arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Arheolog_Janis_Karageorgiu.jpg

Solunci koji su ostali ispod Kajmakčalana

Srpski vojnici koji su izgubili živote u prvim bitkama na Solunskom frontu i dalje počivaju na mestima gde su pali Arheolog amater Janis Karageorgiu (Foto Lična arhiva) Gumenica, severna Grčka  – Planine severozapadno od Soluna i dalje kriju ostatke više hiljada srpskih vojnika koji su živote izgubili krajem leta i tokom  jeseni 1916. godine. Tada se srpska vojska, posle oporavka na Krfu, prvi put sukobila sa Bugarima na Solunskom frontu. Tragovi tih borbi  vidljivi su i danas, na samo desetak kilometara od auto-puta prema Solunu. – Tada još nije bio formiran klasičan front sa rovovima i skloništima,  tako da je najveći deo vojnika nastradao od artiljerije. Srbi su bili u

Biciklisti_iz_Visegrada_na_ostrvu_Krf.jpg

BICIKLISTI ODALI POŠTU SRPSKIM JUNACIMA NA KRFU

Biciklisti iz Višegrada na ostrvu Krf Biciklisti Vladislav Mikavica i Igor Mučibabić iz Višegrada, koji su zajedno sa Vidosavom Andžićem iz Užica krenuli na Vidovdan na put dug 4.000 kilometara, stigli su na Krf i položili cvijeće na spomen-kosturnici srpskim junacima na ostrvu Vido. Mučibabić je rekao Srni da su do Krfa prešli 2.700 kilometara, te da je putovanje bilo uzbudljivo, jer su upoznali mnoge gradove, kulture i različite ljude. „Ovo je bio naš cilj, da se poklonimo sjenama srpskih junaka i to smo učinili, a ujedno smo posjetili i `Srpsku kuću` na Krfu“, rekao je Mučibabić. On je dodao da su upoznali predstavnike srpsko–grčkog društva na Krfu, srpske muzeje

Otvorena_izlozba_u_Andricgradu.jpg

OTVORENA INTERAKTIVNA IZLOŽBA O PRVOM SVJETSKOM RATU

Otvorena izložba u Andrićgradu U Andrićgradu je danas otvorena interaktivna izložba o Prvom svjetskom ratu pod nazivom „Srbija 1914“, u organizaciji Andrićgrada i Istorijskog muzeja Srbije. Izložbu je otvorio istoričar i kustos Istorijskog muzeja Srbije Nebojša Damjanović, koji je rekao da izložba govori o 100 godina od početka rata, o Srbiji i srpskom narodu u Velikom ratu. „U izložbi smo detaljno prikazali kakva je Srbija bila uoči Prvog svetskog rata jer su to znameniti momenti naše istorije“, kaže Damjanović. On je istakao da je cilj uvodnog dijela izložbe da predstavi dinamičan rast srpskog društva na početku 20. vijeka na političkom, kulturnom i privrednom planu, budući da je to vrijeme emancipacije

Anka_Djurovic.jpg

Anka Đurović: S revolverom u rukama spasavala povređene vojnike

Bolničarka odlikovana najvišim priznanjem za humanost. Lečila je ranjenike u Prvom srpsko-turskom, oba Balkanska i Prvom svetskom ratu Anka Đurović ZA sve što je učinila, a učinila je mnogo, ovenčana je ordenom „Florens Najtingel“, koje samo izuzetnim pojedincima dodeljuje Međunarodni komitet Crvenog krsta. – Najveću nagradu mi je ipak dao Bog, koji mi je u ratu sačuvao moja tri sina – izjavila je Anka Đurović Crvenčanin 5. oktobra 1923. godine u Ženevi, na svečanoj dodeli priznanja. Burna istorija, u kojoj je itekako učestvovala, bila je iza ove hrabre i požrtvovane bolničarke, koju su ranjenici uglavnom opisivali sa dve reči – blaga i milosrdna. Nema tog fronta na kojem se za

Gavrilo_Princip_portret.jpg

Gorka sudbina svih Gavrilovih spomen-ploča

Kao što je Ga­vri­lo Prin­cip i po­sle smr­ti okle­ve­tan od ne­pri­ja­te­lja, ta­ko su i spo­men-obe­lež­ja o nje­mu, re­klo bi se, do­ži­ve­la istu, gor­ku sud­bi­nu. Gavrilo Princip Ne­mač­ki fi­rer Adolf Hi­tler, pro­sla­vlja­ju­ći svoj 52. ro­đen­dan, 20. apri­la 1941. go­di­ne, do­bio je kao ro­đen­dan­ski po­klon je­di­ni rat­ni tro­fej iz ras­ko­ma­da­ne Ju­go­sla­vi­je: spo­men-plo­ču Ga­vri­lu Prin­ci­pu, do­ne­tu iz oku­pi­ra­nog Sa­ra­je­va. Ski­da­nje ove plo­če sni­mlje­no je film­skom ka­me­rom, a sni­mak je u film­skom žur­na­lu emi­to­van ši­rom po­ko­re­ne Evro­pe. Čin ski­da­nja plo­če pra­tio je glas ne­mač­kog spi­ke­ra da se „na ovom isto­rij­skom me­stu Ga­vri­lo Prin­cip iz­bo­rio za slo­bo­du Sr­bi­je”. Na ski­nu­toj plo­či, me­đu­tim, ni­je po­mi­nja­no ni srp­stvo, ni Sr­bi­ja. Ći­ri­li­com je pi­sa­lo: „Na ovom isto­rij­skom me­stu

Parastos_za_440_srpskih_vojnika_u_Varadistu.jpg

SLUŽEN PARASTOS U SPOMEN-KAPELI U VARDIŠTU

Parastos za 440 srpskih vojnika u Vardištu kod Višegrada Kod Spomen-kapele u Vardištu danas je služen pomen za 440 srpskih vojnika koji su prije 100 godina, tokom Prvog svjetskog rata, poginuli ili umrli od tifusa na prostoru od Vardišta do Kremana. „Okupili smo se ovdje nakon 60 godina da odamo počast srpskim borcima koji su poginuli na ovom prostoru“, rekao je arhimandrit Jovan Gardović, koji je služio parastos. On je zahvalio svim darodavcima koji su pomogli uređenje Spomen-hrama i pozvao sve da se priključe toj akciji. Arhimandrit Gardović je najavio da će se od naredne godine kod kapele u Vardištu prve nedjelje poslije Vidovdana, osim pomena, održavati i narodni sabor.

U_Foci_otvorena_izlozba_fotografije.jpg

IZLOŽBA POSVEĆENA SRPSKIM DOBROVOLjCIMA

U Foči otvorena izložba fotografija iz Prvog svjetskog rata U galeriji Muzeja Stare Hercegovine u Foči postavljena je izložba fotografija i skica iz Prvog svjetskog rata pod nazivom „Nemojte nas zaboraviti“ Narodnog muzeja iz Šapca, koja je posvećena srpskim dobrovoljcima. Izložba je prošle godine, povodom 100 godina od početka Velikog rata, priređena u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti u Beogradu, a ove godine postavljena je u gradovima u Republici Srpskoj. Na 59 fotografija i skica prvog ratnog fotoreportera Vrhovne komande srpske vojske, rođenog Šapčanina Riste Marjanovića i ratnog slikara Prve srpske armije Vase Eškićevića, predstavljeni su besmisao rata i herojska borba srpskog naroda – od stradanja Mačve, preko Cerske i

Arhimandrit_Jovan_Gardovic.jpg

POMEN ZA SRPSKE VOJNIKE IZ PRVOG SVJETSKOG RATA

Arhimandrit Jovan Gardović pred kapelom u Vardištu Kod Spomen-kapele u Vardištu u nedjelju, 5. jula, bić e služen pomen za 440 srpskih vojnika koji su prije 100 godina, tokom Prvog svjetskog rata, poginuli ili umrli od tifusa na prostoru od Vardišta do Kremana. Predsjednik Odbora za obnovu Spomen-kapele u Vardištu arhimandrit Jovan Gardović rekao je da je u toku je široka akcija obnove ovog zdanja, podignutog 1932. godine. „U akciju su se uključili brojni darodavci, a očekujemo i nove, kako bi ovaj kompleks dostojno uredili“, dodao je arhimandrit Jovan. On je naglasio da su radnici preduzeća „Romanijaputevi“ asfaltirali 600 metara pristupnog puta, od graničnog prelaza do Spomen-kapele.   Izvor:  

Deca_sirocad_spasavanje_Dzon_Frotingem.jpg

AMERIČKI MILIONER KOME DUGUJEMO ŽIVOTE SRPSKE DECE: Priča da se naježiš i proliješ reku suza (FOTO)

Džon Frotingem i Darinka Grujić su imena koja ćete posle čitanja ovog teksta dobro zapamtiti, a kada čujete kako su se prema našoj ratnom siročadi ophodili u Atini, Tulonu i Nici, nećete moći da zaustavite suze! Džon Frotingem i Darinka Grujić su imena koja ćete posle čitanja ovog teksta dobro zapamtiti, a kada čujete kako su se prema našoj ratnom siročadi ophodili u Atini, Tulonu i Nici, nećete moći da zaustavite suze! Američki milioner Džon Frotingem spasio je tokom Prvog svetskog rata na stotine srpske siročadi. Foto: Wikipedia/Ministry of Information Photo Division Photographer, Arhivska fotografija Bilo je to vreme u potpunosti drugačije od ovog današnjeg, iako je samo godinu dana

Narodna_biblioteka_Republike_Srpske.jpg

OTVORENA IZLOŽBA „ODJECI: EVROPSKA ŠTAMPA O SARAJEVSKOM ATENTATU“

U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Banjaluci otvorena je izložba „Odjeci: evropska štampa o Sarajevskom atentatu i Julskoj krizi“ grupe autora, te prikazan dokumentarni film „Sarajevo 1914.“. Promovisana su i knjige „Sarajevo 1914“ Vladimira Dedijera i „Sarajevski atentat“ Vojislava Bogićevića. Profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Borivoje Milošević rekao je sinoć novinarima da su predstavljena nova izdanja knjiga, stenogramske zabilješke sa suđenja Gavrilu Principu i drugima koje su prvi put priređene u izdanju istoričara Vojislava Bogićevića 1954. godine. „Stenogrami predstavljaju jedan od najvažnijih istorijskih izvora za proučavanje predistorije Sarajevskog atentata i svih okolnosti koje su dovele do njega“, istakao je Milošević. Prema njegovim riječima, druga monografija je čuvena knjiga istoričara Vladimira

Adnan_Balta.jpg

Muhamed i Gavrilo

Da je Muhamed Mehmedbašić uspeo da ubije Ferdinanda, sada bi u Federaciji BiH bio heroj, a ne terorista – kako neki nazivaju Principa. Da li bi tada Austrougarska mogla Srbiji postaviti ponižavajući ultimatum, nakon kojeg je započeo Veliki rat? Ha stotinu prvu godišnjicu Vidovdanskog atentata u Sarajevu, u Finansijskom parku u Beogradu biće postavljen spomenik Gavrilu Principu, atentatoru na nadvojvodu i prestolonaslednika Austrougarske monarhije Franca Ferdinanda. Poklon Republike Srpske. Isti takav spomenik od prošle godine nalazi se u Sarajevu, ali u njegovom istočnom delu, koji je sastavni deo entiteta RS. U podeljenom gradu, za jedne je Princip heroj, za druge terorista. Zašto? Jer je hicima iz pištolja ubio zavojevača. Gavrilo

