arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Reakcija Muzeja žrtava genocida na tekst „Spisak ubijene i umorene dece na teritoriji NDH – 74.580 popisanih imenom i prezimenom“

Ono što se nudi na sajtu „Stanje stvari“ je piratska kopija za koju ne postoji saglasnost Muzeja za objavljivanjem. Stoga taj čin kvalifikujemo kao krađu. „STANjE STVARI“ Uredniku sajta Gospodinu Aleksandru Laziću Poštovani, Nije nam prijatno da na sajtu koji želi da bude objektivan gledamo poluinformacije i podvale u tekstovima gde se na poseban način pominje Muzej žrtava genocida. Poslednji primer za prljavu podvalu jeste tekst „Spisak ubijene i umorene dece na teritoriji NDH – 74.580 popisanih imenom i prezimenom“ u kome je naglašena rečenica: „Spisak je više godina stajao u Muzeju žrtava genocida“. Ne želimo da pitamo zašto menjate sadržaj teksta tako što uklonite jednu laž i zamenite je

aleksandar-necak-konferencija.jpg

Aleksandar Nećak: Da li je Efraim Zurof još uvek zaokupljen poslom koji nije u njegovoj nadležnosti, prebrojavanjem jasenovačkih žrtava?

Razmišljam, zapravo brinem, šta li je sa gospodinom Efraimom Zurofom, direktorom kancelarije Simon Vizental u Jerusalimu. Ode čovek iz Srbije sretan da sretniji ne može biti. Obećali mu da će Zakon o memorijalnom centru na lokaciji Sajmište biti donet do kraja godine. Naravno ne ove, one prošle. Toliko je bio van sebe od sreće da je izvređao one koji su preživeli Holokaust i onako usput na televiziji sa nacionalnom frekvencijom optužio Srbiju da broj jasenovačkih žrtava koristi u dnevno političke svrhe, a eto on zna, nije naveo izvore, da ih je bilo do 100 000. Već smo mesec dana u 2020. godini, Zakon još nije usvojen, a kada će ne

Nikola Žutić: Krištin velikohrvatski klerikalno-frankovačko-radićevsko-komunistički prikaz knjiga o Stepincu

Povodom teksta Jura Krišta „Dva srpska povjesničara o Stepincu“, prenetom i na „Stanju stvari“. Osvrt (reagovanje) na prikaz knjiga: Nikole Žutića, „Nadbiskup Stepinac – ideologija i politika 1934-1946”, Beograd, 2017; Lj. Dimića i N. Žutića „Alojzije Stepinac – država, crkva, nadbiskup 1934-1941”, Beograd 2017 (izašla 2018). Autor prikaza je dr Jure Krišto. [1] Prikaz je objavljen u najnovijem broju Časopisa za suvremenu povijest, br. 3, Zagreb, 2019. Moj osvrt je objavljen u časopisu Srpske radikalne stranke „Srpska slobodarska misao“, br.107, juli-decembar 2019. (u štampi). Sa dr Jurom Krištom sam se upoznao na „Dijalozima povjesničara-istoričara” u Pečuju krajem 1999. godine. „Dijaloge” je organizovala neoliberalna fondacija „Fridrih Nauman – Štiftung” (Nauman je bio

Na izložbi u Moskvi delegacija Srpske predstavila materijal o Jasenovcu (FOTO)

U Moskvi je sinoć otvorena izložba „Nepobjedivi“ o koncentracionim logorima i sudbini njihovih zatvorenika, a koja je posvećena Međunarodnom danu sjećanja na holokaust. Delegacija Muzeja Republike Srpske je u okviru projekta predstavila materijale o najvećem ustaškom logoru smrti Jasenovcu. Direktor Muzeja Miladin Savić je održao tokom otvaranja govor gdje je ispričao o sudbini logoraša. Svečanom otvaranju su prisustvovali veterani i brojni gosti među kojima su predstavnici ambasade Bosne i Hercegovine u Ruskoj Federaciji, ambasade Republike Srbije u Ruskoj Federaciji, šef Predstavništva Republike Srpske u Rusiji Duško Perović. U okviru svečanog otvaranja je održano svečano potpisivanje sporazuma o saradnji između moskovskog Muzeja Pobjede i Muzeja Republike Srpske. Učešće Muzeja Republike Srpske

Velika skulptura cveta čuva sećanje na koncentracioni logor Jasenovac u Hrvatskoj

Udruženje zatočenika i potomaka: Otvoreno pismo u vezi sa brojem žrtava logora Jasenovac (2006)

Preživeli zatočenici logora Jasenovac pitaju se ko sme da ima pravo da na sebe preuzme odgovornost i da imenuje samo 81 hiljadu žrtava, a sve ostale prekrije tamom zaborava. UDRUŽENjE ZATOČENIKA I POTOMAKA ZATOČENIKA LOGORA GENOCIDA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ 1941-1945. GODINE Broj: 10/2006-1 B e o g r a d 25.02. 2006. godine Tel: 2764-942, 2645-929 Predmet: Otvoreno pismo u vezi broja žrtava logora Jasenovac Kako se žrtve logora Jasenovac stalno minimizuju, a naročito u poslednje vreme, Udruženje zatočenika i potomaka zatočenika logora genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945. godine, ovim putem želi da ukažu na te pojave i predlože da odgovarajući organi, organizacije, institucije, udruženja i drugi nadležni

