arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Reintegracija zločina

24. januar 2025.

U povodu godišnjice mirne reintegracije Zajednica povratnika hrvatskog Podunavlja dala je priznanje Branimiru Glavašu. Nije ih zasmetalo što je nepravomoćno osuđen za ratne zločine nad Srbima, zasmetalo ih je što su im zbog toga prigovorili Centar za mir, nenasilje i ljudska prava i Dokumenta. Piše: Paulina Arbutina Hrvatska javnost i ove bi godine jedva i primijetila Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, spomendan prema Zakonu o blagdanima, a ne bi se ni sjetila značaja jedne od najuspješnijih mirovnih inicijativa da Zajednica povratnika hrvatskog Podunavlja nije povodom obilježavanja 27. godišnjice mirne reintegracije dodijelila priznanje ni manje ni više nego Branimiru Glavašu, nepravomoćno osuđenom za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u Osijeku 1991.

Pogled sa dna jame Ravni dolac

GOSPOD GA JE VASKRSAO TRI PUTA: Neobična životna sudbina Srbina iz Lijevna

21. januar 2025.

Nisam čuo da je Gospod tri puta vaskrsavao, ali jesam da je praštao 77 puta i još 77 potom.  Ali ni da se negdje ljepše svetilo teškom zločinstvu i bezdušju kao u starom Lijevnu. To je ovo današnje Livno, strašni grad iz pojanja slijepog guslara Filipa Višnjića, koji pjesmom slavi i žali velikog harambašu Starca Vujadina, a koga Turci „biše i mučiše, vadiše mu svijetle oči čarne“, povrh Lijevna u bijeloj kuli. No, izdržao je, ne izdade mlade krčmarice koje su ga vinom napajale, ni jatake što mu zaklon bjehu. Lijevno je prvi naziv ovog mjesta, izveden iz staroslovenske riječi „hlijevno“, mjesto gdje se sliva zemaljsko blago. To je prevažan

veritas2.jpg

VERITAS: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba sa Ravnih Kotara 22. januara 1993. godine (akcija “Maslenica”)

21. januar 2025.

Dvadesetdrugog  januara 1993. godine Hrvatske oružane snage izvršile su agresiju na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija pod kodnim nazivom “Maslenica” izvršena je u toku realizacije “Vensovog plana”, kojim je godinu dana ranije RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je primljena dvije godine ranije.U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući i aerodrom Zemunik i nekoliko visova na Velebitu, i da preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruća. U ovoj agresiji najviše su stradala tri srpska sela: Islam Grčki, Kašić i

Skelanko majko

16. januar 2025.

Ruke širiš, Bogu se moliš, decu štitiš, u Višnjeg gledaš. Kuda si pošla ženo bez glasakuda ti zamrlo telo hodakako te nose umrle noge,kako korake odnese voda? Kuda si krenula, o majko srpskadok krik bola u nebo seželaka ti zemlja a noga čvrstapotmuli bati pod tobom beže. Kuda hodiš, o heroinosokoli tići pred tobom letevinuše se anđeli Hristakrila im mlada u svodu svetle. Ruke širiš, Bogu se molišdecu štitiš, u Višnjeg gledaš,đavolji okot redom smrt bacati sa dečicom na presto sedaš. Kuda si pošla Srpkinjo, majkobljesak tvog lica suncu je zrakstigla si, evo carice svetla,u naručju Hrista stisak je jak. Nevena Tatić-Karajović Posvećeno majkama Skelana koje su stradale i izgubile

Skelani, 30 godina od zločina: O tihom i tužnom dečaku čija je kuća ponovo puna radosti

16. januar 2025.

Kad je sve bilo gotovo, kad su niz Drinu utihnuli rafali i po selima iznad vode dogorele poslednje kuće, kad je pao i poslednji kamen sa kamena i poslednja krvava kama vraćena u korice, kad su se po selu utišali krici i jauci, umrli nedoklani i izvađene poslednje oči, ostala je samo priča o tihom, tužnom dečaku, velikih, uplakanih crnih očiju koji je ostao sam na svetu. I jedna fotografija, valjda najtužnija od kako je rata i ratovanja. Na njoj dečak, u nekoj svetloj jaknici, u ledeno jutro pored Drine, stoji sam kraj tri sveže humke i tri krstače zakićene belim peškirima. A pod crnom zemljom mu je sve što

Skelani – smrt u begu ka Srbiji

16. januar 2025.

