arrow up

Bojan Vegara: Konačno smo svi rasuti i napokon sam vas se svih otarasio

Kraj rata u kojem smo izgubili sve, a Jugo, Bato i kum Vedran i očeve, osudio nas je jedne na druge. Danas pred bolnicom u Zvorniku sjedim u autu i čekam da posjeta kod Deje prođe. Nikakav i zabrinut zbog Deje. I u glavu mi dođe, da ujutru ide Jugo u Irsku. Odjednom mi ne bi dobro. Skupi mi se i zera da zaplačem. Onda me misao odnese na početak našeg druženja u onaj mart 1993. kad nam je škola bila u podrumu Batinog ulaza i kad je Jugo došao da polaže. Znao sam ga od prije rata i na moru bi bili u istom mjestu ali nismo se družili.

Roman “Djeca koju nije volio svijet” snažno svjedočanstvo o žrtvi sarajevskih Srba

U Istočnoj Ilidži sinoć je promovisan roman “Djeca koju nije volio svijet”, autora Bojana Vegare, koji kroz 57 priča iz ugla dvanaestogodišnjaka opisuje ratna dešavanja u mjestu Hadžići kod Sarajeva. Vegara je novinarima rekao da je ovaj roman napisao kako bi ostao trag tog ratnog vremena, da ljudi vide kakvu su sarajevski Srbi podnijeli žrtvu za stvarnje Republike Srpske. “Mi smo se u ratu odbranili i opstali, a nakon rata smo u egzodusu otišli. Prva priča počinje 1. marta 1992. godine nakon barikada i ubistva srpskog svata u Sarajevu, a zadnja je nastala u martu 1996. godine kada dolazimo u Bratunac i obnavljamo srušenu kuću da bi se naselili”, prisjetio

Teška realnost Srba u zapadnoj Slavoniji: Za godinu 49 opijela i dva krštenja

Paroh pakrački Igor Karanović, porijeklom iz Novog Grada u Republici Srpskoj, prošle godine je u crkvenim knjigama evidentirao 49 opijela i dva krštenja d‌jece. Piše: Milan Pilipović Ovi podaci su najjasniji okvir za sliku zapadne Slavonije u sadašnje vrijeme i statusa Srba na tom području. „Taj trend se nastavlja. Malo je kršenja, vjenčanja gotovo i nema, sve se svodi na opijela i poneki parastos. To je naš realni život. Na liturgiju dolazi pet do deset duša, većinom starijih“, ispričao nam je paroh koji je u ovu sredinu došao prije dvije godine. Prethodno je službovao u Banatu, u opštini Kovačica, u selu Debeljača. U tom mjestu bilo je 70 odsto parohijana

Centralna svečanost povodom obilježavanja Dana VRS

Centralna svečanost povodom obilježavanja Dana Vojske Republike Srpske i Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH počela je danas u kasarni „Kozara“ u Banjaluci, gdje je u toku parastos za poginule borce i civile u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Obilježavanju prisustvuju predsjednik Srpske Milorad Dodik, premijer Srpske Radovan Višković, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva Жeljka Cvijanović, zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović, predsjednik NSRS Nenad Stevandić. načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH general Gojko Knežević i komandant Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka brigadir Goran Maksimović. Prisutni su i penzionisani generali i oficiri VRS, predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, ličnosti iz javnog, političkog i društvenog života Srpske i BiH.

Od zavičaja ostala cigla srušene crkve

Na mestu gde je do 1991. godine postojala crkva u Velikim Zdencima, sada je ledina kao simbol pustoši u srpskim selima u Zapadnoj Slavoniji. Piše: Milan Pilipović – Specijalno za „Politiku” Grubišno Polje – Dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941”, čuva u Banjaluci ciglu srušene pravoslavne crkve Vozdviženja Časnog krsta u Velikim Zdencima, nekada jednom od najvećih srpskih sela u Kotaru Grubišno Polje, u Zapadnoj Slavoniji, kao jedini trag ove bogomolje, izgrađene 1744. godine. „Ciglu čuvam u stanu, kao zavičajnu ikonu”, kaže Bastašić, čiji su preci vekovima živeli, kršteni, venčavani i sahranjivani u ovom kraju, u Hrvatskoj. „Cigla ugrađena pre skoro tri veka je moja uspomena na crkvu i zavičaj”,

