arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milan Nedić

Jevrejska opština protiv Nedića

Novosti saznaju – Novi akter u procesu rehabilitacije ratnog premijera: Jevrejska opština Beograd smatra da je Nedić aktivno učestvovao u Holokaustu. Zameraju otimanje imovine i hapšenja Jevrejska opština Beograd zainteresovana je za aktivno učešće u postupku rehabilitacije ratnog premijera Srbije Milana Nedića, koji je u toku pred Višim sudom u Beogradu, saznaju „Novosti“. Ona će uložiti sve zakonske mogućnosti da zahtev za rehabilitaciju bude odbijen, kaže za naš list Zoran Naumović, punomoćnik Jevrejske opštine. U postupku će zato, potvrđuje Naumović, predložiti saslušanje eminentnih istoričara, naučnika i stručnjaka za oblast Holokausta, koji će izneti fakte vezane za pogrom pripadnika jevrejske zajednice. – Pravni interes Jevrejske opštine Beograd da se odbije zahtev

Beogradski sajam (Foto: panoramio.com)

Ustanova „Spomen-područje Donja Gradina“ na beogradskom Sajmu knjiga

Na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, koji će biti održan od 23. do 30. oktobra, izdavačkom djelatnošću predstaviće se Javna ustanova „Spomen-područje Donja Gradina“ sa dva naslova. Riječ je o knjizi „Draksenić 1941-1945. godine“, čiji je autor direktor te Javne ustanove Tanje Tuleković i drugom broju časopisa „Topola“. Osim autora, na promociji će govoriti recezenti knjige Željko Vujadinović i Dragan Davidović, a izdavačka djelatnost Javne ustanove „Spomen-područje Donja Gradina“ biće predstavljena na štandu Republike Srpske, hala 2, nivo A u utorak, 25. oktobra. „Draksenić 1941-1945. godine“ druga je autorska knjiga Tanje Tuleković. Govori o stradanju tog dubičkog sela za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. „Topola“ predstavlja naučni časopis Javne ustanove „Spomen-područje Donja

Spomenik streljanim đacima i profesorima u Šumaricama (Arhiv grada Kragujevca)

Šumarice svedoče o velikom stradanju

Poemu „Glasovi neba pod zemljom” Aleksandra B. Lakovića, koja će biti izvedena 21. oktobra na Velikom školskom času, režirao Đorđe Milosavljević Kragujevac – Polaganjem venaca kraj humki u Ilićevu, Maršiću i Grošnici, gde su nemački vojnici 19. oktobra 1941. započeli odmazdu nad nedužnim civilima, hapseći i streljajući meštane ovih sela, u Kragujevcu je nastavljeno obeležavanje najtragičnijeg događaja u istoriji ovog grada koji je samo u jednom danu, s početka Drugog svetskog rata na ovom području, izgubio deset odsto stanovnika. U Šumaricama, gde je pre 75 godina streljano oko 2.800 ljudi, ovog 21. oktobra, u okviru Velikog školskog časa, centralne manifestacije kragujevačkih komemorativnih svečanosti, biće izvedena poema „Glasovi neba pod zemljom”

Dve delegacije razgovarale su u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije (Foto Služba za informisanje HBK)

O Stepincu dogodine u Novom Sadu

O istorijskoj ulozi zagrebačkog nadbiskupa velikodostojnici dve crkve ponovo će razgovarati u februaru „Hadbiskup Alojzije Stepinac i Srpska pravoslavna crkva od 1934. do 1941“ bila je tema u utorak završenog prvog radnog sastanka Mešovite pravoslavno-katoličke komisije koja razmatra istorijsku ulogu zagrebačkog nadbiskupa. Dvodnevni sastanak održan je u Zagrebu, u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije (HBK), a predsedavao mu je, u ime Svete stolice, Bernar Ardir, predsednik Papskog veća za istorijske nauke. O odnosu nadbiskupa Stepinca prema srpskoj crkvi do početka Drugog svetskog rata na ovim prostorima, razgovarale su petočlane delegacije Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije. Srpska delegacija za ovu priliku pozvala je na sastanak i profesora dr Ljubodraga Dimića

Alojzije Stepinac

Dokumenti sude Stepincu

U Zagrebu počela druga runda pregovora SPC i Katoličke crkve. Prilika za dijalog o najtežim istorijskim temama ZAGREB  OD STALNOG DOPISNIKA „NOVOSTI“ Iza zatvorenih vrata u ponedeljak je u Zagrebu započela rad mešovita Komisija Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve o delovanju kontroverznog kardinala Alojzija Stepinca u vreme stvaranja ustaške NDH. Članovi ovog tela na dvodnevnom zasedanju raspravljaće o najspornijem periodu Stepinčeve biografije, o čemu dve crkve imaju potpuno suprotna viđenja. – Niko ne očekuje da će se oko ove delikatne teme postići saglasnost članova komisije. Očekujemo konstruktivnu raspravu uz isticanje naučnih argumenata – kaže izvor „Novosti“ sa zagrebačkog Kaptola. Kako saznaje naš list, članovi komisije iz redova SPC doneli

