arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Zajednička izgradnja Memorijalnog centra u Donjoj Gradini?

  Danas se obilježava 77 godišnjica proboja i služi pomen za sve nevine žrtve Koncentracionog logora Jasenovac. Prošlo je više od tri godine kako nam je (ponovo) obećano da će se promjeniti nešto u našem, srpskom, institucionalnom odnosu prema žrtvama jednog od najstrašnijih mjesta genocida. Onog u Jasenovcu i Donjoj Gradini. Prođe i osamdeset i prva godišnjica od početka Pokolja, zločina Genocida koji su Hrvati počinili nad srpskim narodom. I ništa.. Evo vijesti koju smo prenijeli sa portala SRNA-e krajem januara 2019. godine. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će memorijalni centar u Donjoj Gradini zajednički izgraditi Srbija i Republika Srpska i da će to biti veličanstven projekat

Obilježavanje 77 godišnjice proboja i pomena na sve nevine žrtve Koncentracionog logora Jasenovac

Obilježavanje 77. godišnjice proboja posljednje grupe logoraša iz Koncentracionog logora Jasenovac i u pomen na sve nevine žrtve Koncentracionog logora Jasenovac i njegovog najvećeg stratišta Donja Gradina biće održano u nedjelju 1. maja 2022. godine u JU Spomen-području Donja Gradina.  Program: 11.00-11.15 časova Okupljanje učesnika Parastosa i pomena u Spomen-području Donja Gradina. 11.15-11.45 časova Polaganje cvijeća, vijenaca i paljenje svijeća 11.45-12.00 Učesnici se u pomen povorci kreću kroz grobna polja do grobnog polja ,,Hrastovi“ gdje će biti služen i pomen žrtvama ustaškog zločina genocida 12.00-13.00 Parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina genocida. Parastos i pomen podrazumjevaju molitvu srpsku-pravoslavnu, jevrejsku i romsku. 13.00-13.30 Obraćanje zvaničnika Izvor: JUSP Donja Gradina Predsjednica Republike

Film „Irodovi sinovi“ – The documentary film „Sons of Herod“

Tekst ove poruke je na srpskom i na engleskom – The text of this message is in Serbian and English Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde u svetu nije zabeležen ni jedan primer postojanja logora smrti za decu osim u NDH. Zato film posebnu pažnju obraća stradanju dece, baveći se uzrocima ovog svirepog zločina, otkrivajući istovremeno njegovu dubinu, ulogu rimokatoličke crkve, ali i onoga ko je decenijama bio čuvar ove strašne tajne i kraških jama. Molimo Vas da prosledite ovu poruku Vašim prijateljima u Srbiji i inostranstvu i

Đurđica Dragaš: Jasenovac – najtužnija srpska reč

Ko je mogao da pomisli da ćemo se na jednoj beogradskoj pijaci, decenijama kasnije, naći baš mi – potomci „izabranih“, čudom preživelih?! Nazovite to slučajnošću, ali ja ipak verujem da nas je spojila sudbina. Pre više od dvadeset godina, dok sam još bila student, radila sam nekoliko meseci kao prodavačica na tezgi na jednoj beogradskoj pijaci. Iako sam na početku brinula kako ću se snaći i kako će me prihvatiti ostali, iskusni prodavci, nedoumice su brzo rešene. Shvatila sam da moje „komšije“ uglavnom nisu prevejani preprodavci sumnjivih biografija, već „sapatnici“, zemljaci, izbeglice, ljudi kojima je pijaca silom prilika postala izvor prihoda. Da nije bilo rata, zla i neimaštine, ne verujem

Godišnjica proboja zatvorenika iz Jasenovca

Hiljadusedamdeset tri preživjela logoraša u zloglasnom ustaškom logoru Jasenovac pokušala su na današnji dan 1945. godine, u očajničkom jurišu na stražare, da se dokopaju slobode, ali je u tome uspjelo samo njih 169. U toj najvećoj „fabrici smrti“ na Balkanu u Drugom svjetskom ratu ustaše su ubile stotine hiljada mahom Srba, Jevreja i Roma. Koncentracioni logor Jasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata. Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najvećih ratnih zločinaca tog doba Maks Luburić, koji bio i prvi komandant logora. Logor su uništile ustaše aprila 1945. godine da

Vernici: Papa Franja bi doneo mir i toleranciju među ljudima

Prethodnih meseci pitanje posete poglavara Rimokatoličke crkve pape Franje, Srbiji ponovo je aktuelizovano, a mišljenje beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara da sada postoje stvarne mogućnosti za njegov dolazak i da bi to omogućilo dublji dijalog dve crkve, veće, integralnije sećanje na prošlost i pogled među ljudima, dele i katolički vernici u Beogradu. „Papina poseta je uvek realna, jer to želi i Katolička crkva, ali koliko je ostvariva zavisi od svih stanovnika Srbije, poručio je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar za Tanjug na Veliki četvrtak navodeći da se poseta pape Franje Srbiji previše prolongira, ali da sada postoje „stvarne mogućnosti“ da se to ostvari. Vernici u anketi Tanjuga u nedelju, na rimokatolički Uskrs,

Jasenovac – Nekropolis Balkana (Video)

U Hrvatskoj postoji jedan grad koji decenijama pokušavaju da sakriju… Realizacija: Srpska ramonda; Izvor: Srpska ramonda , 10. april 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu i video zapisu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Grad sa preko milion duša čija su tela ugašena u najvećim mukama… Sećanje na njih ostavljeno je nama na čuvanje i tako će biti dok i jedna sveća pod svodom nebeskim daje tračak svetlosti…

Da se ne zaboravi: Bili smo u spomen području Jasenovac

Naš Hor djevojčica „Rosa“ iz Pucareva (Novog Travnika) nakon posjete omladinskim radnim brigadama na Kozari, 1987.godine, prema ranijem dogovoru vođa puta, svih djevojčica i dvije dežurne majke, prije povratka kući posjetili smo Spomen-područje Jasenovac.     Svi su učili o školi o tome i imali prilike da slušaju o tom strašnom mjestu ali su ipak željeli da pođu tamo i polože cvijeće. Nakon što su položile cvijeće u Kripti veličanstvenog spomenika u obliku cvijeta, krenuli su u obilazak izložbenog prostora a na kraju su sa pažnjom u projekcionoj dvorani odgledali dokumentarni film o Jasenovcu. Ozbiljna lica orošena suzama su govorila o utiscima koje su stekle i ponijele sa sobom. Brošuru SPOMEN PODRUČJE

Makormik: Hapšenje Pavelića bio preveliki rizik za SAD i Vatikan

Američki istoričar Robert Makormik izjavio je da je Vatikan veoma dobro znao za zločine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), a da je hapšenje hrvatskog ratnog zločinca Ante Pavelića spriječeno jer je neko zaključio da je to preveliki rizik za Vatikan i SAD.  “Vatikan je veoma dobro znao šta se događa u NDH, njihovi predstavnici bili su prisutni u Hrvatskoj tokom rata”, kaže Makormik, koji je autor knjige “Hrvatska pod Antom Pavelićem: SAD, ustaše i genocid u Drugom svjetskom ratu”. Makormik ocjenjuje da bi dokumenti iz perioda Drugog svjetskog rata koje Vatikan stavlja na raspolaganje trebalo da pruže važne informacije o bijegu Pavelića. “Do sada dostupni dokumenti ukazuju da je Pavelić

Jasenovac spomenik

Deca Jasenovca

Revizionisti i mnogi javni delatnici koji imaju za cilj da negiraju kako genocid u NDH, tako i razmere tog genocida, nastoje da svoje argumente usmere na polje kvantitativnog aspekta genocida. Kvantitativni aspekt genocida je svakako vrlo važan aspekt genocida koji su ustaše sprovele nad Srbima, Jevrejima i Romima. Međutim, negiranje i redukcija broja žrtava počivaju na problematičnim teorijskim, ali i empirijskim osnovama. Pored teorijske i empirijske problematičnosti, neophodno je ukazati da pored kvantitativnog, postoji i kvalitativni aspekt genocida, koji se neopravdano zanemaruje kao kontra-argument kada revizionisti nastupe sa pozicija pozivanja na zvanične podatke određenih institucija. Upravo kvalitativni apekt odnosno priroda zločina, metodološki standard ubijanja, ideologija ustaškog pokreta, psihopatološki profili ubica

Zafranović: Snimanje filma o zločinima u Jasenovcu počinje u junu

Nekadašnji student legendarne, prestižne Praške filmske škole – FAMU, godinama se bavi analizom zla u vrijeme fašizma, što se jasno ogleda u njegovoj ratnoj trilogiji – „Okupacija u 26 slika“ (1978), „Pad Italije“ (1981) i „Večernja zvona“ (1986), filmu „Krv i pepeo Jasenovca“ (1983) ili dokumentarcu „Zalazak stoljeća – Testament L. Z.“ (1994). Filmski reditelj Lordan Zafranović već decenijama priprema film o zločinima u Jasenovcu radnog naziva „Djeca Kozare“, za Tanjug najavljuje da bi snimanje tog ostvarenja trebalo da počne u junu ove godine. Veoma dugo već pripremam taj film koji sada već nosi i drugi naslov „Zlatni rez 42“. Priča je podignuta na drugi nivo od prve verzije scenarija

Đurđica Dragaš: Zaklela sam se da neću preplakati „Daru“

Pre tačno godinu dana, na RTS-u je prikazan film „Dara iz Jasenovca“. Neko je plakao, neko bio besan, neko je tvrdio da je film previše „umiven“i da nije prikazana sva strahota Jasenovca. Bilo je i onih koji su se bavili sporednim stvarima, napadali autore, tvrdili da iza svega stoji politika. Jedino čega nije bilo je… ravnodušnost! Dara nas je prodrmala, potresla, naterala da stanemo na trenutak i zapitamo se… ko smo, gde idemo, ima li nam spasa! Ja se danas pitam šta smo uradili za ovih godinu dana. Šta smo naučili i da li smo ikako doprineli nezaboravu?! Da li smo učinili išta da sećanje na naše žrtve ne bledi?!

Anđelko Anušić: ZLODUH DUPLIH STANDARDA

Reč o Poslanici Smilje Tišme profesionalno zagluvelim i zanemelim u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Duboko me je dirnuo i zabrinuo tekst akademika prof. dr Vasilija Đ. Krestića „Ima li Srbija snage i volje da zaštiti nacionalne interese“, objavljen u Pečatu (698, od 21. januara), a povodom opetovane licitacije brojem žrtava ustaškog zločina genocida u Jasenovcu, i neuvršćavanja u dnevni red Narodne skupštine Rezolucije o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH (1941–1945). Shvatio sam ga kao protest, kao poslednji apel ogluveloj i zanemeloj, bešćutnoj Narodnoj skupštini – nesavesnoj i nesolidarnoj sa stradanjem svoga naroda tokom Drugog svetskog rata. Ili možda politički ucenjenoj pomirljivošću i saradnjom u regionu –

NIJE HOLOKAUST, VEĆ ŽRTVE NDH: Spomenik žrtvama nacističkog i ustaškog terora u Zagrebu godinu dana prekriven

Iako je u Zagrebu dovršen spomenik žrtvama nacističkog i ustaškog terora, smešten u blizini glavne železničke stanice, već godinu dana je prekriven neprozirnim materijalom i niko ne zna kada će biti otkriven. Spominje se april, mesec koji se veže i za osnivanje NDH, 10. tog meseca, 1941. godine. Spomenik žrtvama ustaškog režima, pre svega Jevreja i Srba iz vremena NDH, urađen je za vreme mandata bivšeg gradonačelnika Milana Bandića. Oko spomenika postoji i problem njegovog imena. Jevrejska zajednica traži da to bude spomenik žrtvama iz NDH, a ne spomenik žrtvama Holokausta, što je bila ideja onih koji su ga inicirali. Jevrejska zajednica je više puta protestovala zbog tog „zvaničnog“ naziva,

U Londonu održana komemoracija „Sjećanje na srpske žrtve ustaškog genocida“

Direktor Fondacije Dragana Tomašević podsjetila je prisutne na činjenicu da je revizija istorije sve više prisutnija u javnom životu kako Hrvatske tako i Srbije. U Londonu je održan komemorativni skup „Sjećanje na srpske žrtve ustaškog genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH)“, na kojem su ličnosti iz britanskih akademskih krugova, političkog života, te predstavnici ambasada raznih zemalja u Velikoj Britaniji prvi put čuli sličnosti i razlike između njemačkig logora Aušvic i ustaškog Jasenovac. Skup je održan sinoć, u organizaciji Fondacije za sjećanje na Jasenovac i Holokaust, u okviru tradicionalne manifestacije „Mjesec srpske kulture u Velikoj Britaniji“ u Srpskom centru pri Crkvi Svetog Save u Londonu. Gostima je na skupu prikazana premijera

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.