Lički zavet Kažu da je Lika zemlja vukova: opora, neprijatna, siva. Zimi severni vetar sa snegom briše trag ljudi i životinja, raznosi u magli granicu brda i dolova – leti, pod užarenim nebom, pukotinom, zeva crvena zemlja, vrvi kamenjar zmijama, jetko miriše oštra i retka trava. Branili smo mi svoju Liku, slobodu i ponos, ne samo u „Balvan revoluciji“, već vekovima. A, onda su nas 1995. godine svetski moćnici ote- rali s naših ognjišta. Ali, ona lička cesta, kojoj je Li- čanin mlad i plećat često odlazio u svet i kojom se se i pogrbljen vraćao u zavičaj, u zemlju predaka svojih, če- kaće nas do sudnjeg

Poslije poraza Turske pod Bečom 1683 g. i njihovog povlačenja oslobođena je Lika. 1689.g. ispod Turskog stotinušezdeset godišnjeg ropstva i došla pod vlast Austrije. Oslobođenjem od Turaka prestala je potreba postojanja Vojne krajine. Povlačenjem Turaka jedan dio hrišćana iz Turske krajine odlazi s Turcima. Već 1690. godine javlja se novo naseljavanje tako Medak 1700.g. ima 110 kuća pravoslavnog stanovništva. Novo stanovništvo je naselilo iz raznih krajeva: iz Hrvatske krajine, od Otočca i Brinja…, neki dolaze od Kupresa, Glamoča, Sarajeva i drugih krajeva. U to vrijeme u Medak dolazi i sarajevski vladika Atanasije Ljubojević i osniva svoje vladičanstvo u Metku. On se zalagao za očuvanje krajiških povlastica i jedinstvo pravoslavnog naroda

Arhiv Srba u Hrvatskoj Arhiv Srba u RH svojim radom, a kroz arhivsko gradivo kao izvor povijesti, želi prikazati položaja Srba na ovim prostorima, kako bi to ostalo na uvid i budućim generacijama. Zahvaljujući  dobroti pojedinaca Arhiv posjeduje lijepe zbirke gradiva koje se stalno popunjavaju. Gojko Matić uputio nam je jedan apel i ustupio je Arhivu sve svoje zapise i memoarsko gradivo o selima Divoselu, Čitluku i Ornicama. Dobiveno gradivo nije samo lokalna povijest, već iz njega dobivamo prikaz srpskog postojanja i tragedije na ovim prostorima. Željeli bismo mu zahvaliti, ponovivši njegov apel. Prije II svjetskog rata, Divoselo, Čitluk i Ornice bila su sela u kojima su Srbi na ovim

G. Gojko Matić ustupio je Arhivu Srba u Hrvatskoj svoje zapise i memoarsko gradivo o selu Divoselu. Željeli bismo mu zahvaliti, ponovivši njegov apel. Osnovna poruka, o kojoj javnost malo zna, a što bi se željelo istaknuti je da se  05.08.1941.g. u selu dogodio strašan zločin. Ustaše su izvršile masovan pokolj u kojem je stradalo  907 nevinih duša, žitelja sela Divosela, te susjednih Čitluka i Ornica. Mnoštvo ljudi okupljeno je u predjelu Kruškovače. Narod  je došao, ne sluteći zlo. Kad je pokolj počeo, nastao je paničan vrtlog, uplašena lica, izbezumljena od straha, dozivanja i krici. Za g.Matića, živog svjedoka ove tragedije, tada dječaka od 12 godina, slika je ostala neizbrisiva. Sva ta tužna

U pripremi je knjiga prof. Mile Rajčevića: “ Divoselo, Čitluk i Ornice u vremenu i trajanju „. Uz saglasnost autora, prenosimo dio sadržaja u kome se navodi imenični popis žrtava. Jedan pjesnik rodom iz Like, u znak sjećanja na mučenike Jadovna, napisao je: „Na svakom mjestu, i s leva i s desna Sve vas, braćo, sretam i činim Vam pomen!“ Drugi pjesnik napisao je: „Da nikad zaborav ne padne na žrtve, od ustaške ruke palog miliona“. Hrvatske ustaše su u logor Jadovno odveli 100 Divoseljana, Čitlučana i Orničana gdje su likvidirani na najsvirepiji način bez ikakvog razloga, samo zato što su bili Srbi. Podaci o stradalim u logoru Jadovno uzeti

Ovih dana obišao sam selo Divoselo. Moja tuga i bol za nestalim narodom plemenitog, antifašističkog Divosela je neizmjerna. Sve je pusto, nigdje ništa, nema kuća ni ognjišta. Gdje je naše Divoselo, gdje su drage bake naše i djedovi s kosom bijelom, zar i oni život dadoše u plamenu s Divoselom. U Divoselu, tom velikom lijepom selu sa svojim zaselcima, uključujući Čitluk i Ornice, nekada je živjelo 2.800 stanovnika, a sada žive duše nema zbog ljudske nemani. Poznavao sam svaku kuću mog rodnog Divosela, tog divnog naprednog sela. Svaka obiteljska kuća bila je antifašistička tvrđava koja je tokom Drugog svjetskog rata ugostila na stotine znanih i neznanih antifašističkih boraca NOV-a i antifašista, bez obzira na