Slobodan Antonić: Ko je napravio Jasenovac – fašisti ili Hrvati? (2)

Pokolj 1941-1945. nije se desio kao učinak dva kamiona uvezenih fašista. I da, na delu je dubinska hrvatska politička kultura i njen projekat istrebljenja. Samo dominacijom starčevićanske ideologije u hrvatskoj političkoj kulturi može se objasniti masovno šikaniranje Srba u „Trojednici“ pre 1914. Tu je parola „Ko hoće da bude Srbin, nek ide u Srbiju!“ (ovde38); tu je ulična budnica „Udri, udri, in der Stadt, Slavo-Serbom štrik o vrat“ (isto); tu je „mržnja na kirilicu“ (118), za koju hrvatska omladina „nalazi najveću nasladu u tome, kad može, koji natpis kirilicom zamazati blatom, a u samom Zagrebu još nečim gorim“ (124); tu je mržnja na „ekavštinu“ (126); tu je mržnja na svaku pomenu reči „Srbi“ i

U Zagrebu služena misa za Antu Pavelića

U bazilici Srca Isusova u centru Zagreba održana je misa zadušnica za Antu Pavelića, ustaškog poglavnika odgovornog za genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima. Oko 100 ljudi, mahom starijih muškaraca, slušalo je propovijed tokom koje je u dva navrata istaknuto da je riječ o misi zadušnici za Pavelića, prenosi nedjeljnik Novosti. Poštovaoci Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ i Pavelića, koji je na jučerašnji dan prije 60 godina umro u Madridu, daleko od ruke pravde, po završetku mise dijelili su kalendare sa citatima ustaškog poglavnika i ustaškim i domobranskim simbolima, a novu, 2020. godinu čestitali su uz pozdrav “Za dom spremni”. Poziv na jučerašnju “spomen misu povodom 60 godina vječne selidbe duše

Jovan Pejin: Jasenovac u srpskoj istoriji

Dvanaesti učesnik našeg virtualnog okruglog stola „Srpska kultura sećanja i Jasenovac – izazovi i odgovori“ bio je istoričar i arhivista Jovan Pejin. Serijal priprema Vladimir Dimitrijević. Umesto uvoda S obzirom na činjenicu da se tema sistema jasenovačkih logora i broja žrtava u njima ne tiče samo pojedinih Srba, nego celine našeg naroda, i da je prilikom obrade iste, veoma važno imati u vidu dijalošku prirodu potrage za istinom, naš i vaš sajt se, sa dva pitanja (1. Kakvo je mesto Jasenovca u našem istorijskom pamćenju? 2. Šta mislite o najnovijim polemikama oko broja žrtava u jasenovačkom sistemu logora?) obratio nizu intelektualaca sa molbom da na njih odgovore. Ponavljamo: „Stanje stvari“

Atentator na Pavelića Blagoje Jovović dobija ulicu u Zemunu

Kao heroj srpskog naroda, Blagoje Jovović izvršio je atentat na najvećeg zlotvora u srpskoj istoriji, ustaškog poglavnika Antu Pavelića, objasnio Goran Vesić. Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine grada juče je usvojila inicijativu zamenika gradonačelnika Gorana Vesića u svojstvu građanina da jedna ulica u Beogradu ponese ime Blagoja Jovovića. U obrazloženju inicijative precizira se da je Blagoje Jovović 10. aprila 1957. godine izvršio atentat na ozloglašenog čelnika ustaške Nezavisne države Hrvatske Antu Pavelića. To se desilo na dan kada su ustaše u Argentini slavile dan osnivanja svoje nacističke države, tzv. Nezavisne države Hrvatske, tvorevine koja je u Drugom svetskom ratu izvršila jedan od najvećih i najtežih genocida

Jugoslovenski i hrvatski režiser Lordan Zafranović. CC BY 4.0 / WIKIPEDIA/PŘEMYSL OTAKAR

Zafranović: “Bez oprosta za zločine ostaje prostor za mržnju”

Dok neko ne klekne u Jasenovcu i ne zatraži oprost za zločine kao što je to učinio Vili Brant u Aušvicu verujem da će ostati prostor za nove mržnje i ratove u regionu, kazao je Tanjugu reditelj Lordan Zafranović. Jedan od najznačajnijih filmskih autora jugoslovenske kinematografije gost je Beograda gde prisustvuje dvodnevnoj konferenciji posvećenoj velikanu filmske kritike Ranku Munitiću u organizaciji Filmskog centra Srbije. Zafranović ističe da je malo razočaran okolnostima koje koče snimanje njegovog “Djeca Kozare”. “Do sada smo dva puta aplicirali na konkurs Filmskog centra Srbije i oba puta je naš film odbijen. Nismo dobili sredstva ali sam siguran da ćemo u narednom periodu nabaviti novac i početi

