arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
kometnik.jpg

Podignuti spomenik Srbima poginulima u ratu devedesetih

2. februar 2011.

KOMEMORACIJE I ove godine na komemoraciji žrtvama ustaškog masakra u selu Kometnik u općini Voćin, održanoj na godišnjicu pokolja 14. januara 1942. godine okupio se veći broj mještana, ali i predstavnika srpske zajednice i lokalne samouprave Pomen žrtvama služio je protojerej-stavrofor Žarko Uskoković, a u ime Odbora za obilježavanje prisutnima se obratio Igor Pavković, zamjenik načelnika općine Voćin iz redova srpske zajednice. Pavković je podsjetio na događaje od prije 69 godina i stradanje oko 300 nedužnih seljaka sela Kometnika, Dobrića i okolice Voćina, koji su brutalno mučeni i pobijeni kao odmazda za nekoliko ustaša koji su poginuli u borbi s partizanima. – To iskustvo nije bilo dovoljno pa je 90-ih

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Publikacije – Publications

2. februar 2011.

Dr Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941. – 1991. Izdavači: -UDRUŽENjE PREŽIVJELIH LOGORAŠA DRUGOG SVJETSKOG RATA REPUBLIKE SRPSKE, BANjA LUKA Za izdavača: Dipl. Ing. Gojko Knežević -MENADžER KOMPANIJA D.O.O. BANjA LUKA Za izdavača: Dr Dušan Bastašić Glavni urednik: Prof. dr Đorđe Mikić Recenzenti: Prof. dr Veljko Đurić Mišina Vasilije Karan, književnik   Promocija u Banjaluci 12.01.2010. Promocija u Beogradu 10.02.2010. Promocija u Novom Sadu 15.04.2010. Promocija u Ljubljani 22.04.2010. Promocija u Zagrebu 09.06.2010.  

Na Vaskrs sijevnule kame, noževi, maljevi

2. februar 2011.

Sveštenici Eparhije banjolučke Srpske pravoslavne crkve juče su služili parastos u Bijelom Potoku, kod Banje Luke, na spomen-obilježju stradalim Srbima u tom mjesta, koje su na zvjerski način pobile ustaše na Vaskrs 1942. godine. Na spomen-obilježju se nalaze imena 54 žrtve dobi od jedne do preko osamdeset godina, pobijeni maljevima, kamama, sjekirama i drugim hladnim oružjem na najveći hrišćanski praznik. Zločin su 4. aprila 1942. godine izvršile ustaše iz Debeljaka. Broj žratava ustaškog zločina koji je izvršen tog dana još nije konačno utvrđen. Udruženje „Bijeli Potok“ formiralo je stručnu ekipu koja bi trebalo da rasvijetli taj događaj i utvrdi tačan broj ubijenih. Parastosu su prisustvovali potomci žrtava, predstavnici Grada Banja

Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i 1942. godine

1. februar 2011.

Bilogora i Grubišno polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i 1942. godine Geografski položaj i stanovništvo Okupacija i uspostava ustaške vlasti Hapšenja, teror i deportacije Napad partizana i ustaška odmazda Svjedočanstva o genocidu Zlosutno proljeće Bombardiran je Beograd, rat je počeo Hrvatska seljačka zaštita na sceni Pobuna 108. puka na mobilizacijskom zborištu u Klokočevcu Dolazak brata Steve Noć strave i užasa Komšije i prijatelji, koji to više nisu Nekoliko širih, autentičnih svjedočenja Marvenim vagonima za Koprivnicu Kolone smrtnika idu prema Velebitu Tihomir T. Prodanović:

63581_1561476951817_1082115483_1565699_1071551_n.jpg

Akcija Svetosavske omladinske zajednice Prnjavor na uređenju spomen obilježja pobijenim Srbima u selu Kremna.

1. februar 2011.

Da se zločin koji se desio nad Srbima u peridu Drugog svjetskog rata ne bi zaboravio, a samim tim i stradanje naroda prnjavorskog kraja, Svetosavska omladinska zajednica Prnjavor je pristupila istraživanju, lociranju i čišćenju grobnica i spomen obilježja koja su u proteklom periodu od nekih dvadeset i više godina zaboravljena i zapuštena. Prva akcija je povedena u selu Kremna, čišćenjem i uređivanjem spomen ploče i lokacije gdje su sahranjeni posmrtni ostaci uglavnom žena i djece koje su ustaše pobili a potom i spalili 16.decembra 1941.godine u zaseoku Petrovići. Spomen ploče su podignute 33 godine poslije ovog zločina, tek 1974.godine, i od tada je ova grobnica prepuštena zaboravu kao i pomenuti

Vladika Grigorije

26.07.2009 GACKO – Istorijski čas za sjećanje na pokolj u Pridvorici

1. februar 2011.