Tomislav_Nikolic_na_otvaranju_spomenika_u_Beogradu.jpg

NIKOLIĆ: SRBIJA NE BRANI PRINCIPA, VEĆ ON BRANI SRBIJU

Tomislav Nikolić na otvaranju spomenika u Beogradu Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić poručio je sinoć` na ceremoniji otkrivanja spomenika Gavrilu Principu u Beogradu da Srbija ovim činom ne brani Principa i njegove drugove već da oni danas brane Srbiju svojom odbranom na suđenju, svojim istrajavanjem na istini, idejama i motivima. Nikolić je istakao da za Srbiju nema značajnijeg dana od Vidovdana i ničeg svetijeg od Kosova i Metohije, te da se Srbija ne boji istine da je Gavrilo Princip bio heroj, simbol oslobodilačkih ideja, tiranoubica, nosilac ideje oslobođenja od ropstva koja je kružila Evropom. „Drugi neka misle šta hoće. Kosovo i Metohija je Srbija. Drugi neka pritiskaju svoj narod u svojoj

Spomenik_Gavrilu_Principu_u_Beogradu.jpg

DODIK: SPOMENIK PRINCIPU – SIMBOL SRPSKE BORBE ZA SLOBODU

Spomenik Gavrilu Principu u Beogradu Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da spomenik Gavrilu Principu, koji je otkriven u Beogradu, predstavlja više od simbola onoga što se desilo prije 101 godinu – simbol današnje borbe Srba za slobodu i srpskog jedinstva. „Ovdje žive Srbi – narod koji je mogao u svojoj istoriji da napravi dvije države – Srbiju i Republiku Srpsku, Srbi koji žele mir, slobodu, ali isto tako vama poručuju da ne želimo da budemo potlačeni u novim savremenim uslovima. Želimo da gradimo partnerstvo i želimo mir svima“, rekao je Dodik sinoć na svečanosti otkrivanja spomenika. Predsjednik Srpske poručio je da Srbi danas nemaju tenkove na svojim granicama,

Parastos_pripadnicima_Mlade_Bosne.jpg

POLOŽENI VIJENCI NA SPOMEN KAPELU MLADOBOSANCIMA

Služen parastos pripadnicima Mlade Bosne kod spomen kapele u Sarajevu Polaganjem vijenaca na Spomen-kapelu pripadnicima „Mlade Bosne“ na groblju Sveti arhanđeli Georgije i Gavrilo u Sarajevu, danas je, u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) „Prosvjeta“, odata počast učesnicima Sarajevskog atentata. Rukovodstvo SPKD „Prosvjeta“, predstavnici Srpske pravoslavne crkve – Crkvene opštine Sarajevo, Humanitarnog udruženja „Dobrotvor“ i Udruženja „Sveti Marko“ položili su vijence na Spomen-kapelu gdje su sahranjeni Gavrilo Princip i ostali vidovdanski mučenici. Vijenac je položio i ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević koji je naglasio da je Vidovdan dan koji slave svi Srbi u svijetu i da je to istorijski datum za sve Srbe. „Počast odajemo ljudima iz

Nikola_Nikolic.jpg

Podvizi i stradanja braće Nikolić

Nikola Nikolić Prokuplje – Od kad znam za sebe u našoj se kući s ponosom pričalo o dedi Jovanu i njegovom bratu Nikoli, koji su bili blizanci. Pevale su se i pesme uz gusle o njihovom junaštvu, a moja majka Stana, čini mi se, uspavljivala me i budila pravim bajkama o njima. Tako sam ja i zavolela istoriju, kojom sam se posle kao profesor celog života bavila. A, eto, namestilo se da se i udam za Radoja Kostića, magistra istorijskih nauka i pisca knjiga o slavnom Gvozdenom puku. Ovako je svoju priču o precima, junačkim ratnicima, počela Nadica Kostić, rođena Nikolić, unuka Jovana Nikolića. Familija se iz Njeguša u Crnoj

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.