arrow up
Polaganje vijenaca Foto: SRNA

Danas o obilježavanju 21 godine od stradanja srba u Zapadnoj Krajini

Predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Milenko Savanović održaće danas konferenciju za novinare povodom predstojećeg obilježavanja 21 godine od stradanja Srba u zapadnoj Krajini. Savanović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite, konferenciju će održati u 11.00 časova. Konferencija će biti održana u Pres-centru Vlade Republike Srpske, najavljeno je iz resornog ministarstva. U septembru i oktobru 1995. godine na najsvirepiji način u 13 zapadnokrajiških opština ubijeno je 1.644 vojnika i civila, a 120.000 Srba protjerano je sa vjekovnih ognjišta. Hrvatska regularna vojska sa jedinicima takozvane Armije BiH i Hrvatskog vijeća odbrane napala je 1995. godine 13 zapadnokrajiških opština sa većinskim srpskim stanovništvom – Ripač, Petrovac,

Članovi Opštinske boračke organizacije Istočna Ilidža "Ilidžanski borac" i članovi porodica posjetili su danas mjesto Čaklje na Bjelašnici, opština Trnovo u Federaciji BiH, gdje su položili cvijeće i zapalili svijeće na mjestu na kojem su prije 22 godine pripadnici muslimanskih snaga na prevaru ubili 22 pripadnika Vojske Republike Srpske

Obilježene 22 godine od stradanja 22 srpska vojnika u mjestu Čaklje

Članovi Opštinske boračke organizacije Istočna Ilidža „Ilidžanski borac“ i članovi porodica posjetili su danas mjesto Čaklje na Bjelašnici, opština Trnovo u Federaciji BiH, gdje su položili cvijeće i zapalili svijeće na mjestu na kojem su prije 22 godine pripadnici muslimanskih snaga na prevaru ubili 22 pripadnika Vojske Republike Srpske. Predsjednik Opštinske boračke organizacije „Ilidžanski borac“ Boban Tomašević izjavio je da su muslimanske snage tada, uz pomoć UNPROFOR-a, prekršile primirje i 6. oktobra 1994. oko 5.00 časova ujutro napale šator u kojem se nalazilo komandno odjeljenje, inžinjerija i sanitetsko osoblje. „Napadnuti nisu imali prilike da se brane, a među ubijenima su bile i dvije medicinske sestre“, istakao je Tomašević, pojasnivši da

Pare za spomenik malom Slobi otišle niz Drinu

Priča o stradanju Slobodana Stojanovića i Mehmedalije Ahmića u Podrinju mora da ostane kao antiratna opomena. Vajar Miodrag Жivković: Čekam borce Srpske da se jave, da konačno postavimo to obeležje. SUDBINE našeg dečaka Slobodana Stojanovića, koga su susedi „predali“ pod nož Elfete Veseli jula 1992, i spasavanje života Mehmedalije Ahmića (12) iz Srebrenice desetak meseci kasnije od strane srpskih boraca, kao i njegovo lečenje na VMA, ne smeju da se zaborave upravo jer u Bosni i Hercegovini malo-malo „zvecka“ oružje. Narod u Podrinju, Bratuncu, Zvorniku i Srebrenici, muslimani i Srbi, odavno su se pomirili uprkos strašnim žrtvama devedesetih godina, na obe strane. Spomenik malom Slobodanu Stojanoviću, koji je odavno trebalo

Pravda za Slobodana

Elfeta Veseli, osumnjičena za svirepo ubistvo srpskog dečaka 1992. godine u Zvorniku, uhapšena u švajcarskom kantonu Nešatel, javljaju mediji u BiH. Elfeta Veseli se protivi izručenju Bosni i Hercegovini. Elfeta Veseli je pod istragom i osumnjičena je da je zajedno sa drugim osobama, u leto 1992. godine u blizini mesta Donja Kamenica kod Zvornika, na izuzetno svirep način, hladnim oružjem usmrtila dečaka srpske nacionalnosti Slobodana Stojanovića (12), prenosi Fena. Tužilaštvo BiH je sprovelo opsežnu istragu tokom koje je prikupilo dokaze kojima sumnjiči navedenu, i došlo do saznanja da se osumnjičena duže vremena nalazi na području Švajcarske i da su pokrenute aktivnosti za njeno lociranje, hapšenje i izručenje pravosuđu BiH. Tužilaštvo

PONOSNI NA MAJORA MILANA TEPIĆA

Polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici danas je obilježeno 25 godina od stradanja narodnog heroja majora Milana Tepića. „I poslije 25 godina tradicionalno se okupljamo na ovom mjestu i odajemo počast majoru Milanu Tepiću, zasigurno jednom od najvećih heroja u srpskoj istoriji. Kozarska Dubica je ponosna što je iznjedrila takvog čovjeka, a ovo je mali simboličan čin u odnosu na djelo koje ostalo iza pokojnog majora, našeg sugrađanina“, izjavio je načelnik opštine Kozarska Dubica Mile Zlojutro. On je izrazio očekivanje da će u vremenu koje dolazi u Komlencu biti izgrađeno odgovarajuće spomen-obilježje. Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić izjavio je da su

