Većinom glasova vladajuće koalicije Skupština grada Bijeljina podržala je prijedlog nadležne gradske komisije da 13 ulica u Janji dobije nove nazive. Većinom glasova vladajuće koalicije Skupština grada Bijeljina podržala je prijedlog nadležne gradske komisije da 13 ulica u Janji dobije nove nazive. U Janji promijenili nazive ulicaFoto: RTRS Tako će u Bijeljini doći samo do korekcije naziva, dok u Janji, mjestu sa većinski bošnjačkim stanovništvom ulice dobijaju nove nazive. Odbornici SNSD-a nisu podržali ovaj prijedlog. Lokalna vlast je, kažu, čekala da prođu izbori, pa onda odlučila da izbriše nazive ulice imenovane po srpskim istorijskim ličnostima. Istorijske ličnosti Marka Kraljevića, kneza Miloša, Karađorđa i Njegoša, ali i svjetske književnike Miloša Crnjanskog

Piše: Veronika Rešković Kad država više od dvadeset godina okreće glavu i ne rešava probleme hiljada svojih građana, s pravom možemo postaviti pitanje – kakva je to država? Upravo je to slučaj s miniranim kućama Srba koje su u prvoj polovini 1990-ih letele u vazduh širom Hrvatske. I to ne u ratnim područjima, nego u gradovima poput Zadra, Osijeka, Bjelovara, Karlovca, Siska, Splita… Za te osvetničke pohode gotovo niko nije odgovarao, a o obeštećenjima mnogi vlasnici više ni ne sanjaju. Problem obeštećenja i obnove uništene imovine hrvatskih građana srpske nacionalnosti na područjima koja su bila pod kontrolom legalne hrvatske vlasti, ponovo je otvorio Milorad Pupovac na prvom ovogodišnjem Aktuelnom prepodnevu

Na Gradskom pravoslavnom groblju u Prijedoru danas je obilježeno devet godina od smrti Slađane Kobas, jedine preživjele bebe iz banjalučkog porodilišta ratne 1992. godine, kada je zbog zatvorenog koridora i nemogućnosti dopreme kiseonika za inkubatore umrlo 12 novorođenčadi.  „Kada bi odlazila u bolnicu, tješila je ona mene, a ne ja nju“, rekao je danas Slađanin otac Stojan. Slađana Kobas rođena je 18. juna 1992. godine u Banjaluci. Odrasla je uz oca Stojana, brata Miroslava, sestru Mirjanu i baku Joku. Od prvog dana života borila sa brojnim i različitim zdravstvenim problemima, samo od 2000. do 2004. imala je pet operacija očiju, a oktobra 2004. godine dijagnostikovan joj je i rak kostiju.

Etnička lustracija je od Hrvatske učinila jednu od nacionalno najčišćih država u Evropi    Piše: Marinko Čulić Obično se misli da je Tuđman znalački iskoristio istorijski trenutak u Hrvatskoj i međunarodnom okruženju koji je obilježio pad komunizma, i to sigurno stoji. Ali stoji i obratno: i Hrvatska i to okruženje iskoristili su Tuđmana za ostvarivanje projekata svojih elita Prije pet godina, na desetu godišnjicu smrti Franje Tuđmana, Hrvatsku su preplavile oštre kritike na njegov račun, a sada, na petnaestu godišnjicu, sve se promijenilo, odasvud stižu pohvale i izrazi uvažavanja. Ovo je na HRT-u izjavio svojedobni šef kabineta prvog hrvatskog predsjednika Jure Radić, i to je bez sumnje najtačnije što se

Vanraspravno vijeće zagrebačkog Жupanijskog suda odbilo je zahtjev Tužilaštva da se Branimiru Glavašu ponovo odredi istražni zatvor. Branimir Glavaš Tužilaštvo je istražni zatvor za Glavaša tražilo jer je na snazi presuda zagrebačkog Жupanijskog suda kojom je zbog ratnog zločina u Osijeku nad srpskim civilima nepravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu dužu od pet godina. Ustavni sud Hrvatske je nedavno ukinuo pravosnažnu presudu za ratne zločine po kojoj je Glavaš služio kaznu u BiH pa je on pušten iz zatvora i vratio se u Hrvatsku. Gavaš je, naime, osuđen za ratne zločine počinjene 1991. u slučajevima „selotejp“ i „garaža“, gdje je naredio mučenje i likvidaciju srpskih civila. Tijela nekih žrtava pronađena su

Koordinacija opštinskih organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila regije Prijedor i Banjaluka pozvala je srpske predstavnike u parlamentu BiH da zatraže suspenziju predsjedavajućeg Predstavničkog doma Šefika Džaferovića, zbog sumnje da je kriv za stradanje Srba u Vozući, dok nadležni sud ne riješi taj slučaj. „Pozivamo poslanike i sve stranke iz Republike Srpske da podrže ovaj stav, jer je od ranije poznato da su zločini na Ozrenu izvršeni pod komandom Sakiba Mahmuljina, a ne smije se zaboraviti ni slučaj Šemsudina Mehmedovića za kojeg se sumnja da je učestvovao u izvršenju zločina nad Srbima“, rekla je predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila u Gradiški Dragica Matković