arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
visocica-divoselo.jpg

Kruškovače, masovna grobnica nevinih srpskih žrtava

15. novembar 2018.

Sjećanje na antifašističko-ustaničko heroj selo Divoselo kraj Gospića iz Drugog svjetskog rata 1941 – 1945. godine, koga, na žalost , više nema. Piše: Gojko Matić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 4. naprila 2017. godine. Proljetni dan nad Divoselom kao i svi dani vedri, svježi, prozračni, kotrljao se u sunčanim nitima i laganom povjetarcu silazeći s visina u seoska dvorišta i vrtove, zazelenjele i procvale voćnjake, unoseći nemirnu jutarnju radost u oči i srca naroda, a posebno djece. Potjerali smo goveda kao i obično prolazeći dugim selom koje se budilo iz jutarnjeg drijemeža i usput skupljali svoje drugove, druge dječake – pastire koji

Sib-Partizansko_groblje.jpg

Ubijte nas, ne mučite nas žeđu

15. novembar 2018.

Sib – Partizansko groblje Pomrlo sve, a ostalo se pri koncu smiruje. Niko više vode i ne traži, jer se samo vara, vode ne daju, hoće da pocrkamo, svedočioje Pero Vukić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 21. novembra  2015. godine. Pero Vukić pričao je o vožnji vlakom od Zemuna do Jasenovca: – Vlak stade. Čusmo u drugom vagonu jauk, vriska i lupanje o vagon. Počesmo i mi lupati. Kadli neko na našem jeziku, ali nekako po bosanski, vikne: „Ne lupajte, životinje, jer ako otvorimo, sve ćemo vas poklati!” Malo se narod k’o utiša, ali opet poče da lupa i viče: „Vode, vode!”

Ustaše

Zver umorna od klanja!

15. novembar 2018.

Čuvenom koljaču Žilu Friganoviću klonule ruke posle susreta sa Vukašinom iz Klepaca. U krvavom takmičenju Pero Brzića zaklao 1.350 ljudi Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. maja  2016. godine. KOMANDANT logora Jasenovac Ivica Matković naredio je januara 1943. logorašu dr Nedeljku Zecu da pregleda Žilu Friganovića, jednog od najkrvoločnijih koljača Jasenovca. „Kad sam ušao u sobu“, priča dr Zec, „Žile je sjedio razdrljen, razbarušene kose, sa zakrvavljenim očima i pijanim izrazom lica. „Na stolu je bila napola ispijena boca rakije i nekoliko čašica u neredu. ‘A, došao si, doktore. Sjedi tu na stolicu, i ako hoćeš posluži se rakijom’, rekao je. „U

MOMIR KRSMANOVIĆ DJELIMA O SRPSKOM STRADANjU PODIGAO ZADUŽBINU

15. novembar 2018.

Akademik Matija Bećković ocijenio je da je Momir Krsmanović svojim djelima podigao sebi veliku zadužbinu jer ona govore istinu o srpskom stradanju na Drini u Drugom svjetskom ratu, koje je zvanična istorija u komunističkoj Jugoslaviji, pod pritiskom vladajuće politike, decenijama prikrivala i relativizovala. „Kada država i nauka ne posvete pažnju nečemu, uvek se nađe neko ko to uradi, ko zapisuje i beleži, uprkos opasnostima kojima bude izložen. Takav je slučaj sa prikrivanom istinom o srpskom stradanju na Drini, zarad bratstva i jedinstva, što je radila bivša komunistička vlast. Umesto države, tu istinu je istražio i objavio Krsmanović i njegova dela su istorija i ujedno njegova autobiografija“, rekao je Bećković u

Akademik Vasilije Krestić

Krestić: Hrvati dosljedni antisrpskoj politici

14. novembar 2018.

Član Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/ Vasilije Krestić ocijenio je da odluka suda u Zagrebu da poništi presudu Alojziju Stepincu iz 1946. godine zbog saradnje sa ustaškim režimom, pokazuje da su Hrvati dosljedni u antisrpskoj i antipravoslavnoj politici. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 22. jula 2016. godine. Krestić je naveo da odluka zagrebačkog suda ne predstavlja iznenađenje i da Srbi moraju konačno da prestanu da gaje iluzije o navodnom bratstvu i jedinstvu sa Hrvatima. „Moramo već jednom da sazrimo i da shvatimo da su nam oni susedi, ali i veliki možda i najveći neprijatelji. To moramo shvatiti i od toga moramo

Ivo Goldštajn: MEČ PROTIV USTAŠA I PJESMA IZ „MALE FLORAMI“‘ U PAKLU JASENOVCA

14. novembar 2018.