OBILJEЖAVANJE 25 GODINA OD STRADANJA MAJORA MILANA TEPIĆA

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici sutra će biti obilježeno 25 godina od stradanja narodnog heroja, majora Milana Tepića. Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić potvrdio je da će pomen Tepiću, u okviru programa obilježavanja „Septembarskih dana odbrane“, biti održan u 10.00 časova na mjesnom groblju u Komlencu. Major Jugoslovenske narodne armije Milan Tepić poginuo je 29. septembra 1991. godine u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku, nakon što je digao u vazduh vojno skladište i sebe, ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike. Za taj junački čin major Tepić je odlukom Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije posthumno odlikovan Ordenom

Milojko Budimir: Istjerani, ali i opljačkani

Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske u Srbiji: Od registrovanih povratnika srpske nacionalnosti u Hrvatskoj živi oko 38 posto, izvan Hrvatske oko 45, dok ih je umrlo oko 17 posto. Piše: Paulina Arbutina Da li je u posljednjih godina bilo naznaka pozitivnije klime za Srbe u Hrvatskoj? Smatralo se da će ulaskom Hrvatske u EU i dolaskom socijaldemokratskih političkih snaga na vlast njihova prava biti poboljšana. Međutim, to se nije dogodilo. Od završetka građanskog rata, iako se na izborima u Hrvatskoj mijenjala vlast, odnos prema Srbima se nije promijenio. Na osnovu diskriminatornih zakona koje je donio Hrvatski sabor, nasilno su im oduzeta imovinska i sva druga građanska prava i pretvoreni

U TRNOVU OTKRIVENA SPOMEN-PLOČA SA IMENIMA 111 STRADALIH SRPSKIH CIVILA

U spomen-sobi u porti crkve Svetog Đorđa u Trnovu danas je otkrivena spomen-ploča sa uklesanih 111 imena srpskih civila stradalih tokom proteklog rata, među kojima je najmlađa žrtva imala samo 15 mjeseci. Zamjenik predsjednika Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo Goran Timotija rekao je da je na spomen-ploči ispisano 111 imena civilnih žrtava, ali da se prikupljaju podaci za još stradalih koji će naknadno biti upisani. Prema njegovim riječima, najmlađa žrtva na spisku stradalih civila je petnaestomjesečna beba, a najstarija baka od 94 godine. Timotija, koji je u ratu izgubio oca i ujaka, istakao je da su članovi porodica stradalih ogorčeni činjenicom da do danas niko

Na Rogosiji kod Vlasenice danas je služen parastos za 29 boraca Vojske Republike Srpske /VRS/ koji su 26. septembra 1992. godine poginuli na tom uzvišenju u napadu muslimanskih snaga.

Parastos za 29 poginulih boraca VRS

Na Rogosiji kod Vlasenice danas je služen parastos za 29 boraca Vojske Republike Srpske /VRS/ koji su 26. septembra 1992. godine poginuli na tom uzvišenju u napadu muslimanskih snaga. Obilježavanje 24 godine od stradanja boraca VRS na Rogosiji organizovala je Boračka organizacija opštine Vlasenica. Pomenu kod spomenika poginulim borcima na Rogosiji prisustvovale su delegacije boračkih udruženja i opštinskih vlasti Milića i Vlasenice, Udruženja logoraša Republike Srpske, članovi porodica poginulih boraca i njihovi saboraci, a poseban pečat skupu dali su vlasenički biciklisti i planinari, koji su organizovali pohod na Rogosiju. Parastos poginulima služio je sveštenik Vladimir Radonjić, koji je u prigodnoj besjedi, nakon bogosluženja, rekao da se ne smije zaboraviti žrtva

Ilija Jurić

Iliji Juriću šest godina zatvora zbog silovanja Srpkinje

Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je Iliju Jurića na šest godina zatvora zbog silovanja Srpkinje na području Odžaka 1992. godine. Jurić je prvostepenom presudom Suda BiH u novembru 2015. godine bio oslobođen svih optužbi. Ovu presudu ukinulo je Apelaciono vijeće i obnovilo suđenje. Nakon obnovljenog suđenja, Jurić je proglašen krivim da je kao pripadnik Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ s drugim vojnicima silovao oštećenu. Apelaciono vijeće Jurića je oslobodilo optužbi po dvije tačke za fizičko maltretiranje civila. S obzirom da je u prvostepenom postupku bio oslobođen, na presudu Apelacionog vijeća dozvoljena je žalba Trećestepenom vijeću, prenosi Birn. Tužilaštvo BiH tereti državljanina BiH i Hrvatske Iliju Jurića, da je u noći između

U Novom Gradu danas je obilježen Dan odbrane ove opštine koju su u septembru 1995. godine napali regularna Hrvatska vojska i takozvana Armija BiH