U selu Pridvorci, opština Gacko, danas je održan istorijski čas u znak sjećanja na veliki zločin koji su počinile ustaše i muslimani na Božić 1942. godine kada su pobili oko 180 žena djece i staraca iz ovoga sela. Govoreći o ovom stravičnom zločinu, vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je da, iako ubijeni, krv stradalih mučenika postala je sjeme koje će hercegovačku djecu obratiti živom Bogu i sjeme iz kojeg će nići pšenica koja mnoge rodove daje. Vladika Grigorije pozvao je vjernike na mir i praštanja bez obzira na zlodjela i podsjetio da nije na ljudima da sude, već samo na Bogu. „Zato, iako je urađeno veliko zlodjelo, treba praštati

prebilovci-lidice3.jpg

Video zapisi vezani za stradanje u Prebilovcima, ljeta 1941.

1. februar 2011.

Genocid nad Srbima i Srbijom: Prebilovci 6.8.1941. Bijeli Potok 5.4.1942. † Prebilovci genocid 8.4.2010. † Posmrtni ostaci 600 mrtvih u Prebilovcima, kao i ostaci drugih Srba iz Čapljine, opštine Stolac i drugih oblasti (po nekim računicama oko 3.000 ljudi, a posmrtni ostaci su prikupljeni u oko 120 drvenih sanduka) su izvađeni iz jame u Surmanci 1990 i sahranjeni u novoizgrađenu crkvu u Prebilovcima. Nažalost, u junu 1992, crkva je srušena i svi ostaci su pretvoreni u prašinu i pepeo. To je učinjeno od strane pripadnika HOS-a, HVO-a i redovne hrvatske vojske. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 01. februara 2011. godine.

ojgaravice4.jpg

PRENOSIMO: POMEN ŽRTVAMA USTAŠKOG GENOCIDA NA GARAVICAMA

1. februar 2011.

Garavice nadomak Bihaća su stravično mjesto ustaškog zločina i genocida nad Srpskim narodom Krajine od 1941-1945. godine. Prema neslužbenim podacima na Garavicama je ubijeno i zaklano između 12-15000 nevinih ljudi, prije svega srba, roma i jevreja. O Garavicama se politički “mudro“ ćutalo čitavih 50 i više godina, kako bi se nad nevinim žrtvama ustaškog zločina i genocida eksperimentisalo sa bratstvom i jedinstvom. Godine 1990/91., a potom i naredne od 1992.- do danas pokazaše da se ljubav, bratsvo i jedinstvo ne mogu graditi na laži, prevari i grijehu. Komunisti su propustili istorijsku priliku koju im je svijet dao da kazne ustaške ratne zločince, da osude genocid nad Srpski, Jevrejskim i Romskim

Zoran Čvorović: Zašto je evroatlantizmu potrebno da Srbi zaborave Drugi svetski rat

31. januar 2011.

1. 1. SRPSKA ISTORIJSKA SVEST IZMEĐU INTEGRACIJE U NOVI SVETSKI POREDAK I ISTINE O NOVOM PORETKU JUGOISTOČNE EVROPE IZ 1941 Sedamdeset godina posle početka Drugog svetskog rata, u kome su države članice Trojnog pakta a posebno njihovi domaći jugoslovenski saveznici – Hrvati, muslimani, Mađari i Albanci, ubili, prema najnovijim istaživanjima i 1,8 miliona Srba, iz istorijske svesti potomaka ubijenih najvećim delom je izbrisan i ovaj rat i njegove žrtve. U udžbenicima istorije reformisanog srpskog obrazovanja svoje mesto nije našao ni jedan od najmonstruoznijih pokolja Srba koji je krajem jula i početkom avgusta izvršen u hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Glini. Za četiri dana u crkvi u Glini ustaše su pobile

DSC09526.jpg

Pismo Isaka Danona-Geze – Jasenovac 1944.

27. januar 2011.

POVODOM MEĐUNARODNOG DANA SJEĆANjA NA HOLOKAUST, 27. JANUAR 2011. Pismo Isaka Danona-Geze – Jasenovac 1944. Mnogo bi htio da kažem, ali ne znam što bi ti kazao. Tuga i očaj, i ne vjerujem da ćemo uopšte izvući žive glave odavde, tako da se čudim šta nas drži u životu. Jedino što znam da imam tebe i djecu kod kuće. Sve su moje misli i želje usmjerene ka Vama i donekle sam sretan samo kada sam u mislima sa Vama, kada se igram sa dragom dječicom i osjećam tvoju blizinu kraj sebe. Sav sam izgubljen, ni sam ne znam šta pišem. Znam da bi trebao pisati o sebi, ali to bi bili

p_48-mb2.jpg

BASTAŠIĆ: ODUZELI SU MI 20 GODINA ŽIVOTA

26. januar 2011.

Osamdesetogodišnji doktor medicinskih nauka Milan Bastašić poslije 20 godina napokon može da posjeti svoje imanje i kuću u Grubišnom Polju u Hrvatskoj, nakon što ga je Županijski sud u Bjelovaru oslobodio optužbi za navodne ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Velikoj Peratovici Milan Bastašić, pukovnik u penziji i jedini preživjeli jasenovački logoraš-dijete iz zapadne Slavonije, kaže za Srnu da je pravda uvijek dostižna, a dokaz je i to što je poslije 20 godina proživljavanja sramnih optužbi Županijski sud u Bjelovaru obustavio postupak protiv njega. „Bio sam pod sumnjom da sam upravo ja osnovao tzv. Bilogorski odred od 3000 ljudi i zatvor u Velikoj Peratovici, u tamošnjoj školi. Međutim, u to

skipovljaci-za-web.jpg

MY SKIPOVAC 1941 – 1945 – By: Petar, son of Stevan Topalović

2. novembar 2010.

Srpski  SKIPOVAC – GENERAL DATA Skipovac is a village on Mount Trebava which was in 1937 divided, both in the https://jadovno.com/wp-content/uploads/2010/02/13-1.jpgistrative and territorial sense, into two villages: Gornji (upper) and Donji (lower) Skipovac. Mount Trebava in a narrow sense consists of around twenty villages – from the River Spreča and Stanić-Rijeka to the Duga Njiva above Modriča (from the northeast side) and from Kostajnica to Modriča from the western side (the Bosna River valley). Trebava is mostly populated by Orthodox Christians. Trebava, just as Mount Ozren, has been populated, throughout the long history of colonisation, by people from all ends of this part of the Balkans: Serbia, Raška, Montenegro, Herzegovina, Bosnian Krajina, and many families also from Ozren moved

KUKUNjEVAC: ZABORAVLjENO STRATIŠTE IZ DOBA NDH

29. oktobar 2010.

Ništa od obećane spomen-ploče Mještani Kukunjevca uspjeli su osigurati prilaz spomen-području, a sada očekuju pomoć institucija oko njegovog ponovnog uvrštavanja u Registar zaštićenih spomenika i postavljanja nove spomen-ploče koja je oštećena u posljednjem ratu. Oko 800 mještana Kukunjevca stradalo je u logorima NDH. Ni 68. godišnjica obilježavanja ustaškog terora nad srpskim stanovništvom Kukunjevca u Požeško-slavonskoj županiji nije održana uz obećanu, novu spomen-ploču na kojoj bi stajala imena stradalih žrtava, niti je spomen-područje najvećeg stratišta na području grada Lipika uvršteno u registar zaštićenih spomenika RH. Naime, 11. oktobra 1942. poubijani su nevini Kukunjevčani, Kozarčani i Slovenci koji su se kao izbjeglice zatekli u Kukunjevcu. Pred Drugi svjetski rat selo je brojalo

Diana Budisavljević

Diana Budisavljević – Otrgnuta od zaborava

13. oktobar 2010.

Diana Budisavljević najzad dobija mesto u istoriji. ulice u nekoliko gradova nosiće ime spasiteljke 12.000 srpske dece Najava da će Diana Budisavljević uskoro dobiti ulicu u Beogradu, ali i u Banjaluci, Kozarskoj Dubici, Zagrebu i Sisku, predstavlja samo početak brisanja nepravde koja je naneta jednoj od najvećih srpskih dobrotvorki. Herojsko delo rođene Austrijanke iz Insbruka, koja je za suprugom, Srbinom Julijem Budisavljevićem pošla u Zagreb između dva svetska rata, dugo je bilo na marginama zvanične istorije. O njoj se nije mnogo pisalo ni govorilo, uprkos činjenici da su istoričari znali za ženu koja je, u stalnoj strepnji od nemilosrdnih ustaških vlasti, organizovala akciju spasavanja dece iz logora smrti tokom krvavog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA