arrow up
Vjesanje_Srba_u_Gacku_1914.jpg

Srbi iz Bosne i Hercegovine u vrtlogu Prvog svjetskog rata

Vješanje Srba u Gacku 1914. godine U raspravama o Gavrilu Principu, karakteru Mlade Bosne i ulozi Srbije u izbijanju Velikog rata, sudbina Srba u Bosni i Hercegovini za vreme Prvog svetskog rata ostaje zaboravljena. Mi slobodni građani, kojima je zajamčena bila lična sloboda ustanovom, našli smo se kao preko noći lišeni sviju ljudskih prava, poniženi više nego životinje, u prahu, memli i mraku, koji nije bio namjenjen da daje skrovište ljudima, nego akrepima i zmijama. – Internirci Zemaljskoj vladi u Sarajevu Danas, na pragu obilježavanja stogodišnjice izbijanja Prvog svjetskog rata, duhovi prošlosti ponovo lebde nad nama. U publicističkim krugovima i naučnoj zajednici širom Evrope sve su češće rasprave o karakteru

ISTORIJA SRPSKE PRED PUBLIKOM: Postavka u Istorijskom arhivu Užica

Postavka je osvetlila period na kraju Velikog rata i trijumfalni pohod srpske vojske, koja je od okupatora oslobodila krajeve naseljene pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim stanovništvom  Izložba dokumenata “Banjaluka 1918” Istorijskog arhiva Republike Srpske upriličena u Istorijskom arhivu Užica, privukla je veliku pažnju publike: postavka je osvetlila period na kraju Velikog rata i trijumfalni pohod srpske vojske, koja je od okupatora oslobodila krajeve naseljene pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim stanovništvom. Publika tako ima priliku da se podseti na to da je Banjaluka, kao i druge bosanske varoši, pet dana i formalno bila deo Srbije. Uz ovaj i slične brojne i dokumentovane podatke, postavka svedoči kako je srpska oslobodilačka vojska sa radošću dočekana

baba-visnja.jpg

ZABORAVLJENA HEROINA: Rat baba Višnje protiv Austrougarske

Među imenima zaboravljenih srpskih heroina sigurno se nalazi i baba Višnja Mosić iz višegradskog sela Gornje Dubovo koja je desetak godina pre Sarajevskog atentata i početka Prvog svetskog rata bila pripadnik organizacije Mlada Bosna. Ova visprena i pismena srpska seljanka, koja je 1906. godine ostala bez muža Pera, ne samo da se brinula o brojnoj familiji nego je preko uvek nemirne granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, čija je granična linija prolazila na stotinak metara od njene kuće, prevodila sve one koji su je za pomoć zamolili. Austrougarske vlasti u predvečerje Prvog svetskog rata pojačale su kontrolu granice između sela Dubova u BiH i Zaovina u Srbiji, ali to

Dačić: Miro, pronađi vaše novine iz 1918.

Dačić poručio hrvatskom zvaničniku da se bolje informiše o ulozi Srba u oslobađanju Dalmacije Umesto što me ocenjuje, veliki poznavalac “povijesti” Miro Kovač neka potraži u arhivama naslove iz hrvatske štampe 1918. pa će se uveriti šta je istina. Ovako je za “Novosti” šef srpske diplomatije Ivica Dačić odgovorio na reči predsednika Odbora za spoljnu politiku Sabora da “srpska vojska nije došla u Dalmaciju 1918. da spase Hrvate, već da osigura veliku Srbiju” i da ministar spoljnih poslova Srbije “manipuliše, ne zna istoriju i mora na popravni”. On je reagovao na nedavnu Dačićevu izjavu da je srpska vojska 1918. sprečila da Dalmacija postane italijanska. – Nešto nije u redu. Ako

Goran Šarić: Ipak ste vi idioti!

O izjavi predsjednika evropskog parlamenta da je Dalmacija talijanska i napadu na vaterpoliste u Splitu U novembru 1917. ruske novine “Izvjestija” objavile su senzacionalan članak, sadržaj tajnog Londonskog ugovora koji je 25.04. 1915. potpisan između Antante (Velika Britanija, Rusija i Francuska) i Italije. U zamjenu za napuštanje tabora Centralnih sila (Njemačka, Austro-Ugarska i Turska), Italiji je obećana gotovo cijele istočna obala Jadrana. Srbija je trebala dobiti ostatak dalmatinske obale, Slavoniju i BiH, dok je odluka o tome hoće li Hrvatska pripasti Mađarskoj ili ući u neku smanjenu Austro-Ugarsku ostavljena za kraj rata. Međutim, srpskim vojnicima taj ugovor nije puno značio, oslobodili su cijelu Dalmaciju i došli sve do Rijeke gde

NAJAVA: Izložba „Spašavanje Srbije: američka misija i epidemija tifusa u Srbiji 1915.“

Centar za primenjenu istoriju i Istorijski muzej Srbije Vas sa zadovoljstvom pozivaju na otvaranje gostujuće izložbe autora dr Milovana Pisarija „Spašavanje Srbije: američka misija i epidemija tifusa u Srbiji 1915.“ Izložbu otvaraju: dr Dušica Bojić, direktorka Istorijskog muzeja Srbije dr Milovan Pisari, direktor Centra za primenjenu istoriju predstavnik Ambasade SAD u Srbiji Ponedeljak, 11. februar 2019. godine u 18:00 časova Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11 Izvor: Centar za primenjenu istoriju CPI

Dan sjećanja na žrtve genocida nad Jermenima 24. aprila

Francuska će 24. april obilježavati kao Dan sjećanja na žrtve genocida nad Jermenima počinjen tokom Osmanlijskog carstva, odlučio je francuski predsjednik Emanuel Makron. On je tokom večere Koordinacionog savjeta jermenskih organizacija u Francuskoj podsjetio da je Francuska jedna od prvih zemalja koje su osudile “ubilački lov” na jermenski narod u Osmanlijskom carstvu. Pitanje genocida nad Jermenima pitanje je koje je izazivalo redovne sukobe između Turske i članica EU. Francuska je zvanično priznala genocid 2001. godine. Makron je istakao da je o ovoj odluci ranije obavijestio turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, uz napomenu da želi da održi otvoren dijalog sa Turskom. Turska prihvata da su mnogi Jermeni ubijeni u Osmanlijskom carstvu

Položaj ratnih veterana u Srbiji: Za četnike nema penzije

Pre nekoliko dana “Večernje novosti” su “iznenadile” veteransku populaciju tvrdnjom da će predlog novog zakona o pravima boraca odnositi i na veterane, vojne i civilne invalide, kao i članove porodica i onih koji su ratovali protiv NATO. Zapravo, pogodnosti iz predloga novog zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica, odnosile bi se, prema ovom tekstu, na učesnike svih ratova – počev od balkanskih, pa zaključno sa NATO bombardovanjem 1999. To znači, tvrdio je ovaj dnevnik, da će zakon važiti i za četnike, ali i pripadnike vojske Kraljevine Jugoslavije od 6. do 17. aprila 1941, te učesnike Ravnogorskog pokreta od 17. aprila 1941. do 15.

Vojvoda Putnik / Petar Bojović u vreme kada je postao vojvoda

Ponižavanja velikih srpskih vojskovođa

Uzleti i stradalaštva slavnih vojvoda Radomira Putnika i Petra Bojovića. Sudbine vojnika čiji su životi povezani sa istorijom Srbije. Putnik saznao od blagajnika da je smenjen. Bojović taljigama prebačen na Novo groblje Krf, decembar 1915. godine po starom kalendaru. Srpska vlada na čelu sa Nikolom Pašićem i prestolonaslednikom Aleksandrom Karađorđevićem je neumoljiva. U nastaloj atmosferi međusobnog optuživanja ko je kriv za tragični ishod ratovanja i Albansku golgotu, da bi se prikrilo nerazumno odbijanje Londonskog ugovora i posvećenost stvaranja zajedničke države troimenog naroda, sva odgovornost je prebačena na vojnu komandu. Naravno, na čelu sa načelnikom štaba Vrhovne komande, vojvodom Radomirom Putnikom. Čovek koji je dvanaest i po godina bio ministar vojske

Ruski dobrovoljci koji su dali živote za Republiku Srpsku

Oleg Valecki, Rus, pripadnik Vojske Republike Srpske u Odbrambeno-otadžbinskom ratu je izjavio: Ruski dobrovoljci su ojačali srpsku vojsku ne samo brojno, već i psihološki, davali su Srbima veliku moralnu podršku i zato je neprijateljska propaganda nastavljala da tvrdi da u borbenim dejstvima učestvuju hiljade “ruskih plaćenika”. Broj dobrovoljaca za sve vreme rata nije premašio 600-700 ljudi”. Poginulo je 37 ruskih dobrovoljaca. Prvi spomenik ruskim dobrovoljcima je podignut u Višegradu. Spomenik je podignut sredstvima donatora iz Rusije, sredstvima Vlade Republike Srpske, a u organizaciji udruženja građana srpsko-ruske zajednice “Zavet” iz Bijeljine.   Predsednik udruženja građana srpsko-ruske zajednice “Zavet” iz Bijeljine, Savo Cvijetinović je istakao: Moramo znati da je u to vreme

