločina u ovom logoru, ali i pokušaja ustaških zločinaca da sakriju tragove. POGLEDAJTE VIDEO! Fotografije je, sasvim slučajno, otkrio hrvatski istoričar Goran Hutinec, a prvi ih je objavio hrvatski magazin Nacional. Ovo je ujedno i snažan udarac pokušajima revizije istorije, odnosno negiranju zločina u Jasenovcu, poručuju stručnjaci. Na fotografijama Jasenovca, koje je u arhivu Nacionalne zbirke vazdušnih fotografija u škotskom Edinburgu pronašao Hutinec, jasno se vide masovne grobnice i to na području Gradine, sa druge strane rijeke Save. Vidljivo je i romsko groblje, ali i svi objekti u sklopu logora

Donja Suvaja: Još jedna priča Lička!

 “U Suvaji se danas živi nekim normalnim životom, ako se to može tako reći, jer je ovaj dio Like dosta stradao. Ovdje su mještani puno stradali i u Drugom Svjetskom ratu, ali i u ratovima devedesetih. Sve je bilo porušeno, ali, eto mi smo se vratili” zbori Đuro Vekić, na početku priče o Suvaji, koju posjetismo uoči Božića.  Imaju on i supruga Zorica dvoje djece, dvoipogodišnjeg sina Novaka i godinu dana stariju kćerku Unu. Bave se poljoprivredom. Od jutra do mraka, stalno posla ima, zbori supruga Zorica. “To je naša svakodnevnica, djeca, obaveze, imamo stado koza, bavimo se malinarstvom. Sve što proizvedemo je zdravo, nije prskano“, dodaje Zorica Najteže je

U splitskom sudu svjedočenja srpskih logoraša iz „Lore“

Poslije trinaest godina od posljednjeg svjedočenja, dvoje logoraša iz Trebinja svjedočili su u Županijskom sudu u Splitu, u predmetu „Lora 3“, protiv Tomislava Duića, upravnika zloglasnog logora i Emilija Bungura, jednog od vojnih policajaca. Riječ je o krivičnim djelima ratnog zločina, počinjenim nad zarobljenim vojnicima. Mirko Babić, jedan od svjedoka, koji je preživio teške psihičke i fizičke torture, kaže da je ponovio istinu o svom stradanju u Lori, i još tri logora u Hrvatskoj. Ranije je davao iskaze istražiteljima Sipe i u Županijskom sudu u Splitu. Posljednji put je svjedočio 2006. godine. Zbog teških ratnih zločina nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima, hrvatsko pravosuđe zločine u Lori razdvojilo je u

NEĆU DA ŠALjEM SRBE IZ BEOGRADA DA GINU, A ONI IZ KRAJINE BEŽE! Procureo Slobin zabranjeni govor (VIDEO)

Kada se progovori o proterivanju Srba iz Hrvatske, ne može da se ne pomene „izdaja“ ili „prodaja“ iz Srbije. Na internetu se pojavio snimak koji je dugo bio zabravljen, a u kom je Slobodan Milošević otvorio dušu novinaru i rekao šta se zaista događalo tog 5. avgusta kada je kolona Srba krenula u Srbiju. Na pitanje da li ste tražili da se brani RSK i insistirali na njoj, a desio se Bljesak i Oluja, Milošević je odgovorio: – Zalago sam se da se brani. U pregovaračkoj poziciji došli bi do boljeg rešenja. Čak je takva poruka i poslata Srbima, ali nije bilo nijednog poteza odbrane, a posle smo gledali kako

Vasilije Krestić: Od istine do zablude, pa nazad

Od istine do zablude, pa nazad, u ovoj Sedmici govori istoričar, akademik, jedan od dvojice živih pisaca Memoranduma SANU Vasilije Krestić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 8. decembra 2015. godine. Urednik i voditelj Ana Tomašević. Poslušajte snimak emisije: Izvor: RTS Vezane vijesti: Vasilije Đ. Krestić: Gde stanuje genocidnost u hrvatskoj … Krestić: Velike greške učinjene zbog sloge i jedinstva … Krestić: Ni po koju cijenu ne smijemo dizati ruke od Kosmeta … Akademik Vasilije Đ. Krestić: O genocidnosti hrvatske politike Akademik Vasilije Krestić povodom godišnjice osnivanja NDH …

Tribina_slika.jpg

Bastašić: Zaboravljen dio našeg istorijskog iskustva iz perioda NDH

Pogledajte izlaganje Dušana J. Bastašića na tribini: „Zašto negujemo kulturu zaborava?“ Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 27. oktobra 2015. godine. Politika potiskivanja sjećanja, nastavljena je i nakon posljednjeg rata zbog takozvanog razvijanja dobrosusjedskih i «prijateljskih» odnosa, ali je taj izgovor apsolutno neprihvatljiv za potomke i poštovaoce srpskih žrtva. „Skoro je zaboravljen taj dio našeg ličnog, porodičnog, nacionalnog istorijskog iskustva iz perioda Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, koji je jako važan da bismo mogli reći da imamo integrisan identitet i da danas razumijemo ko smo i šta smo“, rekao je Bastašić na tribini, koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Tema tribine bio je genocid počinjen nad srpskim narodom na području

Dokumentarni film: Mučenici iz Lore, Čelebića i Dretelja

Logor je postojao od 1992. godine do 1997. godine, a kroz njega je prošlo 1.005 zarobljenika gde su bili stravično psihofizički mučeni, zbog čega je “Lora” smatrana najužasnijim logorom na prostoru bivše Jugoslavije. Splitski logor smrti bio je u funkciji sve do avgusta 1997. godine, iako je rat bio i formalno završen. Pokrenuto je nekoliko istraga, a suđenjem je okončan tek postupak u tzv. predmetu Lora 1, koji se odnosi na zločine nad srpskim civilima koji su u Loru dovedeni iz okoline Splita. Sve ono što se dešavalo u „Lori“ našlo se i u izveštaju tadašnjeg specijalnog izaslanika UN Tadeuša Mazovjeckog od 17. novembra 1992. Dokument je prosleđen hrvatskim ministarstvima

crkva_drvar.jpg

Bosanska krajina u Drugom svetskom ratu

Bosanska Krajina je oblast koja se prostire od Une na zapadu do Vrbasa na istoku, i od Save na severu do Livanjskog i Duvanjskog polja u Hercegovini na jugu. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 25. marta  2016. godine. Danas dve eparhije Srpske pravoslavne crkve pokrivaju ovu teritoriju, a to su Eparhija banjalučka i Eparhija bihaćko-petrovačka. Po popisu iz 1931. godine, 13 srezova ove oblasti imalo je apsolutnu srpsku većinu (glamočki, petrovači, krupski, ključki, mrkonjićki, sanski, bosansko-novski, bosansko-dubički, bosansko-gradiški, prijedorski, banjalučki, kotor-varoški i prnjavorski), a samo je jedan srez imao muslimansku većinu. To je bio bihaćki. Uoči Drugog svetskog rata, ovde je živelo blizu 400.000 pravoslavnih duša.

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.