Obilježen Dan odbrane u odbrambeno-otadžbinskom ratu

U Novom Gradu danas je obilježen Dan odbrane ove opštine koju su u septembru 1995. godine napali regularna Hrvatska vojska i takozvana Armija BiH. Tim povodom kod centralnog spomenika položeni su vijenci i prislužene svijeće poginulim borcima Vojske Republike Srpske. Potom su đaci i građani u „Maršu slobode“ krenuli prema Novskoj planini gdje je u septembru 1995. godine bila posljednja linija odbrane ove opštine. Načelnik opštine Snježana Rajilić rekla je da su Vojska Republike Srpske i narod ove opštine imali hrabrosti da odbrane ognjišta i sačuvaju Novi Grad u Republici Srpskoj. „Oni su to znali u ratu, a mi smo juče pokazali da znamo u miru da odbranimo Republiku Srpsku

Rajčević pakuje uniformu

Admiral heroj „ratuje“ za životno sidrište

Slobodan Rajčević, jedan od najhrabrijih oficira naše mornarice, dvadeset pet godina od rata vodi bitku Жivot se ponovo igra sa admiralom Slobodanom Rajčevićem. Ovih septembarskih dana, dok su u Hrvati obeležavali 25 godina od „bitke za Šibenik“ koju slave kao dan ratne mornarice, istinski heroj iz 1991. iseljavao se iz stana vojne solidarnosti u Ulici braće Jerković 117 u Beogradu, i nosio je ono malo stvari u Kljajićevo gde je pronašao novu luku. Admiral Rajčević, nosilac Ordena za hrabrost Ratne mornarice, do 2005. godine pomoćnik načelnika Generalštaba Vojske Srbije, u žižu javnosti dospeo je prošle godine kada su njegovu deložaciju iz privremenog stana pratile mnoge kamere i mediji. Sramotu, izbacivanje

Narodni poslanik Zlatko Maksimović poručio je danas u Batkoviću kod Bijeljine, gdje je služen parastos za 17 boraca koji su dali živote za Republiku Srpsku, da sjećanja na žrtve odbrambeno-otadžbinskog rata ne mogu i ne smiju da izblijede

Sjećanja na žrtve ne blijede

Zlatko Maksimović poručio je danas u Batkoviću kod Bijeljine, gdje je služen parastos za 17 boraca koji su dali živote za Republiku Srpsku, da sjećanja na žrtve odbrambeno-otadžbinskog rata ne mogu i ne smiju da izblijede. „U Batkoviću smo se još jednom prisjetili svih onih koji su ugradili svoje živote u temelje Srpske“, rekao je Maksimović i dodao da su ovi borci dali svoje živote sa vjerom i nadom da grade bolju budućnost. On je istakao da postoji obaveza da sadašnje generacije opravdaju njihove nade i stremljenja. „Zbog toga, imena žrtava ćemo uvijek pamtiti i sjećati se njihovih likova sa posebnim pijetetom“, kaže Maksimović. Parastosu u Batkoviću prisustvovale su brojne

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća isred spomenika borcima palim u odbrambeno-otadžbinskomratu u Gornjem Zabrđu kod Ugljevika, održan je pomen-parastos za petoricu pripadnika Vojske Republike Srpske /VRS/

Parastos poginulim borcima Gornjeg Zabrđa

Gornjem Zabrđu kod Ugljevika danas je služen parastos za petoricu pripadnika Vojske Republike Srpske koji su poginuli u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu, a potom je na spomenik položeno cvijeće i zapaljene su svijeće. Predsjednik Boračke organizacije opštine Ugljevik Jovan Marinković istakao je da su borci stvorili Republiku Srpsku i da je njihova žrtva plaćena stvaranjem Srpske. „Naš cilj je da mlađim generacijama prenosimo važnost ovakvih skupova, jer na taj način žrtva svih junaka nikada neće biti zaboravljena“, rekao je Marinković. Načelnik opštine Ugljevik Vasilije Perić kaže da je obaveza svih da se prisjećju junaka i pomažu njihove porodice. „Prisjećamo se naših junaka koji slobodu srpskog naroda na ovim prostorima platiše svojom

Denis Bojić

Intervju: Pred našim očima žigom zločinca označavaju i našu nerođenu djecu

Iako je bilo vremena i potrebe da se o srpskim stradanjima tokom novije istorije snime igrani i dokumentarni filmovi, stekao se utisak da su se domaće filmadžije utrkivale ko će više da popljuje vlastiti narod i ko će od njih dati veći doprinos međunarodnoj satanizaciji Srba. Većina poznatih domaćih režisera dala je značajan doprinos harangiranju sopstvenog naroda devedesetih i nakon tzv. demokratskih promjena. Uspješno jašući na međunarodnom antisrpskom talasu, dobijali bi nagrade na inostranim festivalima kao ideološki podobni umjetnici koji su u svojim djelima prikazali Srbe onakvim kakva ih je opisivala zapadna medijska mašinerija, a u šta nije vjerovao niko obrazovan i nepristrasan na tom istom Zapadu. U njihovim djelima

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.