ustase.jpg

Svojatanje srpskog antifašizma

Hrvati! Koljačka kama velikosrpskih četnika zarila se u naše zdravo tijelo. Pod ovom kamom izdiše cvijet Hrvatstva, koji je tako potrijeban za budućnost naše mile i drage nam Domovine. Nikada se Hrvatska u svojoj dugoj povijesti nije nalazila u takvoj opasnosti kao danas. Ljubav prema istoj nam nalaže da se ujedinimo bez obzira na politička i ideološka ubjeđenja i neslaganja. Svi domobrani i ustaše imaju pristup i otvorena vrata u Narodnooslobodilački pokret Hrvatske. Tokom Drugog svijetskog rata Srbi su imali dva antifašistička pokreta, jedan rojalistički a drugi komunistički. Kako kaže profesor Momčilo Pavlović, doprinos srpskog naroda antifašističkoj borbi „na prostoru Jugoslavije je odlučujući ne samo po žrtvama nego i po sveopštem antifašističkom i antinemačkom raspoloženju“. [1]Neke

Stepinac sa ustašama i fašistima

Stepinac bez oreola zbog 1941. godine

Srpska i Rimokatolička crkva od danas u Zagrebu o spornoj ulozi kontroverznog kardinala. Prva tema razgovora – odnos Vatikana i Alojzija Stepinca prema NDH Papa Franja sigurno neće doneti odluku o kanonizaciji kontroverznog hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca pre okončanja rada Mešovite komisije Rimokatoličke i Srpske pravoslavne crkve. Takav epilog nije moguć bez obzira na okolnosti koje mogu da nastupe. Ovaj stav saopšten je “Novostima” u sedištu Rimokatoličke crkve. Vatikan, kako tvrde naši izvori s rimskog Trga Svetog Marka, budno prati rad Komisije, čiji je drugi susret zakazan za danas i sutra u Zagrebu. Zagrebački sastanak ovog stručnog tela, formiranog na papinu inicijativu, sa zadatkom da rasvetli istorijsku ulogu kardinala iz

Izložba "Stepinac put svetosti" Foto: Portal 53

U Sisku otvorena izložba “Stepinac: put svetosti”

Sisak – Nakon što su život i djelovanje zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca (1898.-1960.) predstavljeni u lipnju u Europskom parlamentu u Bruxellesu te zatim u kolovozu u Domitrovićevoj kuli u Zagrebu, izložba „Stepinac: put svetosti“ otvorena je petak 14. oktobra u Dvorani Juran i Sofija u Velikom Kaptolu u Sisku. Svakog radnog dana do 31. oktobra, posjetitelji će moći, na vremenskoj lenti, dužine 8 metara, upoznati se sa Stepinčevim životom i svim važnim događajima vezanima uz njegovo štovanje sve do oktobra 2016. godine, a u kontekstu događanja u Hrvatskoj i Europi.  Također, na 19 panoa Stepinac je predstavljen kroz zanimljive fotografije te izbor poticajnih misli, a izložba predstavlja i nekoliko djela

Pavelić i Stepinac

Drugi sastanak mešovite komisije o Stepincu

Mešovita komisija hrvatskih i srpskih stručnjaka koja bi trebalo zajednički da razmotri ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca pre, za vreme i posle Drugog svetskog rata će se sastati u Zagrebu u naredna dva dana, 17. i 18. oktobra Mešovita komisija hrvatskih i srpskih stručnjaka koja bi trebalo zajednički da razmotri ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca pre, za vreme i posle Drugog svetskog rata će se sastati u Zagrebu u naredna dva dana, 17. i 18. oktobra. Na prvom dvodnevnom susretu u Rimu od 12. do 13. jula utvrđen je način rada prema metodologiji istorijskih činjenica, utemeljenih na raspoloživoj dokumentaciji i njenoj kontekstualizaciji, prenosi N1 Hrvatska. Rad Komisije neće imati nikakvog uticaja na

Bista narodnog heroja Vlade Šegrta ukradena je tokom noći iz gradskog parka u Trebinju

Ukradena bista Vlade Šegrta

Bista narodnog heroja Vlade Šegrta ukradena je tokom noći iz gradskog parka u Trebinju. Bista je bila postavljena u krugu spomen-obilježja palim borcima u borbi protiv fašizma od 1941. do 1945. godine, gdje se odnedavno nalaze i drugih pet bista narodnih heroja Drugog svjetskog rata. Bista Vlade Šegrta postavljena je, iako su prethodno porodice stradalih u, kako navode, partizanskim zločinima zatražili odustajanje od ove inicijative. Veći broj potomaka žrtava, kako navode, partizanskog terora sa područja istočne Hercegovine okupili su se nedavno u parku i zatražili uklanjanje ranije postavljenih bista Save Kovačevića, Dragice Pravice i drugih narodnih heroja Narodno oslobodilačkog rata, tvrdeći da su odgovorni za zločine nad vlastitim narodom. Gačani