Đura Kaćurić

Spomenik dedi heroju našli posle 100 godina

Miroslava B. Kaćurić, iz San Dijega, stigla na Kajmakčalan da se pokloni pred humkom hrabrog pretka. Čitav vek je porodica Đure Kaćurića verovala da je on položio život u bici na Ceru 1914. SKOPLJE – OD STALNOG DOPISNIKA Đura Kaćurić, kovač Sedmog puka slavne srpske vojske, časno je položio svoj život u krvavim okršajima bitke za Kajmakčalan, pred trijumfalni proboj i pobedonosni kraj Velikog rata. Sahranjen je na malom, davno zaboravljenom vojničkom groblju u nekadašnjem selu Petalino, podno vrletne planine Nidže u Makedoniji. Vek od njegove pogibije, u danu podsećanja na 99-godišnjicu proboja Solunskog fronta, pred pronađenim grobom poklonila mu se unuka Miroslava, koja je tim povodom stigla sa drugog

Majka Sokoa (Foto: J. Gubelić)

Fotografija tuge: Srpska majka je svaki dan spremala ručak za sina sa fronta, ali ga nije dočekala

Ovo je majka Soka iz Prnjavora. Жena sa licem tuge. Majka koja čeka sina. Starica koja se nada. Ona koja se ne predaje. Majka koja umire u nadi. Soka. Hrabra i usamljena. Takva je ukratko i bila. Izboranog lica, otupelih očiju. Umorna od čekanja. Puna nadanja svakoga dana čekala je da se sin Жivadin vrati sa Kajmakčalana. Verovala je da će doći i kada se poslednji vojnik vratio sa fronta. Svake noći, klečeći ispred kandila, molila je Boga da joj čuva i vrati hranioca. Čekala je majka sina da se javi. U toj veri je i umrla. Kada je prvi komšija iz Prnjavora došao da joj javi da je sin

dubrovnik-iz-vazduha.jpg

DUBROVNIK PRIJE 100 GODINA: Stradun tugovao za kraljem Petrom oslobodiocem

Nikola Pašić došao je u Dubrovnik  6. decembra 1918. Dr. Pero Čingrija nazvao je Pašiću dobrodošlicu ističući patnje kraljevine Srbije. Pašić se zahvalio Dubrovniku i srbijanskoj vojsci na dočeku. U dubrovačkom listu  „Rad” opisano je kako je Dubrovnik proslavio ujedinjenje. U Dubrovnik su 6. decembra ušli pretstavnici Srbije. Dubrovnik ih je primio u zanosu. U „Radu” se ističe :  „Bio je lijep, vedar dan, kao i vedra radost oslobođenog Dubrovnika. Tisuće naroda, sa barjacima i narodnim i crkvenim. Paradni šeširi i crvene kape. Mlado i staro. Sve je bilo puno. I stabla. A kad se ukazaše prvi automobili, zanos je prešao u delirij. Dolaze državnici naše države. Vodi ih dr.

Jevrosima je jedina preživela masakr u selu kod Smederevske Palanke, a onda otkrila GNUSNU LAЖ NEMAČKOG GENERALA

Prilikom odstupanja naše vojske, 21. oktobra 1915. godine, jedan top se bio zaglavio u blatu u blizini porodične zadruge Jakšića, u Selevcu.  Seljaci iz okolnih kuća pritekli su u pomoć, ali kako su Nemci pripucali, naša vojska se povukla, a seljani se razbežali kućama. Osveta koja je usledila bila je strašna. Nemački vojnici su išli od kuće do kuće i ubijali sve na koje su naišli, a nailazili su samo na decu, žene i starce. U toj suludoj orgiji koju je nemački general Fon Galvic, komandant 11. nemačke armije, opisao u svojim memoarima kao „pravi gerilski rat i dugotrajne ulične borbe i borbe oko kuća u kojima su učestvovale naročito

Obeležena godišnjica smrti vojvoda Жivojina Mišića i Petra Bojovića i armijskog generala Pavla Jurišića Šturma

Polaganjem venaca i cveća  juče je na Novom groblju u Beogradu obeležena godišnjica smrti vojvoda Жivojina Mišića i Petra Bojovića i armijskog generala Pavla Jurišića Šturma. Vence i cveće na spomenike, u okviru državne ceremonije koju je predvodio državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Antić, položio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, delegacija Ministarstva odbrane i Vojske Srbije koju je predvodio zamenik komandanta Komande za obuku brigadni general Jelesije Radivojević, potomci istaknutih vojskovođa, predstavnici udruženja koja neguju tradicije oslobodilačkih ratova Srbije i građani. Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je posle polaganja venaca da je „veoma važno da negujemo kuluru sećanja i da mlade generacije

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.