arrow up

Posle „Oluje” skućili se na busijskim ledinama

U naselju između Batajnice i Ugrinovaca živi oko 5.000 ljudi izbeglih iz Dalmacije, Krajine, Slavonije, Bosne… – Sutra uveče u Busijama biće obeležen Dan sećanja na stradale i prognane iz Hrvatske, a meštani očekuju dolazak premijera Miris svežeg asfalta lebdi u vazduhu. Na svakih pedesetak metara putari krpe rupe i uređuju ulice. Pripremaju se Busije, jedno od najvećih izbegličkih naselja na Balkanu, za Dan sećanja na stradale i prognane u akciji „Oluja”. Ovu ledinu „ukleštenu” između Batajnice i Ugrinovaca pre dvadesetak godina naselili su ljudi iz Dalmacije, Slavonije, Krajine… oni koji su u poslednjem momentu spasli glavu pred naletom hrvatske armade. Tu su se skućili, osnovali porodice, zaposlili, pronašli novi

Prisluživanjem svijeća u porti hrama Hrista Spasitelja večeras je u Banjaluci počelo obilježavanje 21 godine od pogroma Srba iz Republike Srpske Krajine u vojno policijskoj akciji Hrvatske "Oluja"

Počelo obilježavanje dvadeset i jedne godine od pogroma Srba

Prisluživanjem svijeća u porti Hrama Hrista Spasitelja sinoć je u Banjaluci počelo obilježavanje 21 godine od pogroma Srba iz Republike Srpske Krajine u hrvatskoj vojno policijskoj akciji „Oluja“. Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je novinarima da je simbolika ovog događaja u tome da se svim poginulim Krajišnicima, sa opojanim i neopojanim kostima, u ovom hramu prisluže svijeće. „Mi ne možemo da dođemo na grobove, za mnoge ne znamo gdje su pokopani, zbog čega smo odlučili da prislužimo svijeće u porti Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci jer je ovdje nekada bio Hram Svete Trojice kojeg su ustaše porušile u Drugom svjetskom ratu“, istakao je Štrbac. On je naveo da

Izbjeglička kolona

Program obilježavanja godišnjice stradanja Srba avgusta 1995.

PROGRAM OBILJEЖAVANJA dvadesetprve godišnjice stradanja Srba u agresiji Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu u avgustu 1995. godine („Operacija Oluja“)     BANJA LUKA Srijeda, 3.8.2016. Saborni Hram Hrista Spasitelja 20.30 Paljenje svijeća i 21.00 Duhovno umjetnički program Četvrtak, 4.8.2016. 09.45 Perduvovo Groblje – Polaganje cvijeća ispred spomenika 11.00 Hram Svete Trojice – Parastos 12.00 Kolo srpskih sestara – Daća Petak, 5.8.2016. 19.00 Dom omladine – Projekcija danskog dokumentarnog filma „15 minuta – masakr u Dvoru“ i tribina „Šta se zaista desilo u Dvoru 8. avgusta 1995?“ NOVI GRAD Subota, 6.8.2016. 10.00 Hram Sv. Apostola Petra i Pavla – Parastos 10.45 Paljenje svijeća prema “mostu spasa” i spuštanje vijenca u rijeku

Poziv na obilježavanje Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe – 5. avgust

Savez Srba iz regiona i Koalicija udruženja izbjeglica pozivaju prognane Srbe i sve druge zainteresovane građane da svojim prisustvom doprinesu obilježavanju Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u petak 5. avgusta 2016. godine. Programom je predviđeno  služenje parastosa u crkvi Svetog Marka na Tašmajdanu i polaganje vijenaca u Tašmajdanskom parku od 11:00 do 12:00 časova. Zatim slijedi šetnja učesnika parastosa posvećena stradalim Srbima (Crkva Sv. Marka – Narodna skupština – hotel Moskva – Brankov most – Sava centar) od  12:00 do 13:00 časova. Memorijalna akademija će se održati  u velikoj dvorani Sava Centra pod nazivom “I SRBI SU ЖRTVE” od 14:00 do 15:30 časova. Izvor: Informativna služba Saveza Srba iz

Biljani Donji

Biljanski povratak u srednji vijek

Novosti u selu Biljani Donji, koje je prije 50 godina bilo znatno naprednije nego u ovom stoljeću: Prije rata život je bio tek normalan. Gledajući iz današnje perspektive, bilo je to neviđeno blagostanje. Danas, kada dođu u Biljane, Branko i Seka Cupać nemaju hladnjak na ovim vrućinama niti radio prijemnik. Ne znaju što se događa u Benkovcu, a kamoli u svijetu. Kad se seka 1973. udala u ovu kuću, imali su mašinu za pranje veša i struju Desetak kilometara zapadno od Benkovca, u Ravnim Kotarima, u selu Biljani Donji, pedesetak mještana, uglavnom vremešnih povratnika, doslovno se bori za opstanak. Svakodnevno, kada pođu na počinak, postavljaju sebi isto pitanje: Da li

Morpolača

Veterani prekinuli skup u Morpolači

Izvikujući nacionalističke parole i vrijeđajući učesnike skupa, grupa od dvjestotinjak veterana omela je 1. avgusta navečer narodno-crkveni zbor mještana Morpolače u opštini Stankovci, u Zadarskoj županiji. Oko 300 mještana i ljudi porijeklom iz ovog kraja uz dozvolu policije okupilo se blizu krsta koji je postavljen na mjestu gdje planiraju sagraditi crkvu, a zbor je i bio predviđen za prikupljanje donacija i priloga za gradnju. U neko doba pojavili se veterani noseći hrvatske zastave i bengalke, koji su izvikivali parole i vrijeđali okupljene, a pjevačici koja je nastupala oteli su i mikrofon. Po iskazima mještana, navodno su tražili jednog pjevača iz Srbije koji nije ni trebao nastupiti. Nakon što su se

Srpske izbeglice proterane iz Hrvatske u vojnoj akciji „Oluja“ (Foto Tanjug)

U Beogradu u četvrtak Dan sjećanja na stradale Srbe

U četvrtak, 4. avgusta, navršava se 21. godina od hrvatske vojne akcije „Oluja“, tokom koje je poginulo i nestalo gotovo 2.000 Srba, a protjerano, najmanje, 250.000 stanovnika Republike Srpske Krajine /RSK/.  U Srbiji će ova godišnjica biti obilježena Danom sjećanja na stradanje i progon Srba, odnosno centralnom manifestacijom u naselju Busije, na periferiji Beograda, u kojem žive krajiški Srbi izbjegli pred hrvatskom vojskom. U četvrtak, 4. avgusta, kod Crkve Svetih Kirila i Metodija u Busijama okupiće se cijeli državni i crkveni vrh Srbije, na čelu sa premijerom Aleksandrom Vučićem i patrijarhom Irinejem, kao i Republike Srpske, na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom. Predviđeno je da program počne u 20.00 časova,

U zaseoku Vurune u Donjem Vodičevu, opština Novi Grad, danas su položeni vijenci i prislužene svijeće kod zajedničkog spomen-obilježja za 75 civilnih žrtava iz Drugog svjetskog rata

Obilježen Dan stradanja civila u Drugom svjetskom ratu

U zaseoku Vurune u Donjem Vodičevu, opština Novi Grad, danas su položeni vijenci i prislužene svijeće kod zajedničkog spomen-obilježja za 75 civilnih žrtava iz Drugog svjetskog rata. Vijence su položili predstavnici opštine Novi Grad, opštinskog SUBNOR-a, opštinske Boračke organizacije i potomaka stradalih. Predsjednik Komisije za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Aleksandar Janković rekao je da su u ovom zaseoku na Ilindan 1941. godine u krvavom ustaškom piru stradali civili – žene, djeca i starci. Janković je naveo da je spomen-obilježje podignuto 2006. godine, a tabla sa imenima žrtava postavljena 2012. godine. Predsjednik Opštinskog odbora SUBNOR-a Drago Todić podsjetio je da je selo Vodičevo u Drugom svjetskom ratu izgubilo polovinu stanovništva. Predsjednik

U Lamincima otkriven renovirani spomenik poginulim bircima

U Lamincima kod Gradiške danas je služen parastos i položeni su vijenci na renovirani spomen-kompleks poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog i Narodnooslobodilačkog rata i žrtvama fašističkog terora iz ovog kraja. Vijence su položili načelnik opštine Gradiška Zoran Latinović, predstavnici opštinske i mjesne boračke organizacije, SUBNOR-a, mjesne zajednice Laminci, predstavnici SDS-a i porodice poginulih boraca. Načelnik opštine Gradiška Zoran Latinović izrazio je zadovoljstvo što je na Ilindan, kada se obilježava hramovna slava i narodni zbor u Lamincima, otkriven renovirani spomenik poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata i na dostojanstven način odan pomen svim srpskim žrtvama u proteklim ratovima. „Opština se potrudila da izgradnjom novih puteva, dovođenjem vodovoda i drugim aktivnostima stvori primjerene ulove za život

Krvavi_Ilindan_1941.jpg

Stradanje Srba iz Zijemlje kod Mostara na Ilindan 1941.