Znate li ko je bio jedini zarobljenik koji je Šakiću smio u lice reći da je frajlica? Knjiga Ive Goldštajna ‘Jasenovac’ nesumnjivo je najopsežniji istraživački projekt o najvećem ustaškom logoru u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Na gotovo hiljadu stranica, Goldštajn objašnjava zašto su ustaše osnovale Jasenovac, iznosi statističke podatke, međutim, prije svega, opisuje svakodnevicu, život i smrt logoraša, ali i njihovih krvnika, od Maksa Luburića i Ljube Miloša do psihopatskih ubojica poput Dragutina Pudića-Paralize ili Hinka Pičilčilija. Jasenovac je bio carstvo zla, ali unutar logora, postojale su hiljade ljudskih sudbina, često međusobno isprepletenih na način koji je nepojmljiv u normalnom životu. Priče o ovim sudbinama temelj su Goldštajnova ‘Jasenovca’. Dolaskom Ivice Brkljačića za

Hrvatska: Sve veći pritisci da simboli NDH budu legalizovani

14. novembar 2018.

Hrvatska boračka udruženja iz rata devedesetih godina prošlog vijeka i brojni desničarski portali zahtijevaju da na splitski aerodrom bude vraćen grb Nezavisne Države Hrvatske. „Veliki grb sa prvim bijelim poljem i jasnom aluzijom na NDH postavljen u autobusu aerodroma Split! Sporni znak hitno uklonjen, Ministarstvo izražava žaljenje“, bio je naslov teksta u lokalnim novinama u kojima je grb nazvan – ustaškim. Podršku uklanjanju ustaškog grba dali su i Ministarstvo mora, saobraćaja i infrastrukture, gradonačelnik Trogira, kao i istoričar Tvrtko Jakovina. Međutim, desničari potsjećaju hrvatske vlasti da im nekada taj grb nije smetao, te da je i nezavisnost Hrvatske proslavljana pod grbom sa prvim bijelim poljem. Tako je 30. maja 1990.

Pogled_na_logor_sa_Gradine.jpg

Kući ideš, trpi

14. novembar 2018.

Pogled na logor sa Gradine Naroda mnogo, oko šest hiljada, a malo vagona. Strpaše nas, svi smo stajali, uprli jedan u drugog, disali, kašljali jedan drugom u lice, pričao je Pero Vukić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. novembra  2015. godine. Ljudi su zanijemili, zijevali su kao riba kad ju baciš na suho, jabučne su im kosti na licu iskočile, a ispod njih rupa utonula duboko u obraz, pa opet donja vilica reljefno se ispriječila, brada strši oštro, sljepoočice upale, čelo strši, iznad dubokih rupa, iz kojih se crne očne jabučice. Ljudi su prije umirali, ali ne tako strašno mršavi, osim u

Ustaše slave iznad leševa

Furtuli svitanja nema!

14. novembar 2018.

Logorašima naređeno da ubiju Rada Furtulu zbog pokušaja bekstva. Relja, udari me dobro da što pre svršim, vapio nesrećnik Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 16. maja  2016. godine. NAJSTRAŠNIJE je bilo sredinom marta 1942. kad smo nas 12 drugova bili oslobođeni od rada i spremali se da krenemo u slobodu, pričao je Relja Milanović. Jedan od nas, Rade Furtula, iz okoline Sarajeva, pokušao je da pobegne iz logora. Bekstvo mu nije uspelo. Pronađen je u klozetu oko devet sati uveče, kad niko nije smeo biti izvan barake. Rade se pretvarao da je u nesvesti. Prilikom ispitivanja priznao je da je hteo da

Hercegovci u Srbiji : Čime je Paljetak zaslužio Šantićev šešir?

14. novembar 2018.

HERCEGOVAČKA UDRUŽENjA U SRBIJI O DODELI NAGRADE SPKD PROSVJETA – ODBOR U MOSTARU. Iznenađeni odlukom mostarskog odbora SPKD Prosvjeta, da nagradu Aleksa Šantić na ovogodišnjim Šantićevim susretima, dodeli hrvatskom akademiku Luki Paljetku, predstavnici hercegovačkih udruženja u Srbiji osećaju potrebu da postave određena pitanja, sa nadom da će otkloniti dileme koje je ovakva odluka u njima izazvala. Čini nam se najblaže rečeno neprimerenim, posle svega  kroz šta je naš narod prošao sa komšijama u dvadesetom vijeku, da nagrada sa Šantićevim imenom bude dodeljena hrvatskom pesniku. Poznato je da je Mostar sa svojom Srpskom pravoslavnom opštinom, krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka bio pravi kulturni i privredni centar pravoslavnih Srba u Hercegovini,

Kuca_Pere_Vukica.jpg

Voz užasa

13. novembar 2018.