Na današnji dan 1993. godine, počinjen je napad na selo Skelani koje se nalazi u srebreničkoj opštini i koje od Srbije razdvaja samo reka Drina. Toga dana u ovom podrinjskom selu ubijeno je 65 osoba. Bošnjački vojnici ubijali su tog 16. januara i žene i decu. Januar 1993. godine. Podrinje, istočna oblast Bosne i Hercegovine koja se prostire uz samu reku Drinu i granicu sa Srbijom. Armija Bosne i Hercegovine (ili kako se tada zvanično zvalo Združene snage teritorijalne odbrane subregije Sreberenica)  pod kontrolom je držala veću oblast srednjeg Podrinja. Došli su skoro do Zvornika, zauzeli su Bjelovac, na Božić 1993. godine palo je i selo Kravica.  Bratunac se još

Spomenik_stradalim_Srbima_u_Skelanima.jpg

GODIŠNjICA ZLOČINA NAD SRBIMA U SKELANIMA

15. januar 2025.

Jake muslimanske snage od nekoliko hiljada vojnika iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, napale su tragičnog 16. januara 1993. godine u ranu zoru srpska sela oko Skelana i upale u ovo mjesto na obali Drine. Muslimanske jedinice upale su u sela prije svanuća, ubijajući i koljući civile na spavanju u kućama, pljačkajući i uništavajući sve što su stigle, nastavljajući etničko čišćenje u Podrinju započeto još u aprilu i maju 1992. godine napadima na srpska sela Gniona, Osredak, Vijogor i druga. Tog kobnog dana ubijeno je čak 69 stanovnika ovog kraja, a dvije trećine nastradalih bili su civili, među kojima i nekoliko djece. Ranjeno je 165 mještana, a od 30 zarobljenih

U Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci večeras je održana premijera filma "Kosovo-momenat u civlizaciji", režisera Borisa Malagurskog.

Malagurski konačno i na Jutjubu objavio film čiju su zabranu tražili u BiH

13. januar 2025.

Srpski režiser Boris Malagurski konačno je, prije nekoliko dana, na svom Jutjub kanalu objavio film „Republika Srpska: Borba za slobodu“. Film je sniman, između ostalih zemalja, i u BiH, a predstavlja priču o viševjekovnoj borbi srpskog naroda za slobodu. Brojnima u BiH je film zasmetao, vjerovatno zbog čega je čak bila pokrenuta i peticija da se on zabrani. Međutim, Malagurski je film snimio do kraja, a sada je dostupan i na njegovom kanalu. Izvor: ATV

Bojan Vegara: Srećan ti rođendan Republiko Srpska!

9. januar 2025.

Da se zna, da smo prvi ustali protiv svog zla svijeta i stvorili Republiku Srpsku. Ništa nam mogli niste, jer bili smo sila Božija. Bili smo vojska i narod, a sa nama je ostao samo Bog. Ostali su nas svi redom ostavili i bar neke snakcije uveli. Znali smo da smo sami. Kravavo smo se tukli sa domaćim i stranim islamskim fanaticima, ustašama, NATO paktom i to skoro četri godine. Nismo im dali pardona, jer kao što rekoh, bili smo sila i tako smo se i ponašali. Znali smo šta stvaramo i za šta krvarimo. Tripili smo nemoguće i nismo se žalili. Odbili smo na onom ratnom referendumu prvi pokušaj

KRVAVI BOŽIĆ 1993. godine …

7. januar 2025.

Na dan najvećeg hrišćanskog praznika srpsko selo Kravica u opštini Bratunac zavijeno u crno. Spomen obilježje poginulim borcima i civilnim žrtvama odbrambeno otadžbinskog rata i srpskim žrtvama Drugog svjetskog rata regije Birač i Srednjeg Podrinja Republike Srpske. Od 1992. do 1995. godine 3267 srpskih žrtava – Od 1941. do 1945. godine 6469 srpskih žrtava. Tekst na spomeniku: „Mir vašim kostima Kraj drumova prašnih, Pokoj vašoj duši, Posle muka strašnih. Spavajte kraj druma Snom predačkih senki, Spavajte mladići Nevini vo vjeka“. ++++++++++++++ Piše: Slavko Jovičić Slavuj (1953 – 2022. ) 07. januara 2019. Na pravoslavni Božić, 7. janara 1993. godine, muslimanske snage iz Srebrenice priredile su krvavi pir ubivši 49 Srba

Bojan Vegara: ĐED DRAGO

6. januar 2025.