Avgustovski pokolji kao i internacije u logore smrti, samo jedan dio od tri velika talasa genocida nad Srbima u Hercegovini 1941. godine, žestoko su pogodili Mostar. U tim pokoljima stradalo je, osim Srba iz gradskog jezgra, i stanovništvo iz sela koja su pripadala tadašnjem mostarskom srezu. Jedno od tih sela je i selo Zijemlje – današnja opština Istočni Mostar. Krajem juna 1941. godine ustaške snage iz posade na Rujištima, koje je predvodio rojnik Ivica Usminijani blokirale su selo Donje Zijemlje, pohapsile sve odrasle muškarce koje su zatekli kod kuća, njih 40, otjerale ih u Mostar i strpale u hapsanu hercegovačke bojne koja se nalazila u Osnovnoj školi „Kraljica Marija“. Preživjeli

Diklić: Stepinac može biti proglašen samo za demona

U Hrvatskoj se rehabilituje ustaštvo, a vojni vikar Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ Alojzije Stepinac može biti proglašen samo za demona, a ne za sveca, rekao je istoričar Momčilo Diklić iz beogradskog Instituta za evropske studije. Diklić je na promociji Zbornika radova broj 11 i 12 „Građanski rat u Hrvatskoj 1991-1995“, koja je održana u Biblioteci grada Beograda, istakao da postoji gomila dokumenata u svijetu koji govore o ulozi Stepinca u NDH. „Postoje i mnogi dokumenti o ulozi njegovih podređenih sveštenika, ali bi SPC i Srbija trebalo da ih prevedu i upoznaju svijet sa onim što je Stepinac radio“, naveo je Diklić. On je istakao da je Stepinac „projektant eliminacije srpskog

Služen parastos stradalima u Čaprazlijama kod Livna

U popodnevnim časovima, u nedelju 31. jula, služen je parastos na razrušenom spomen-groblju u Čapazlijama kod Livna. Na ovom mestu je sahranjeno 28 meštana ovog sela koje su ustaše bacile u jamu Samogreda 30. jula 1941. godine, zapadno od ovog sela. Dvadeset godina kasnije, njihovi zemni ostaci preneti su i položeni u grobnicu u Čaprazlijama, nad kojom je podignut spomenik. Tokom prethodnog rata, spomenik je porušen, ali kosti postradalih i dalje počivaju na ovom mestu. Parastos su služili otac Жeljko Đurica, paroh lijevanjski, i otac Srđan Belenzada, paroh veselinjski. Tokom svoje besede, otac Жeljko se zahvalio vernom narodu koji je došao da prisustvuje parastosu, ističući da se okupljamo i molimo

Domagoj Margetić: Gadi mi se moja Hrvatska, ruke su joj krvave do lakata od ubijanja Srba!

Hrvatski novinar-istraživač i bivši političar Domagoj Margetić, povodom proslave 20. godišnjice operacije Oluje uputio je otvoreno pismo “pobednicima” u kojem im je poručio samo jednu reč – FUJ! Pismo Domagoja Margetića prenosimo u celosti i na originalnom jeziku na kom je napisano (unapred se izvinjavamo svima, ali zbog autentičnosti pisma nismo ga prevodili na srpski): “A dok slavimo ratove, o kakvom to miru govorimo? Dok su nam zločini državni praznici, a zločinci nacionalni junaci, o kakvom mi pomirenju i s kim govorimo? Pobjednici slave pobjede. A slobodni ljudi su jednostavno – slobodni. Slobodnima ne trebaju ni pobjede niti pobjednici, ne trebaju im masovne pompozne, bahate proslave tuđe nesreće. Ne razumiju

Zaključak

 U ovoj monografiji su objedinjena delimična ali autentična svedočanstva o masovnim ustaškim zločinima nad Srbima iz Gline, Vrginmosta, Bosanske Dubice i drugih mesta iz njihove okoline. Ova katalogizacija nedužnih stradalnika je samo deo jednog poglavlja „Srpske knjige mrtvih“ koja je pripremljena s namerom da podseća Srbe sa Korduna i Banije i Bosanske krajine, na svu tragiku njihove sabraće, koju su fanatizovani Pavelićevi dželati poubijali u vremenu fašističkog poretka NDH 1941.-45. godine. Nažalost pravosuđe FNRJ i federalne jedinice republike Hrvatske nije osudilo kvinslišku NDH za počinjene zločine genocida. Naprotiv, istinu o ustaškom istrebljenju srpskog naroda u ratu -AGITPROP CK KPJ i KP Hrvatske decenijama su tu činjenicu zatirali u miru. Ni

Oluja.jpg

Centralna manifestacija 4. avgusta u Busijama

 Centralna državna manifestacija obilježavanja 5. avgusta – Dana sjećanja na stradanje i progon Srba sa područja tadašnje Republike Srpske Krajine biće održana u četvrtak, 4. avgusta u Busijama, opština Zemun. Iz Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa medijima saopšteno je da će se prisutnima obratiti predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i premijer Srbije Aleksandar Vučić. Parastos za sve stradale Srbe služiće patrijarh srpski Irinej, a manifestacija će biti nastavljena umjetničkim programom pod nazivom „„Naša je tuga…velika“. Prisutnima će se obratiti i djevojka iz kolone Jelena Šarić. Centralnoj državnoj manifestaciji prisustvovaće ministri u vladama Srbije i Republike Srpske, članovi Narodne skupštine Srbije, Narodne skupštine Republike Srpske i drugih državnih organa Srbije

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.