arrow up
sudski-zavod-zg.jpg

Do sada identificirano ukupno 751 posmrtni ostatak srpskih žrtava

Među leševima ekshumiranim u zadnjih jedanaest godina iz masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica, na Zavodu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, identificirano je još 17 posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti, stradalih na području Like, Dalmacije, Korduna, Banije, Zapadne i Istočne Slavonije u vremenu od 1991. do 1995. godine. Među identificiranima su: Vladimir Dušana Drobac (1952) iz Kruševca;Nikola Teodora Krajnović (1927) iz Kipa, Daruvar; Sara Trivuna Kričković(1921) iz Čitluka, Gospić; Milka Milana Basara (1921) iz Gornje Brusovače, Vojnić; Mijo Ilije Danojević (1937) iz Kipa, Daruvar; Petar Steve Poluga(1933) iz Daruvarskih Batinjana, Daruvar; Nikola Pavla Ljubotina (1911) iz Ratkovca, Okučani; Anka Milana Ninković (1915) iz Medara, Okučani; ЖeljkoNikole Laloš (1969) iz Kosovca, Okučani; Vukašin Petara Božičić (1935) iz Paklenice, Okučani; Vlado Rade Kovačević (1947) iz Borovca, Okučani;Desanka Čede Vukotić (1925) iz Beograda; Petar Pavla Vukotić (1919) iz Beograda; Mladen Milutina Vučić (1968) iz Rajića, Okučani; Boško ĐureMilinković (1940) iz Paklenice, Okučani; Rajko Laze Trivunčić (1947) iz Jasenovca, Okučani i Vesna Mire Čuković (1977) iz Banja Luke. Među identificiranima su i posmrtni ostaci 18-godišnje

veritas2.jpg

Identifikovano 17 Srba ubijenih u „Bljesku“

U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu identifikovani su posmrtni ostaci 17 Srba ubijenih u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine, među kojima i 18-godišnja Banjalučanka Vesna Čuković ubijena u hrvatskoj akciji „Bljesak“. Vesna Čuković /1977/ je uoči akcije „Bljesak“ iz rodne Banjaluke došla u Paklenicu kod mladića Milenka Rauša da upozna njegove roditelje i da zajedno proslave prvomajske praznike, saopšteno je iz Dokumentaciono–informacionog centra „Veritas“. Međutim, sutradan, 1. maja, hrvatske oružane snage napale su na zaštićenu zonu UN, poznatu kao sektor „Zapad“, u kojoj se nalazilo i selo Paklenica. Kada je usljed dejstva hrvatskih snaga zapaljena kuća u podrumu koje su se nalazili žene i

posmrtni-ostaci-porodice-vukovic.jpg

Hrvatska sramota: Pobili porodicu, pa joj plene imovinu

Evropska praksa? Sestre Vuković su najnoviji slučaj da familijama koje već godinama čekaju da im državno tužilaštvo saopšti ko je odgovoran za ubistvo njihov najmilijih, pre odgovora na to pitanje dođe izvršni postupak na imovinu ili slični parnični troškovi.   Posmrtni ostaci jednog od članova porodice Vuković   Nevladina organizacija Dokumenta – Centar za suočavanje s prošlošću ukazala je na novi pravosudno-imovinski skandal, čije su žrtve sestre Radmila i Mirjana Vuković iz sela Medare u zapadnoj Slavoniji, kojima su hrvatske snage u akciji „Bljesak“ pobile roditelje i malu sestru. Njihove bi nekretnine mogle „na bubanj“ kako bi Hrvatska podmirila troškove parnice, kojom su one bezuspešno tražile nadoknadu štete zbog smrti najbližih. Po rečima Dokumentinog aktiviste Eugena Jakovčića, sestre Vuković su najnoviji slučaj takve prakse

hag.jpg

„Oluja“ predstavlja kršenje konvencije o genocidu iz 1948.

Američki stručnjak za Balkan Stiven Mejer upozorava da presuda Жalbenog vijeća Haškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču – ponižava i trivijalizuje ono što se dogodilo krajiškim Srbima, jer akcija Hrvatske vojske u ljeto 1995. sigurno predstavlja kršenje Konvencije o genocidu iz 1948. godine. Mejer je u autorskom tekstu za Srnu pod nazivom „Nepravda u Hagu“ naglasio da odluka Жalbenog vijeća u slučaju Gotovine i Markača, u stvari, opravdava „Oluju“ na način na koji nijedna srpska operacija nije opravdana. „Жalbeno vijeće prihvatilo je argument da nema dokaza koji potkrepljuju da je masovni egzodus Srba iz Krajine bio cilj Hrvatske vojske. Umjesto toga, Жalbeno vijeće saopštilo je da je

Bjelovac - parastos

Parastos za 109 nastradalih Srba iz Bjelovca

U bratunačkom selu Bjelovac sutra će biti služen parastos za 109 poginulih Srba iz tog i susjednih sela Sikirić i Loznička Rijeka. Čak 68 Srba ubijeno je 14. decembra 1992. godine, kada su u ranu zoru jake muslimanske snage iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, upale u ova sela na obali Drine i počinile stravične zločine. Zlikovci su masakrirali, ubijali i spaljivali sve što su stigli, pa i žene, djecu i starce. Oko polovine ubijenih bili su civili koji su spavali u svojim kućama, gdje su i ubijani. Prije parastosa, delegacije Boračke organizacije, Udruženja logoraša regije Birač, Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, opštine Bratunac i ostali

Milivoje Ivanišević

Ubijanje civila – velika pobjeda

Drugi tuzlanski korpus, jedan od najvećih korpusa Armije BiH, koju su kontrolisale muslimanske vlasti, u svojoj monografiji među najveće pobjede ubrojao je uništavanje na stotine srpskih sela, kao i ubistvo nekoliko hiljada srpskih civila – ističe direktor beogradskog Centra za istraživanje zločina nad Srbima Milivoje Ivanišević. On u „Eseju o muslimanskim vojnim pobedama tokom rata 1992-1995“ godine, u koji je SRNA imala uvid, analizira i ocjenjuje da sa strateške tačke ta mjesta nisu imala nikakav značaj, da se radilo o malim srpskim selima i zaseocima, u kojima su na svirep način uglavnom ubijani srpski civili, stariji ljudi, žene i djeca. Ivanišević analizira podatke iz „Monografije Drugog korpusa Armije BiH“, u

ekshumacija-oluja.jpg

Prva ekshumacija nakon oslobađajuće presude Gotovini

Od 28. do 30. novembra iz zajedničke grobnice sa lokacije „Sveta Mara“ u Šibeniku ekshumirani su posmrtni ostaci 31 osobe, dok ih je 13 sa iste lokacije, čiji je identitet bio poznat, već ranije ekshumirano prema pojedinačnim zahtjevima porodica žrtava. Radi se o posmrtnim ostacima sjevernodalmatinskih Srba, uglavnom ubijenih u svojim kućama tokom i nakon akcije „Oluja“. Iako je u pitanju jedna od većih zajedničkih grobnica, za koju se znalo od marta 1996. godine, ekshumacija se odvijala uglavnom uz tišinu hrvatskih medija, što je bez sumnje u direktnoj vezi s nacionalnom pripadnošću žrtava. Ovo je prva ekshumacija nakon izrečene pravosnažne oslobađajuće presude hrvatskim generalima Gotovini i Markaču u čijoj su zoni odgovornosti pobijeni i

Ekshumacija - foto ilustracija

Iz grobnice u Šibeniku ekshumirano 11 staraca ubijenih u Oluji

Zagreb – Na lokaciji Sveta Mara u Šibeniku, gde je juče završena ekshumacija posmrtnih ostataka 31 osobe ubijene u „Oluji“, prema podacima kojima raspolaže Informaciono-dokumentacioni centar „Veritas“, bilo je pokopano 11 identifikovanih civila, prosečne starosti 68 godina, među kojima je i sedam žena.     Prema podacima koje je „Veritas“ dobio od hrvatske strane 1996. godine, na groblju „Sveta Mara“ pokopani su posmrtni ostaci 17 osoba, od kojih 11 pod imenom, a ostali pod oznakom NN. Reč je o severnodalmatinskim Srbima, uglavnom, ubijenim u svojim kućama, a od tih 11 preliminarno identifikovanih svi su civili prosečne starosti više od 68 godina, među kojima je i sedam žena, saopšteno je iz

ljeskov-dub-hram.jpg

POČELA GRADNJA HRAMA U LJESKOVOM DUBU

Uz blagoslov episkopa zahumsko- hercegovačkog i primorskog Grigorija, u Ljeskovom Dubu u opštini Gacko počela je izgradnja hrama posvećenog svim svetim mučenicima srpskim, među kojima i žiteljima ovog sela stradalim od ustaša i Nijemaca 29. juna 1943. godine. U Ljeskovom Dubu je tog dana na tri stratišta na najmučkiji način pobijeno 183 ljudi – muškaraca, djece, staraca, žena i trudnica, od kojih 165 žitelja ovog sela i 18 mještana okolnih sela koji su se u trenutku ustaškog terora zatekli na tom mjestu. Među stradalima je bilo 62 djece mlađe od 10 godina. Nisu birana sredstva ni način ubijanja, a 101 lice je zatvoreno u jednu kuću i zapaljeno. Predsjednik Odbora

Milan Tepić

Održan pomen Narodnom heroju, majoru Milanu Tepiću

Uz pesmu ”Tamo daleko” na Dedinju u ulici ”Milana Tepića” srpska vojska, porodica i prijatelji stradalog heroja, pripadnici ratnih udruženja i predstavnici Srpskog sabora Zavetnici položili su venac na spomen ploču i zapalili sveće za pokoj duše i večnu slavu majora Milana Tepića, koji je u Bjelovaru 1991. godine, poput vojvode Stevana Sinđelića, žrtvovao svoj život na braniku otadžbine. Jula meseca 1991. major Tepić se našao u centralnom skladištu borbenih sredstava u selu Bedeniku u blizini Bjelovara. Pripadnici hrvatskog Zbora narodne garde (Zenge) su pripadnike Jugoslovenske narodne armije, koji su se nalazili na odsluženju vojnog roka u kasarni „Božidar Adžija“ u Bjelovaru, držali u okruženju. U kasarni se nalazila 265.

tuzilastvo-BiH.jpg

Mujčinoviću osam godina za zločine nad Srbima

Sud BiH izrekao je prvostepenu presudu kojom je Zurahid Mujčinović osuđen na osam godina zatvora za nečovječno postupanje prema srpskim civilima u Srebreniku 1992. godine, dok je Sulejman Hrustić oslobođen optužbi za učešće u ovom zločinu. Mujčinović, bivši pripadnik Lovačke čete Armije BiH u Srebreniku, proglašen je krivim da je učestvovao u zlostavljanju srpskih civila nezakonito zatočenih u prostorijama Omladinskog doma u Rapatnici, opština Srebrenik, u junu i julu 1992. godine, saopšteno je iz Birna. U presudi je navedeno da je Mujčinović u više navrata – zajedno sa drugim osobama – tukao Peru Đukića rukama i nogama, pržio ga lemilicom, priključivao mu kabl sa strujom na uši, te sipao so

janko-velimirrovic.jpg

Velimirović: Ko odgovara za 1650 mrtvih ?

Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović izjavio je da je krajnje neprihvatljivo da ni nakon 17 godina od stravičnog zločina nad srpskim vojnicima i civilima u Mrkonjić Gradu još niko nije odgovarao. „Neprihvatljivo je da još niko nije odgovarao za mnogobrojne zločine nad srpskim vojnicima i civilima na području zapadne Krajine od ulaska Hrvatske vojske 1995. godine do povratka srpskog stanovništva u februaru 1996. godine“, rekao je Velimirović Srni. On je podsjetio da ovi zločini još nisu procesuirani pred pravosuđem BiH, kao i u Hrvatskoj, gdje je podignuta samo jedna optužnica za zločine u Mrkonjić Gradu protiv pripadnika 7. Gardijske brigade Hrvatske vojske „Pume“. „Prema načinu procesuiranja

Bijeljina: Parastos za 900 poginulih boraca

U manastiru Svete Petke u naselju Pet jezera u Bijeljini danas je služen parastos za 900 poginulih boraca, civila i nestalih sa područja Ilijaša za vrijeme odbrambeno–otadžbinskog rata. Član Upravnog odbora Udruženja „Prijatelji Ilijaša“ Vlajko Lukić rekao je da je dužnost udruženja, rodbine i prijatelja da svake godine odaju počast najvećim junacima ilijaškog kraja. „Više od 900 ljudi je poginulo u odbrambenom ratu. Tu su borci koji su poginuli na Ilijašu, ali i oni koji su živote izgubili i na ovim prostorima. Među njima su i civilne žrtve rata, nestala lica i djeca“, rekao je Lukić.On je dodao da se parastos obilježava svake posljednje subote prije božićnog posta.Lukić je rekao da

pucnji-u-srbe.jpg

MEĐUNARODNI PUCNJI U SRBE

Srbi u Republici Srpskoj često su se poslije rata nalazili na meti „čuvara mira“, čija je bahatost znala da ide toliko daleko da pucaju i ubiju ili da iz oholosti napadaju stanovništvo, kao nedavno u Banjaluci, ali odgovorni nikada nisu kažnjeni. Spisak žrtava je dug, a demonstrirana sila prema nedužnim ljudima uglavnom je pravdana – „samoodbranom“. Prva žrtva SFOR-a bio je bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti Prijedor Simo Drljača, koga su 10. jula 1997. godine ubili britanski vojnici pred njegovim sinom i šurakom. Drljača je tada bio na pecanju u mjestu Gradina kod Omarske. NATO je poslije toga saopštio da je Drljača ubijen u „samodobrani“, iako su dokazi i svjedoci

parastos-bl.jpg

Banja Luka služen parastos stradalim Srbima

U Crkvi Svete Trojice u Banjaluci jučer je služen parastos Srbima nastradalim u akciji „Oluja“, sa kojeg je poručeno da srpske žrtve iz Hrvatske nikada neće biti zaboravljene, kao i da borba za istinu još nije gotova. Koordinator Dokumentaciono – informacionog centra „Veritas“ za Republiku Srpsku Mira Jovanović istakla je da srpske žrtve akcije „Oluja“ nikada neće biti zaboravljene, navodeći da se na spiskovima „Veritasa“ nalaze 1.962 žrtve koje se vode kao nestali ili mrtvi.  Ona je naglasila potrebu da institucije BiH pokrenu pravni postupak protiv onih koji su granatirali kolone izbjeglica duboko na teritoriji BiH, na Petrovačkoj cesti, gdje je stradalo i četvoro djece. „U Hrvatskoj ima 413 lokacija

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.