Proslavljena slava crkve u Rujanima

U selu Rujani kraj Livna nalazi se mala pravoslavna crkva posvećena prazniku Pokrova Presvete Bogorodice. I ako u ovom selu više nema pravoslavnog življa, nekadašnji stanovnici i njihovi potomci se okupljaju u selu makar jednom godišnje kako bi obeležili slavu crkve, te na taj način udahnuli život u ovaj hram. Tako je bilo i ove godine, kada su se vikend uoči crkvene slave okupili vernici. Neki su ovom prilikom pristigli iz Beograda i Banja Luke, a neki iz obližnjih mesta kao što su Gubin, Sajković i Grahovo. Pred 20-ak okupljenih, Svetu Liturgiju služio je paroh lijevanjski otac Željko Đurica. Tokom službe, deo prisutnih je pristupio i svetim tajnama ispovesti i

Papa Francisko

„Katolici ne smeju da pokušavaju da preobrate pravoslavne…“

Da li reči pape Franciska, izgovorene u pravoslavnoj Gruziji, predstavljaju suspenziju beatifikacije i kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa i potonjeg kardinala dr Alojzija Stepinca? Poseta pape Franciska Gruziji početkom oktobra 2016, u vreme velikih globalističkih obmana, dočekana je od strane pravoslavnih Gruzina s nepoverenjem i sumnjom. Svoje nezadovoljstvo iskazali su demonstranti nedaleko od stadiona na kome je papa održao misu za grupu pripadnika gruzinske rimokatoličke zajednice. Demonstranti su istakli transparent „Vatikan – duhovni agresor“. NEUSPEH U GRUZIJI Papa Francisko nije im ostao dužan. Pružio je nezadovoljnim pravoslavnim Gruzinima drugi obraz: „Katolici ne smeju da pokušavaju da preobrate pravoslavne. Pokušaj nasilnog vrbovanja vernika je greh protiv ekumenizma.“ Naknadno je dodao: „Podele u hrišćanstvu

Dušan Bastašić: Besjeda na očevom ispraćaju

Stari, Predviđeno je da se oprostim od tebe ispred udruženja Jadovno 1941. Tvoje i moje, naše Jadovno ja ne mogu da odvojim od tebe i mene, od oca i sina. Jadovno je iz temelja, brutalno promjenilo i odredilo tvoj ovozemaljski put.   A onda i moj, i živote cijele naše porodice. Ta jadovnička rana otvorena ljeta 1941, nasljeđuje se, prenosi se kroz generacije. Ona je utkana u naš genetski kod. Nije se lako sa njom nositi. Ćutio sam je još u djetinjstvu, posebno u našem Grubišnom. Crni rupci, crne šamije, od suza crvene oči, od tereta pognuta leđa, kvrgavi prsti baka i tetaka. Veoma rijetko, tiho bi izustile: Naši su oćerani.. Nije

Kukunjevac - polaganje vijenaca

Pobjeda žrtve nad zločincem

Kukunjevac – U organizaciji lipičkog Vijeća srpske nacionalne manjine i mjesnog odbora Kukunjevca, u tom je selu 11. oktobra održana komemoracija za žrtve zločina počinjenog 1942. godine. U znak odmazde zbog napada na ustaško uporište u selu Španovica, ustaše i domobrani iz Lipika su u noći s 10. na 11. oktobar upali u Kukunjevac i ubili 780 muškaraca, žena i djece.  Među žrtvama su osim mještana bile i brojne izbjeglice s Kozare. Preostali stanovnici su odvedeni u Jasenovac, odakle se nikada nisu vratili. Kukunjevac je tako doživio sudbinu Sloboštine, Kusonja i drugih sela tog dijela Slavonije. Nakon pomena žrtvama, o uspomenama na taj zločin govorili su saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević,

trebinjskom parku u krugu spomen-obilježja palim borcima u borbi protiv fašizma od 1941. do 1945. godine postavljena je spomen-bista narodnom heroju NOR-a Vladi Šegrtu

Uprkos protivljenju postavljena bista Vlade Šegrta

U trebinjskom parku u krugu spomen-obilježja palim borcima u borbi protiv fašizma od 1941. do 1945. godine postavljena je spomen-bista narodnom heroju NOR-a Vlade Šegrta, iako su prije nekoliko dana porodice stradalih u partizanskim zločinima zatražili odustajanje od ove inicijative. Oko 200 potomaka žrtava partizanskog terora, koji su se nedavno u parku okupili iz skoro svih opština istočne Hercegovine, zatražili su i uklanjanje ranije postavljenih bista Save Kovačevića, Dragice Pravica i drugim narodnih herojima NOR-a, tvrdeći da su odgovorni za zločine nad vlastitim narodom. Gačani su tada istakli da je jedinica Vlade Šegrta samo za dvadesetak dana „crvenog terora“ na području gatačke opštine ubila najmanje 120 nevinih ljudi, ne štedeći

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.