Zločin u Dobrovoljačkoj ulici 33 godine bez sudskog epiloga

U Istočnom Sarajevu i Sarajevu danas će biti obilježene 33 godine od zločina nad vojnicima JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, a riječ je o istorijskom događaju od republičkog značaja čije obilježavanje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova. Izvor: Glas Srpske/Жeljka Domazet Kako je planirano, obilježavanje će početi u Istočnom Sarajevu, gdje će u 10 časova u hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima biti služen parastos za stradale pripadnike JNA, a potom je predviđen odlazak autobusima u Sarajevo u bivšu Dobrovoljačku ulicu, gdje će u 11 časova mirnom šetnjom, polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća biti odat pomen stradalim pripadnicima JNA. – Kao i kod ostalih zločina u

Komemoracija i film povodom tri decenije od proterivanja Srba iz Zapadne Slavonije

Trideseta godišnjica od proterivanja Srba iz Zapadne Slavonije u hrvatskoj vojnoj i policijskoj akciji „Bljesak“, obeležena je 01. maja 2025. u Gradišci. Piše: Milan Pilipović Krsto Жarković, predsednik Udruženja Srba Zapadne Slavonije rekao je nakon polaganja venaca na spomenik poginulim sunarodnicima u Gradišci,  da je gologota s početka maja pre trideset godina poslednji čin istrebljenja Srba iz Zapadne Slavonije. Milorad Dodik predsednik Republike Srpske, kazao je da su Srbi iz Zapadne Slavonije, pre trideset godina, naivno prihvatili obećanja međunarodne zajednice da će biti zaštićeni. „Nema niti jednog tužnog događaja da uzrok nije srpska naivnost i lako odustajanje od nacionalnih i državnih ciljeva,“ rekao je Dodik. Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, grada

Bojan Vegara: DJECA KOJU NIJE VOLIO SVIJET

Svakom živom Srbinu, i onome koji voli i poštuje Republiku Srpsku, preporučujem da pročita knjigu „DJECA KOJU NIJE VOLIO SVIJET “ autora Bojana Vegare. Čak štaviše, obaveza svakog Srbina bi trebala da bude da pročita, preporuči i uputi i te generacije koje ne znaju pravu istinu, a pogotovo one posleratne, da budu upućene o svim užasima rata i onome što je zadesilo te generacije sarajevskih Srba. Svijet je nametnuo priču o tzv. agresiji Srba na Sarajevo, a istina, koju možete pročitati iz prve ruke u ovoj knjizi, je potpuno drugačija. Promocija romana “Djeca koju nije volio svijet” u Banjoj Luci, 30. maja 2025. u 19 časova u Kući Milanovića. Жivot

Bojan Vegara: Priča nastala prvih dana aprila 1992. godine

Počele su barikade i čitavo jutro smo ispred televizora. Tata je zvao nekog na telefon i dok je razgovarao otjerao nas je na sprat. Ubrzo je došao gore kod nas i rekao nam da je sve u redu i da možemo u prizemlje. Baba je sjedila ispred televizora i govorila đedu, da je za sve kriva Njemačka. Đed je nije slušao niti je obraćao pažnju na nju. Gledao je u televizor i osluškivao vijesti. Odjednom baba ustade i reče. -Fino sam ja vama govorila da treba sve ovo prodat i selit u Srbiju. Ima više od dvije godine kako je onaj Berlinski zid pao i ja vama tada rekoh da

Obilježavanje „Hrvatskog protjerivanja Srba Zapadne Slavonije“

Obavještavamo Vas da će se dana 01. maja 2025. godine održati obilježavanje „Hrvatskog protjerivanja Srba Zapadne Slavonije“ u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske. Programom je planirano: Predsjednik udruženja Krsta Жarković

U Banja Luci održane izložba i promocija

U organizaciji Udruženja OML i Kuće Milanović u Banja Luci, održana je izložba Srbi Livanjskog polja – tragovi kroz vekove“ i promocija knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“. U subotu, 5. aprila t.g, u popodnevnim satima, program je otvorila grupa „Baštioničarke“ pesmom „Pjevaćemo što nam srce zna“. O baštini livanjskih Srba, koja je nastajala vekovima, govorila je Dijana Kovačić, član UO Udruženja OML. Program je, nakon toga, nastavljen razgovorom Gordane Dostanić i autora knjige „Ognjena Marija livanjska“, Buda Simonovića, čime je publici predstavljeno stradanje livanjskih Srba leta 1941. godine, opisano kroz ispovesti preživelih stradalnika. Deo potresne ispovesti Milice Erceg Galke, čitala je glumica Milica Milovanović. Nakon promocije prisutnima se obratio

Krsta Жarković: Ta 1941. nikada im nije izašla iz glava

Hrvatska novim zakonom o grobljima, koji predviđa uklanjanje srpskih spomenika koji su postavljeni poslije 30. maja 1990. godine, a koje budu ocijenili kao uvredljive, sprovodi posljednji čin etničkog čišćenja Srba. U toj državi, jednoj od članica EU, ostali su, nažalost, samo starija srpska populacija i grobovi svih godišta, a sada je došao red i na njih. Piše: Vedrana Kulaga Simić Na to je upozorio predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsta Жarković koji za „Glas Srpske“ ističe da je inicijativa za taj zakon potekla ni manje ni više nego iz tamošnje vlade i da nadležni i u Banjaluci i Beogradu moraju dobro da prostudiraju ovu situaciju i šta se

DRAKULIĆ: NE SMIJEMO DOZVOLITI DA SE MINIMALIZUJE SUĐENJE ZA „OLUJU“ I PETROVAČKU CESTU

Hrvatska će uraditi sve da minimalizuje suđenje u odsustvu četvorici hrvatskih vojnih pilota za raketiranje srpske izbjegličke kolone na Petrovačkoj cesti 7. i 8. avgusta u akciji „Oluja“, rekla je Srni scenarista Nataša Drakulić, koja danas u Beogradu prisustvuje početku ovog procesa. „O tome dovoljno govori činjenica da nikada nisu ni dali imena pilota koji su raketirali izbjegličku kolonu. To ne smijemo dozvoliti“, istakla je Drakulićeva, koja je u avgustu 1995. godine bila u izbjegličkoj koloni Srba na Petrovačkoj cesti. Ona je naglasila da se ovaj zločin ne smije zaboraviti. Drakulićeva je navela da je svaki pilot mogao iz aviona sa te visine da vidi ko se povlači, da su

Dr. Rudolf Horvat: Lika i Krbava

MALA KNJIЖNICA MATICE HRVATSKE KOLO VL – SVEZAK 31. Dr. RUDOLF HORVAT LIKA I KRBAVA POVIJESNE SLIKE, CRTICE I BILJEŠKE SVEZAK II. POSEBNI DIO TISAK „TIPOGRAFIJE“ D. D., ZAGREB ZAGREB 1941 IZDANJE MATICE HRVATSKE SADRЖAJ 1. Selo Boričevac 2. Brinje 3. Brlog na rijeci Gacki 4. Dabar kod Otočca 5. Gospić g. 1834. 6. Škole u Gospiću 7. Vodovod u Gospiću 8. Izbori nar. zastupnika u Gospiću 9. Gračac 10. Jezerane 11. Komić u Krbavi 12. Kompolje kod Otočca 13. Korenica 14. Kosinj gornji i donji 15. Lapac gornji donji 16. Lešće kod Otočca 17. Lovinac 18. Selo Medak 19. Novi kod Gospića 20. Trgovište Otočac 21. Izbori narodnih zastupnika u

Bojan Vegara: STUPNIK 26. maja1993.

Sjetih se na momenat da možda nije istina da je Darko poginuo i da mu je i na Otesu život od snajpera spasila kutija metaka u džepu košulje. A onda preko pruge se začu kuknjava i bi mi jasno da je istina. Probudio sam se kad je mama zatvorila vrata i otišla u stanicu milicije na posao. Ostao sam da ležim na razvučenom dvosjedu u hodniku i gledao kako se zraci sunca probijaju kroz željezne grede na prozoru. Dugo sam ležao i gledao tu igru svijetla. Onda se probudio buraz, ustao sam i ubacio dva drveta u šporet i stavio tavu da nam ispečem jaja. Dvoje jaja njemu, dvoje meni

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.