Čudili smo mu se, ja i brat, što uvijek stoji pred ikonom uveče i ujutru. Onda nas je naučio da se i mi molimo. To je vjerovatno, nešto najvrijednije, što me je neko naučio. Još nisam sreo čovjeka, koji je više volio djecu i životinje od mog đeda Drage. Više je ličio na nekog lika odbjeglog iz bajke, već na ljude koji danas žive. Rođen je u Pazariću kod Sarajeva 1918. godine. Drugi svjetski rat dočekao je kao vojnik u Mostaru. Iz Mostara je pobjegao odmah po kapitulaciji i došao kući. Kući je bio sve dok je imao duvana i kad mu je nestalo otišao je da ga kupi. Tu

Bojan Vegara: DANAS HLjEBA OD JUČE NE MOGU

3. januar 2025.

Hljeb je tijelo Hristovo, rekao mi je davno đed. Upamtio sam to i vjerujem u to čitav svoj život. A đed je uvijek meo mrvice i stavljao na prozor da se i ptice zaslade. Govorio nam je da se hljeb uvijek djeli sa ljudima koji ga nemaju i sa ostalim živim stvorovima, jer nama ga Bog daje i mi smo dužni dati ga svima koji ga nemaju. Ostalo mi je u sjećanju, kad babi dođe sestra Jelka uoči Nikoljdana, da šaraju Krsni hljeb. Skoro ritualno bi oprale ruke, iako su do tada njima samo ostala jela pravile i onda bi se kratko pomolile i počele da šaraju hljeb. Radile su

Đurđica Dragaš: Znam da sam ponosna što si bio moj đido

30. decembar 2024.

E moj djede, koliko me bole ove ruševine i tvoj trud koji polako i sigurno nestaje. Znam da je bolelo i tebe, zato si i otišao prerano… I kako da te ne boli, kako da zaboraviš i zatvoriš ta vrata?! Gledam ove slike već danima….i razmišljam … Deda je bio stvaralac, majstor, stolar koji je svojim rukama gradio život i školovao decu. Svi prozori, vrata, sve drveno što je postojalo u ovoj kući i dvorištu, njegovo su delo, njegova muka i znoj. I ne samo to! Ostavio je moj vredni đido svoj pošteni i stvaralački trag i u selu… na kućama, štalama, u podrumima, na kacama (drvenim buradima) koje je

veritas2.jpg

VERITAS: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba u Gornjim Grahovljanima 29.12.1991.

28. decembar 2024.

Krajem 1991, nakon povlačenja pripadnika teritorijalne odbrane sa šireg područja pakračke opštine, u strahu da im se ne ponovi 1941, većina srpskog stanovništva napustilo je svoja ognjišta sklonivši se u Srbiju, Bosnu ili dijelove pakračke i okučanske teritorije, koje su još bile pod srpskom kontrolom. U nekim selima, međutim, manji broj, uglavnom starijih mještana, odlučio je da ne napušta kuće, nadajući se da im niko neće nauditi jer nikome nisu učinili zlo ili kakvu nepravdu. Pripadnici Zbora narodne garde (ZNG), paravojske u to vreme još nepriznate države Hrvatske, 29. decembra 1991. u rano jutro ušli su u Gornje Grahovljane, opkolile selo i sakupili sve žitelje, njih 18 (16 iz Gornjih

Savo Štrbac: Šumovi na vezi između SANU i “Veritasa”

24. decembar 2024.

U tekstu “Neophodna istorijska distanca za naučni skup” (objavljen 9. jula 2024. na ovim stranicama), objavio sam odgovor Izvršnog odbora Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) na Inicijativu “Veritasa” da se u toj naučnoj ustanovi, polovinom iduće godine, održi Međunarodni naučni skup pod nazivom „30 godina po završetku rata na području RH 1995–2025”. Odgovor SANU objavio sam prvenstveno zbog stava njenog Odeljenja istorijskih nauka (OIN) da zbog “neophodne izvesne istorijske distance” i “selektivnosti dokumentacije” “u ovom trenutku nije moguće da se zadovolje naučne osnove ovakvog jednog naučnog skupa kako bi se SANU uključila u njegovu organizaciju”, očekujući reakciju i drugih relevantnih naučnih institucija i pojedinaca iz Republike Srbije (a i

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA