Beograd — Predsednik RS Milorad Dodik izjavio je na obeležavanju 70. godišnjice od bitke na Kozari da je srpski narod podneo najveće žrtve u borbi protiv fašizma. On je istakao da danas ima onih koji žele da umanje njegovu ulogu u Drugom svetskom ratu. Na svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu u Beogradu povodom 70. godišnjice od bitke na Kozari, Dodik je rekao da je na prostoru Bosne i Hercegovine ustanak protiv nacizma i fašizma u Drugom svetskom ratu podignut isključivo u krajevima u kojima su živeli Srbi, a ne, kako je naveo, u Sarajevu. „Srbi su u ogromnoj većini bili pripadnici narodnooslobodilačkih jedinica i najviše je srpski narod nastradao u

Obilježavanje 69. godina Bitke na Sutjesci u Nacionalnom parku Sutjeska na Tjentištu danas je počelo polaganjem vijenaca. Vijence i cvijeće položile su, između ostalih, delegacije SUBNOR-a RS, Srbije i Crne Gore, ministar rada i boračko invalidske zaštite u Vladi RS, amabasade Srbije u BiH, Boračke organizacije RS, NP „Sutjeska“ i opštine Srbinje. Predsjednik SUBNOR-a RS, Blagoje Gajić izrazio je zadovoljstvo organizacijom obilježavanja I brojem poštovalaca NOB-a, koji su došli na Tjentište. – Posebno mi je drago što je danas na Sutjesci dosta omladine. Bitno je da su djeca sa nama dok smo živi. Takođe je važno da omladina shvati za šta smo se I kako smo se borili I da

U Smederevu je na današnji dan, prije 71. godine, eksplodirala municija smještena na otvorenom u srednjevekovnoj tvrđavi despota Đurđa Brankovića. U eksploziji je poginulo više od polovine stanovnika grada. Svake godine, 5. juna u 14.14 lokomotive na smederevskoj železničkoj stanici zavijanjem sirena podsjete stanovnike da je tog dana 1941. u trenu poginula polovina građana Smedereva i onih koji su se zatekli u tom gradu pazarnog dana. Eksplodirala je municija lagerovana na otvorenom prostoru u smederevskoj tvrđavi. Nije utvrđen uzrok eksplozije, nepoznat je broj poginulih. Najveći broj žrtava sahranjen je bezimen u zajedničkoj grobnici na samom ulazu u groblje. Pisac knjige „Traganje za istinom“ u vrijeme eksplozije, radnik Železničke radionice Smederevo

Obilježavanje 70-godišnjice proboja ustaškog obruča na Biljegu 12. maja bila je prilika da se dobije uvid u stanje antifašističke spomeničke baštine i antifašizma kao tekovine zapisane u hrvatskom Ustavu. A da stanje nije bajno moglo se uvjeriti preko hiljadu ljudi koji su iz okolnih mjesta, udaljenijih krajeva Hrvatske i zapadne Bosne došli na skup što su ga organizirali Srpsko narodno vijeće (SNV), Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH), te općine Vojnić, Krnjak, Vrginmost i Topusko. Spomenik na Petrovcu, rad Vojina Bakića, sistematski se devastira, pa je ove godine još ogoljeniji nego prošlih. Na to je upozorio i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, koji se prisutnima obratio s bine u

Jedna od značajnih odluka Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom 8. i 9. svibnja 1944. godine bila je potvrda ravnopravnosti i jednakosti hrvatskog i srpskog naroda, no 68 godina poslije, na proslavi obljetnice tog događaja, ujedno i proslavi 67. godišnjice pobjede nad fašizmom, o tome nije bilo ni spomena. Proslava je održana pod pokroviteljstvom i u organizaciji Sabora, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske te Sisačko-moslavačke županije. Nizali su se govori, od predsjednika Sabora Borisa Šprema do predsjednika Saveza boraca Ratka Maričića, bez ijedne riječi o ustaškim zločinima i stradanju srpskog naroda, o velikom doprinosu Srba antifašističkoj borbi, kao ni o jednakopravnosti dvaju naroda koja je tada proklamirana. Kakvo danas gledište