Kuća Pere Vukića „Kuća sablasti“ Svuda ista slika: mrtvi već pri otvaranju vrata ispadaju iz vagona, a živi dižu suve, koščate blede ruke, zevaju, miču ustima, izbuljivši oči Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 19. novembra  2015. godine. Osjetih da mi se otraga neko približuje. Pogledam Paju, on mi klima na tog i kao da veli: „Šuti, ne razgovaraj!” Okrenuh se i spazih Matkovića i Ljubu Miloša. -Je li, doktore, šta bi trebalo najbrže, da se ovi ljudi brzo oporave, mislim, koja hrana, da se pridignu? Spazih, kako je Pajo pritrčao bliže k nama, tobože da previja, a u stvari da intervenira, ako

Hrvatska država stoji iza knjige „Mit o Jasenovcu”

13. novembar 2018.

Njihov je cilj da prikažu da je od 1941. do 1945. to praktično bilo zabavište i pozorište, samo ne kažu da su svi glumci iz tog „pozorišta”, osim jednog, ubijeni. Samo za istraživanje arhivske građe za „Mit o Jasenovcu” hrvatska država je odobrila više od šest hiljada evra, a to nisu nikakva istraživanja nego pamfleti, kaže u razgovoru za „Politiku” katolički teolog i istoričar Goran Šarić. „Dakle, država prećutno stoji iza takvih stvari”, ističe Šarić, komentarišući reklamiranje knjige u kojoj se poriče zločin u Jasenovcu na Hrvatskoj državnoj televiziji. Šarić je izazvao pažnju javnosti i navukao bes u Hrvatskoj posle objave na „Fejsbuku” o „Oluji” kada je pitao „šta je

Ivo Goldštajn: ČETIRI ‘M’ IZ JASENOVCA

13. novembar 2018.

Kako su nevine ljude brutalno ubijali Maks, Miloš, Matković i Majstorović Knjiga Ive Goldštajna ‘Jasenovac’ nesumnjivo je najopsežniji istraživački projekt o najvećem ustaškom logoru u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Na gotovo hiljadu stranica, Goldštajn objašnjava zašto su ustaše osnovale Jasenovac, iznosi statističke podatke, međutim, prije svega, opisuje svakodnevicu, život i smrt logoraša, ali i njihovih krvnika, od Maksa Luburića i Ljube Miloša do psihopatskih ubojica poput Dragutina Pudića-Paralize ili Hinka Pičilija. Jasenovac je bio carstvo zla, ali unutar logora, postojale su tisuće ljudskih sudbina, često međusobno isprepletenih na način koji je nepojmljiv u normalnom životu. Priče o ovim sudbinama temelj su Goldštajnova ‘Jasenovca’. Među jasenovačkim zatočenicima govorilo se da logorom vladaju

U Beogradu predstavljena knjiga Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj (1880-2011) autora Svetozara Livade

13. novembar 2018.

Nova knjiga dr Svetozara Livade Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj (1880–2011), u izdanju Izdavačkih kuća Službeni glasnik iz Beograda i Prometej iz Novog Sada, predstavljena je 8.11.2018. godine u Vukovoj zadužbini u Beogradu. Pored samog autora, o knjizi su govorili i Zoran Kolundžija, dr Đuro Šušnjić i dr Jovica Trkulja. Uvijek je uspijevao da ostane svoj – Želio bih sve da Vas pozdravim, u ime domaćina Vukove zadužbine, Izdavačke kuće Službeni glasnik iz Beograda i Izdavačke kuće Prometej iz Novog Sada. Ovo je veliki trenutak za sve nas koji smo došli da vidimo i čujemo dr Svetozara Livadu, poslije mnogo godina. Imao sam sreću da upoznam Svetozara Livadu kroz prepiske, kroz knjige i preko njegovog i mog

Ustaše sa žrtvom

Presuda sudiji Iliću

13. novembar 2018.

Zlikovac Ljubo Miloš izdvojio i streljao Vladu Ilića. Ličani izvedeni iz stroja i pred logorašima svi poklani Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 15. maja  2016. godine. ČITAVA sela i krajevi nastanjeni Srbima otrgnuti su sa pradedovskih ognjišta i svi do poslednjeg, i stari i mladi, muško i žensko, dopremani u Koncentracioni logor Jasenovac i Staru Gradišku. Ukoliko nisu odmah upućivani na stratište – Ciglanu, Uštice ili preko Save u Gradinu, bili su osuđeni na pomor od zime ili žege, žeđi, gladi i bolesti. Svi oni kojima je u specijalnom kartonu pisalo da se upućuju na prisilan boravak u trajanju od tri godine

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA