arrow up
Manastir Gomirje posle 1945. (fotografija preuzeta sa portala Eparhije gornjokarlovačke)

Prilozi o Srbima Like i Gorskog Kotara stradalim od partizana i KP Hrvatske (1). Iz „Amerikanskog Srbobrana“ 1944. g.

U Londonu sam 2000. g. našao u biblioteci tamošnje Crkvene opštine više primeraka „Amerikanskog Srbobrana“ iz ratnog perioda 1941 – 1945. Između ostalih brojeva, pažnju su mi privukla dva broja sa kraja jula 1944. u kojima se navode popisi Srba ubijenih od strane partizana u četiri opštine Like i Gorskog Kotara; u popisu (prvi deo je objavljen 27. jula 1944.) su navedene žrtve ratnih zločina ali i borci Jugoslovenske vojske u otadžbini koji su pali u borbi. Piše: Nikola Milovančev Opštine Gomirje, Dabar, Donji Lapac i Brlog su samo jedan deo ovog područja, zato je u spiskovima obuhvaćen mali deo žrtava ubijenih od partizana u tim krajevima. Osim toga, spiskovi

Zapis iz manastira Gomirja (1941-45.g.)

Prilikom nedavnog boravka u Manastiru Gomirju, – radi učešća u hirotoniji novog Episkopa Gornjokarlovačkog Preosvećenog Gerasima, koju je obavio Nj. Svetost Patrijarh Srpski g. Pavle sa 20 Arhijereja, mnoštvom sveštenstva i monaštva i oko 5.000 naroda, u nedelju 25. jula 2004, – blagodareći igumanu Gomirja, o. Mihailu uspeli smo da snimimo i rukom verno prepišemo veoma dragoceni zapi, koji je na donjim marginama štampane u Rusiji (verov. u 19. veku, ali nedostaje 1. list) ruske crkvenoslovenske knjige Prolog za juni-juli-avgust, ostavio 1954. g. tadašnji „upravitelj manastira Gomirja jeromonah Nektarije Dazgić – u Srpskim Moravicama“ (gde je tada bila ova knjiga; danas je u manastiru Gomirju). Zapis, pisan plavim mastilom, teče

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 03. avgust 1941. Zločini nad Srbima Banije, Korduna, Gorskog kotara, Bos. Krajine..

Šušnjar, kod Sanskog Mosta. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine strijeljali 45 stanovnika sela Dabar pokraj Sanskog Mosta na stratištu Šušnjar. Publikovani su poimenični podaci o stradalima. Početkom avgusta 1941. na stratištu Šušnjar ubijen je veliki broj srpskih stanovnika sa područja Sanskog Mosta. Milan Crnomarković, Dabar u Narodnooslobodilačkoj borbi, Sanski Most 1988., str. 40. Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941. Pristupljeno 12. oktobra 2015. Klenovac, kotar Perušić. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine opkolile selo Klenovac. Zatečeno stanovništvo koje se spremalo za bijeg u zbjegove umirili su dajući obećanje da se nikome ništa neće desiti. Čim su utvrdili da su sve pohvatali, zatvorili su ih u štalu braće Branka

Radio sam svoj seljački i kovački posao

Đuro Zatezalo: “Radio sam svoj seljački i kovački posao” U izdanju  SKD “Prosvjeta”, a uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je štampano drugo dopunjeno izdanje knjige. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao, 1.075kB Pročitajte: Interviju sa autorom Pročitajte: Predgovor

Ljudi je sve manje – centar Moravica

Za dvadeset godina više nas neće biti..

U Moravicama, opustjelom gorskokotarskom naselju: ‘U svojoj sam parohiji lani imao 44 sahrane, a krstio sam samo jedno trogodišnje dijete. I time je sve rečeno, sve je jasno: za dvadeset nas godina ovdje neće biti’, kaže moravički paroh Jelenko Stojanović Pored Vrbovskoga, na staroj cesti za Rijeku, smještene su Moravice, gradić uglavnom naseljen osobama srpske nacionalnosti: do devedesetih se stoga i zvao Srpske Moravice, baš kao što se i obližnja Drežnica nazivala Partizanskom. S dolaskom ‘demokracije’, ti su toponimi promijenjeni, kao da će se s tom promjenom izbrisati i njihova slavna istorija i bogata tradicija. Kroz Moravice protiče jedna od četiriju karlovačkih rijeka, Dobra; u ovome je kraju ona još

Manastir_Gomirje.jpg

Gorski Kotar: Svetionik srpskog trajanja

Gomirje, srpski manastir u srcu Gorskog Kotara, danas je postao čuvar prošlosti i naš putokaz za budućnost. Episkop Gerasim: Manastir je duša naroda Eparhije gornjokarlovačke Manastir Gomirje OD STALNOG DOPISNIKA: ZAGREB USKRS u Gomirju, malom mestu u Gorskom Kotaru u Hrvatskoj, krajnje je idiličan, u snegu, jer zima još nije napustila taj kraj. Negde između Zagreba i Rijeke put vodi od Vrbovskog i Moravica, mesta koje se do 1991. zvalo Srpske Moravice do Gomirja, gde su prvi Srbi došli 1596. godine. Turci su ceo kraj opustošili, a nakon što je u Dalmaciji pao Klis, nadvojvoda Ferdinand iz Graca dao je dozvolu da se presele u Gomirje. Ostali su do danas,

klecka-jama_10-08-2014_030.jpg

10.08.2014. Parastos kod Klečke jame

 10. avgusta 2014., ispod planine Klek pored Ogulina služen je parastos za 453 Srbina koji su mučenički postradali 1941. godine. Paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj naglasio je da su u ovu jamu bacani bezazleni i nevini pravoslavni Srbi ubijani od onih koji su sebe smatrali i nazivali čistokrvnim Hrvatima Na nama je da se danas ovde da se tom istinom napojimo, da je svedočimo, da se poklonimo i pomolimo svetim žrtvama, i da svetu istinu o njima prenosimo na potomke žrtava od kojih su mnogi rasejani i razišli se na razne strane, za što je najbolja pisana reč, posebno onaj podsetnik g. Zatezala.   Vezane vijesti: 11.08.2013. Parastos kod Klečke

klecka-jama_10-08-2014_016.jpg

Besjeda paroha drežničko – jaseničkog, protojereja Miloša Orelja nad Klečkom jamom

… Danas smo po treći put na ovom mestu. Mestu strahota i užasa, i opet mestu svetom. Svetom zato što su, ne sluteći i ne pomišljajući da se to može dogoditi 1941., lako hvatani, ovde dovođeni, ubijani i u ovu jamu bacani bezazleni i nevini pravoslavni Srbi 453… Draga braćo i sestre, poštovani organizatori; predsedniče Veća srpske nacionalne manjine za grad Ogulin g. Nevene Ivošević, poštovani predsedniče Udruženja Jadovno 1941. g. Dušane Bastašić, predsedniče antifašista za grad Ogulin g. Simo Tatalović, dožupane Karlovačke županije g. Siniša Ljubojević, dogradonačelniče grada Ogulina g. Mićo Zatezalo, svi prisutni danas ovde okupljeni. Danas smo po treći put na ovom mestu. Mestu strahota i užasa,

jama-ogulin-7.jpg

PARASTOS ZA 453 SRBINA UBIJENA I BAČENA U KLEČKU JAMU

Na planini Klek kod Ogulina, u Karlovačkoj županiji, danas je služen parastos za 453 Srbina koje su ustaše ubile 1941. godine i bacile u Klečku jamu. Parastos je služio paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj pred oko 20 okupljenih poštovalaca i potomaka žrtava, srpskih zvaničnika iz karlovačke županije, te predstavnika udruženja “Jadovno 1941” iz Banjaluke i Beograda. Zamjenik župana Karlovačke županije Siniša Ljubojević, na čiju inicijativu je 2012. godine obilježeno stradanje Srba na ovom stratištu, izrazio je zadovoljstvo što se na ovom mjestu potomci i poštovaoci žrtava okupljaju treći put, 73 godine nakon zločina. “Жrtve su bacane u jamu od maja do avgusta 1941. godine, znači prije bilo kakvih ratnih djelovanja

klecka.jpg

Parastos za 453 žrtve ubijene u Klečkoj jami kod Ogulina

U nedjelju 10. avgusta 2014. nad Klečkom jamom kod Ogulina, biće služen parastos nevinim žrtvama 1941.g. pod Klekom, u Klečkoj jami, na jednom od stratišta na području Ogulina, ubijeno je 453 žrtve. Ubijene su od ustaških vojnika hladnim oružjem samo iz razloga što su bili pravoslavni Srbi. Vijeće srpske nacionalne manjine za područje Grada Ogulina, u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom, organizuje služenje parastosa za žrtve stradale 1941. godine u Klečkoj jami . Komemoracija i parastos održaće se u nedjelju 10. avgusta. Okupljanje je u mjestu Bijelsko do 11 časova.   Vezane vijesti: KLEČKA JAMA – STRATIŠTE ЖRTAVA USTAŠKOG ZLOČINA – GENOCIDA  

11.08.2013. Parastos kod Klečke jame

Na planini Klek kod Ogulina, u Karlovačkoj županiji,  11. avgusta 2013.  služen je parastos za 453 Srbina koja su ubijena 1941. godine.Paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj naglasio je da su ljudi, koji su postradali zarad ispovijedanja vjere pravoslavne i pripadnosti srpskom narodu, svojom krvi ovom mjestu dali sveti značaj.   Vezane vijesti: KOSTI SRBA IZ KLEČKE JAME OPOMINJU I DANAS Klečka jama 1941-2013. KLEČKA JAMA – STRATIŠTE ЖRTAVA USTAŠKOG ZLOČINA – GENOCIDA OSVEŠTAN ČASNI KRST I SLUЖEN PARASTOS ZA POBIJENE SRBE 12.08. 2012. Parastos kod Klečke jame  

klecka-jama-2013-4.jpg

KOSTI SRBA IZ KLEČKE JAME OPOMINJU I DANAS

Na planini Klek kod Ogulina, u Karlovačkoj županiji, danas je služen parastos za 453 Srbina koja su ubijena 1941. godine. Paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj naglasio je da su ljudi, koji su postradali zarad ispovijedanja vjere pravoslavne i pripadnosti srpskom narodu, svojom krvi ovom mjestu dali sveti značaj. “Obaveza pravoslavnih hrišćana je da dolaze na mjesta stradanja i da se mole za pokoj duša predaka, da ih ne zaboravljamo kako naši potomci sutra ne bi zaboravili nas”, rekao je paroh plaščanski otac Goran Slavnić. Zamjenik župana Karlovačke županije Siniša Ljubojević izrazio je zadovoljstvo što se na ovom mjestu potomci i poštovaoci žrtava okupljaju drugi put, 72 godine nakon zločina. On

klecka.jpg

Održani parastos i komemoracija žrtvama ustaškog genocida ispod Kleka – Klečka jama

U nedjelju, 12. kolovoza 2012.god., održani su parastos i komemoracija žrtvama ustaškog genocida podno Kleka – Klečka jama. Organizator komemoracije je Vijeće srpske nacionalne manjine za područje grada Ogulina.   Parastos žrtvama predvodili su paroh ogulinski, protojerej Milan Simić i drežnički, protojerej Miloš Orelj. Komemoraciju žrtvama u ime organizatora, VSNM-a, vodio je Siniša Ljubojević. Komemoraciji i parastosu prisustvovali su Josip Boljkovac, potpredsjednik SNV-a Saša Milošević, predsjednik SKD-a Prosvjeta Čedomir Višnjić, predsjednik VSNM-a za područje grada Ogulina Neven Ivošević, Predsjednik Udruge “Jadovno 1941. godine” Dušan Bastašić iz Banja Luke, konzulica Republike Srbije u Rijeci Mirjana Milenković te predstavnici Udruga antifašista Ogulina, Karlovca i Karlovačke županije. U svom obraćanju, Siniša Ljubojević se zahvalio prisutnima što

klecka.jpg

12.08. 2012. Parastos kod Klečke jame

  Vezane vijesti: KLEČKA JAMA – STRATIŠTE ЖRTAVA USTAŠKOG ZLOČINA – GENOCIDA Klečka jama – prva komemoracija i parastos nakon 71 godine OSVEŠTAN ČASNI KRST I SLUЖEN PARASTOS ZA POBIJENE SRBE  

klecka-jama-naslovna.jpg

Klečka jama – prva komemoracija i parastos nakon 71 godine

  O B A V I J E S T   Poštovani 1941.g. pod Klekom, u Klečkoj  jami, na jednom od stratišta na području Ogulina, život su izgubile  453 osobe.  Ubijene su od ustaških vojnika hladnim oružjem samo iz razloga svoje različite nacionalne ili vjerske pripadnosti. Nakon 71 godine,  Vijeće srpske nacionalne manjine za područje Grada Ogulina,  u suradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom, organizira komemoraciju i parastos za žrtve stradale 1941. godine u Klečkoj jami .   Komemoracija i parastos će se održati u nedjelju 12. avgusta. Okupljanje je u mjestu Bijelsko do 12:30 sati. Ovim putem vas obavještavamo i pozivamo da prisustvujete parastosu i komemoraciji.   S poštovanjem,   Neven Ivošević Predsjednik Vijeća

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.