Dejan Mirović: Na šta nas podseća Jasenovac

Jedanaesti učesnik našeg virtualnog okruglog stola „Srpska kultura sećanja i Jasenovac – izazovi i odgovori“ bio je profesor Dejan Mirović. Serijal priprema Vladimir Dimitrijević. Umesto uvoda S obzirom na činjenicu da se tema sistema jasenovačkih logora i broja žrtava u njima ne tiče samo pojedinih Srba, nego celine našeg naroda, i da je prilikom obrade iste, veoma važno imati u vidu dijalošku prirodu potrage za istinom, naš i vaš sajt se, sa dva pitanja (1. Kakvo je mesto Jasenovca u našem istorijskom pamćenju? 2. Šta mislite o najnovijim polemikama oko broja žrtava u jasenovačkom sistemu logora?) obratio nizu intelektualaca sa molbom da na njih odgovore. Ponavljamo: „Stanje stvari“ neće ulaziti

Mirjana Stojisavljević: Velikim pokoljem do Velike Hrvatske ili tajna istorija ustaštva

Obraćanje prof. dr Mirjane Stojisavljević na promociji knjige Akademika Vasilija Krestića “Genocidom do velike Hrvatske”, održane 16. decembra 2019. u prostoru Univerzitetske biblioteke u Banjoj Luci. Poštovane dame i gospodo, dragi prijatelji i saborci, predstavnici udruženja Jadovno 1941, udruženja Baštionik, Krajiškog kulturnog centra “Sveti Sava” Banjaluka, odnosno Sabora krajiških udruženja koji je organizovao predstavljanje knjige akademika Vasilija Krestića  “Genocidom do velike Hrvatske”, povodom dana Srpske krajine u Banjaluci,  pomaže Bog! Naslov mog izlaganja glasi: Velikim Pokoljem do Velike Hrvatske ili tajna istorija ustaštva             1. Živimo u strogo kontrolisanom svijetu u kome se svijest usmjerava na vrlo rafiniran  način, putem lažnih kultova kojim su prave vrijednosti zamijenjene lažnim, što obesmišljava

Protojerej-stavrofor Stojiljko Kajević: Samo žrtve mogu da oproste zlo ustaša

Deseti učesnik našeg virtualnog okruglog stola „Srpska kultura sećanja i Jasenovac – izazovi i odgovori“ bio je protojerej dr Stojiljko N. Kajević. Serijal priprema Vladimir Dimitrijević. Umesto uvoda S obzirom na činjenicu da se tema sistema jasenovačkih logora i broja žrtava u njima ne tiče samo pojedinih Srba, nego celine našeg naroda, i da je prilikom obrade iste, veoma važno imati u vidu dijalošku prirodu potrage za istinom, naš i vaš sajt se, sa dva pitanja (1. Kakvo je mesto Jasenovca u našem istorijskom pamćenju? 2. Šta mislite o najnovijim polemikama oko broja žrtava u jasenovačkom sistemu logora?) obratio nizu intelektualaca sa molbom da na njih odgovore. Ponavljamo: „Stanje stvari“

Jasenovac – logor u kojem su trebali biti istrijebljeni Srbi i Jevreji

Najveći broj ubijenih u Jasenovcu, a koji su porijeklom iz BiH, bili su stanovnici Potkozarja i grada Sarajeva. Jasenovac je toponim koji se u javnom prostoru zemalja nastalih raspadom SFRJ koristi veoma frekventno, a najčešće ga u raspravama koriste revizionisti historije koji nastoje umanjiti njegov zločinački obim. U osporavanju historijskih istina ide se tako daleko da se u javnost plasiraju tvrdnje kako to uopšte nije bio logor smrti i kako su najveći zločini na tom lokalitetu počinjeni nakon završetka Drugog svjetskog rata, u vrijeme Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Međutim, svi relevantni historijski nalazi nedvosmisleno svjedoče kako je Jasenovac bio mjesto kolektivnog užasa za zatočene i kako je bio dio ustaškog

Nadežda Vinaver: Predgovor za knjigu Nikole Nikolića „Bogovi zla – o Jasenovačkom logoru“

Predgovor knjizi Jasenovački logor koji je napisala Nadežda Vinaver. Autentično svedočanstvo preživelog logoraša, Hrvata jugoslovenske orijentacije dr Nikole Nikolića, knjiga „Jasenovački logor“, koju je objavio „NNK Internacional“, izašla je ove, 2015. godine. Knjiga sadrži opise pojedinačnih i masovnih stradanja zatočenika Jasenovačkog logora, oko 100 fotografija, crteža i mapa i predstavlja snažno svedočanstvo o tragičnoj sudbini srpskog naroda u Drugom svetskom ratu. Knjiga „Jasenovački logor“ imala je trnovit put. Prvi put je objavljena 1948, ali se preko toga prelazilo ćutke. Doživela je još dva izmenjena i prilično ublažena izdanja, zbog politike bratstva i jedinstva. „NNK Internacional“ objavio je autentičnu verziju iz 1948. Na „Borbi za veru“, donosimo pogovor za ovu izvrsnu knjigu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.