DANAS 25 GODINA OD STRADANjA VOJNIKA JNA U KASARNI U BJELOVARU

Datum objave: subota, septembar 29, 2018
Objavljeno u Bilogora
Veličina slova: A- A+
Zločin u Bjelovaru 1991. godine
Zločin u Bjelovaru 1991. godine

Danas se navršava 25 godina od stradanja vojnika JNA u kasarni u Bjelovaru 29. septembra 1991. godine, a za to još niko nije odgovarao niti je osuđen.

Pripadnici hrvatskog Zbora narodne garde (ZNG) počeli su opšti napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su već 15 dana bili pod totalnom blokadom, a nakon predaje kasarne, strijeljali su trojicu oficira, šest vojnika i šest rezervista.

Po ulasku u kasarnu Jure Šimić, u svojstvu predsjednika Kriznog štaba Bjelovara, naredio je da se zarobljeni vojnici i starješine skinu do pojasa, a potom je izdvojio komandanta pukovnika Rajka Kovačevića i njegove pomoćnike, potpukovnika Miljka Vasića i kapetana prve klase Dragišu Jovanovića i lično u svakoga ispalio po dva metka iz pištolja, usmrtivši ih na licu mjesta.

Sutradan su, po Šimićevoj naredbi, građani Bjelovara obilazili zauzetu kasarnu, u kojoj su bili izloženi leševi ubijenih oficira, koje su u mimohodu skrnavili pljuvanjem i mokrenjem po njima.

U ovoj kasarni poginula su još šestorica pripadnika JNA (Zoran Krstić, Šukri Keljani, Ljubiša Lazić, Nedeljko Jovetić, Ejupi Bertoli i Goran Radovanović), zarobljeno je 59 oficira, podoficira i građanskih lica na službi u JNA i oko 250 vojnika, koji su, nakon fizičkih i psihičkih zlostavljanja u logorima u Bjelovaru, razmijenjeni 9. novembra iste godine u Šamcu.

Šestorica zarobljenih rezervista JNA sa područja Bjelovara (Radovan Barberić, Zdravko Dokman, Radovan Gredeljević, Ivan Hosjak, Boško Radonjić i Milorad Đorđević), izdvojeni su i zatvoreni u policijsku stanicu, odakle su ih četiri dana kasnije izvela uniformisana lica sa fantomkama na glavama i strijeljali ih iste noći u šumi Česma, nedaleko od mjesta Malo Korenovo.

Sa njima je bio i civil Savo Kovač iz Bjelovara, kojeg su dan ranije uhapsili u njegovom stanu pod optužbom da je „snajperista“, koji je, igrom slučaja, iako je zadobio tri prostrelne rane, preživio strijeljanje.

Dok je trajala borba za kasarnu na Vojnoviću, major JNA Milan Tepić, komandant skladišta borbenih sredstava „Barutana“ u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara, s ciljem sprečavanja njegove predaje pripadnicima ZNG, digao ga je u vazduh sa 170 tona eksplozivnih sredstava i tom prilikom su stradali i on i vojnik, devetnaestogodišnji Stojadin Mirković, koji, uprkos Tepićevoj naredbi, nije htio da se preda.

Hrvatska strana je potvrdila gubitak 11 svojih vojnika, zbog čega su, poslije predaje, iz osvete, strijeljali komandira straže na tom objektu starijeg vodnika Ranka Stevanovića.

Porodica pokojnog Dragiše Jovanovića je u julu 1998. godine uputila zahtjev Haškom tribunalu za pokretanje službene istrage protiv Jure Šimića i njegovih saradnika, ali Tužilaštvo tog suda nikada nije otvorilo službenu istragu.

Nakon što su 2006. godine na godišnjicu ovog događaja televizije u regionu emitovale snimke na kojima se vide zločini počinjeni nad pripadnicima JNA u kasarni, Županijski sud u Bjelovaru je protiv Jure Šimića, u novembru 2010. pokrenuo istragu zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i odredio mu pritvor, iz kojeg je poslije 11 dana pušten da se brani sa slobode.

Za ubistvo šestorice zarobljenih rezervista JNA i pokušaja ubistva jednog civila, Županijsko državno tužilaštvo u Bjelovaru je u septembru 2001. godine optužilo četvoricu pripadnika bjelovarske policije Luku Markešića, Zdenka Radića, Zorana Marasa i Ivana Orlovića, ali su nakon šest suđenja oslobođeni optužbe.

Predsjedništvo SFRJ je krajem 1991. proglasilo majora Milana Tepića narodnim herojem, posljednjim i jedinim u proteklom ratu, a njegovo ime danas nose ulice i kasarne u gradovima širom Srbije i Republike Srpske. U njegovu čast Vojska Republike Srpske je ustanovila poseban Orden za zasluge u ratu.

U Komlencu kod Kozarske Dubice, Tepićevom rodnom mjestu, svake godine se obilježava godišnjica njegove herojske pogibije.

U Bjelovaru se 29. septembar slavi kao „dan grada“ i „dan bjelovarskih branitelja“.

Izvor: SRNA


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top