arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Sahranjen Slavko Jovičić Slavuj (VIDEO)

11. februar 2022.

U Palama je danas sahranjen Slavko Jovičić Slavuj koji je preminuo juče u 69. godini. Bio je poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH i jedan od osnivača Saveza logoraša Republike Srpske. Bivši poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH i nekadašnji zatočenik u sarajevskim logorima smrti Slavko Jovičić Slavuj sahranjen je danas na groblju Bare na Palama. Sahrani su, uz članove porodice i prijatelje, prisustvovali srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, rukovodstvo opštine Pale, predstavnici Policijske uprave Istočno Sarajevo te javnog i političkog života. Dodik je podsjetio da je Jovičić prošao tešku golgotu u sarajevskim logorima za koju nije niko osuđen, ali da je, uprkos natčovječanskim bolovima i lomovima, zadržao ljubav za ljude.

silos.jpg

Komemoracija srpskim žrtvama u „Silosu“ (VIDEO)

28. januar 2022.

Ispred nekadašnjeg koncentracionog logora „Silos“ u Tarčinu kod Sarajeva u kojem je u proteklom ratu tamnovalo oko 700 srpskih civila održana je komemoracija. U mjesnom hramu prislužene su svijeće, a u Kulturnom centru u Istočnom Sarajevu održana akademija, u znak sjećanja na 24 mučenika ubijena ili preminula od posljedica mučenja. Nakon 44 mjeseca postojanja, logor „Silos“ zatvoren je, simbolično istog dana, kada i zloglasni Aušvic – 27. januara. Izvor: RTRS

Popis poraza

25. januar 2022.

Rezultati popisa stanovništva nisu samo odraz postojećeg stanja. Oni će se još dodatno odraziti na uslove u kojima žive i u kojima (ne)će živeti preostali Srbi u Hrvatskoj. Piše: Olivera Radović Prvi rezultati popisa stanovništva u Hrvatskoj koji se odnose na ukupan broj stanovnika i domaćinstava nisu doneli nikakva veća iznenađenja u odnosu na ono što su demografi već najavljivali. A nije bilo ni neophodno slušati demografe da bi se predvideli ovakvi rezultati, dovoljno je bilo pogledati napuštena sela, prazne škole, zaparložene njive. Jedino što može još da iznenadi je lamentacija nad ovom slikom onih koji su je toliko godina i decenija unazad mirno posmatrali ne preduzimajući ništa ozbiljno. Kroz

29 GODINA OD ZLOČINAČKE AKCIJE „MASLENICA“: Pomen srpskim žrtvama stradalim na području Ravnih Kotara i Malog Alana

24. januar 2022.

U Crkvi svetog Marka u Beogradu održan je parastos žrtvama zločina koje su pre 29 godina pripadnici Hrvatskih oružanih snaga izvršili na području Ravnih Kotara i Malog Alana. Dokumentaciono-informacioni centar Veritas tim povodom je saopštio da je u operaciji „Maslenica“ poginulo i nestalo 348 Srba, od čega 55 civila prosečne starosti 60 godina. Navršilo se 29 godina od stradanja Srba u Ravnim Kotarima i na Malom Alanu u akciji „Maslenica“ hrvatske vojske, u kojoj je poginulo ili nestalo 348 ljudi, a više od 10.000 Srba je proterano sa ognjišta. Iako je napadnuto područje bilo pod zaštitom UNPROFOR-a, niko nije procesuiran za zločine nad Srbima, ni pred domaćim, ni pred međunarodnim

NOVI IZDAVAČKI PODUHVAT RATKA LIČINE I ALEKSANDRA MARTINOVIĆA: 1.000 znamenitih Krajišnika

23. januar 2022.

U pitanju je monografija „1.000 znamenitih Krajišnika“, od četiri toma, u kojoj su od zaborava oteti najznačajniji pojedinci koje je iznedrio srpski krajiški narod. Piše: Dušan Marić Samo šest meseci nakon što je objavljen desetotomni zbornik državnih dokumenata nekadašnje Republike Srpske Krajine, Ratko Ličina, izbeglica iz Gračaca, nekada najmlađi poslanik (SDS) u Saboru Hrvatske i predsednik Vlade RSK u izbeglištvu, danas službenik u Skupštini Srbije i dr Aleksandar Martinović, narodni poslanik i šef poslaničkog kluba SNS u Skupštini Srbije, za štampu su pripremili još jednu monografiju, koja će predstavljati neprocenjivo dragoceno svedočanstvo o krajiškim Srbima. U pitanju je monografija „1.000 znamenitih Krajišnika“, od četiri toma, u kojoj su od zaborava

U hrvatskoj akciji „Maslenica” poginulo i nestalo 348 Srba, nema kažnjenih za zlodela

22. januar 2022.

Dokumentaciono-informacioni centar Veritas saopštio je, povodom 29 godina od zločina koje su pripadnici Hrvatskih oružanih snaga izvršili na području Ravnih Kotara, da je u operaciji „Maslenica” poginulo i nestalo 348 Srba, od čega 55 civila, prosečne starosti 60 godina. Veritas u saopštenju navodi da su među žrtvama i 34 žene, prosečne starosti 57 godina i troje dece do 12 godina starosti. Među žrtvama je i 65 dobrovoljaca sa prostora Srbije i BiH, koji su došli na Ravne Kotare da zajedno sa domicilnim Srbima brane njihova vekovna ognjišta. Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 337 ljudi, dok se na evidenciji nestalih vodi još 11, od čega šest civila,

Izraelski istoričar meta napada iz Sarajeva zbog najavljenih pojašnjenja izvještaja o Srebrenici: Grajf ne mijenja brojke

21. januar 2022.

GRAJF: Nismo umanjili nijednu žrtvu. Baš niti jednu žrtvu. Ovo je broj koji se spominje od početka pa nadalje, nije bilo drugačije, oko 8.000. I mi to ne iskrivljujemo, mi to prihvatamo. Takođe, mi smo u izvještaju osudili sve zločine, a to ćemo učiniti još snažnije u našem pojašnjenju. BANJALUKA – U izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkom regionu u periodu od 1992. do 1995. godine, ništa suštinski neće biti mijenjano, već će samo biti dodatno pojašnjeno onog što je već napisano, a što se, prije svega, odnosi na broj nastradalih Bošnjaka u Srebrenici i oko Srebrenice. Pojasnili su ovo izvori “Glasa Srpske” navodeći da

Nenad Kecmanović: Genocid kao ideologija

19. januar 2022.

Prije neki dan pred zgradom OHR-a okupile su se Sarajlije da protestuju, a ko bi drugi doli sve sami Bošnjaci. Pod prozorom bespravno useljenog Kristijana Šmita skandirali su „Sankcije! Sankcije!“ Ako nekom nije bila jasna poruka, mogao je da sazna iz brojnih intervjua koje je posljednjih dana dao sarajevskim medijima. Na ponavljanje pitanja zašto ne smijeni Dodika, on ponavlja: „Potreban je razgovor u cijeloj BiH“. Ali, oni uz to uzvikuju i: „Genocid! Genocid!“, a nije jasno da li se to odnosi na srpsko odbijanje Inckovog zakona o verbalnom deliktu, ili na vraćanje ustavnih entitetskih nadležnostosti u Banjaluku. Objašnjenje je u tome što Bošnjaci sve što im se odvajkada loše dogodilo

Piše: Čanković Dane Smrt Davida Dragičevića u Banja Luci nije samo smrt jednog mladog čovjeka, ona je mnogo više. Kao da dobra i loša strana sa njom hoće nešto veliko da urade.

Nova taktika u staroj strategiji zavadi pa vladaj – Odgovor ODKB

18. januar 2022.

Bakir Izetbegović nije „s’ vrha pameti“ rekao da će pozvati islamski svijet da pomogne Bošnjacima, pogotovo ako izostane očekivana pomoć Zapada. Piše: Dane Čanković, predsjednik SNP-Izbor je naš Centar svjetske moći koji uglavnom kontroliše SAD, Englesku, Australiju, dio Vatikana, NATO, multinacionalne korporacije, banke, nije odustao od svoje stare, skoro do bez greške, usavršene strategije „zavadi pa vladaj“. Cilj te strategije nije samo da zagospodari čovječanstvom i svjetskim resursima, već na kraju da uništi čovjeka koji je ušao u proces anesteziranja duše, i napravi njihovog čovjeka, onog koji nema ljudsku prirodu. Nova taktika u staroj strategiji podrazumijeva vještačko i medijsko dovođenje Bošnjaka na Balkanu u poziciju žrtve i podstrekivanje islamskog svijeta,

Miodrag_Linta.jpg

Linta: Od priznanja Hrvatska se nije suočila sa svojom mračnom prošlošću

17. januar 2022.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta poručio je povodom 30 godina od međunarodnog priznanja Hrvatske da se ta zemlja nikada nije suočila sa svojom mračnom prošlošću i priznala da je proustaški režim Franje Tuđmana izvršio agresiju na srpski narod sa ciljem stvaranja etnički čiste države. Linta je ukazao da Hrvatska u tri decenije samostalnog postojanja nije procesuirala masovne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima, nije ekshumirala srpske žrtve sa poznatih grobnih mjesta i nije identifikovala posmrtne ostatke srpskih žrtava koji se nalaze u zavodima za sudsku medicinu. On je dodao da, umjesto toga Hrvatska, obilježavanjem zločinačke akcije „Oluja“, slavi progon i stradanje krajiških Srba. – Slavi zločince koji

RESTAURACIJA USTAŠTVA DOBILA SVOJ TUЖNI IZRAZ U SEGEDINU: „Ubij Srbina“ orilo se sa tribina

17. januar 2022.

Balkanski derbi u okviru Evropskog prvenstva u rukometu između Srbije i Hrvatske obeležili su izlivi mržnje prema našem narodu od strane ekstremista koji su prisustvovali meču u Segedinu. Na delu tribina, gde su se mogle videti zastave sa prvim belim poljem na šahovnici, što je simbol zloglasne NDH, hrvatski fanatici klicali su: „Ubij Srbina“, „U boj, u boj za narod svoj“… Dakle, restauracija ustaške ideologije koja je uveliko odmakla u susednoj državi, dobila je svoj tužan izraz i u dvorani gde se  vodila žestoka rukometna borba. Nije izostalo ni klicanje „Vukovar, Vukovar“ da bi se upotpunio antisrpski dekor koji nema nikakve veze sa sportom. Tako su se ponašali ljudi koji

Savo Štrbac: Zločin u Uzdolju – kontradiktornost državnog interesa

16. januar 2022.

Ustavni sud Republike Hrvatske po prvi put potvrdio da je istraga zločina nad Srbima počinjenih u „Oluji” bila neefikasna. Nažalost, Ika Šare nije dočekala ovu makar i „Pirovu pravdu” pošto je u međuvremenu preminula. Nadu da će hrvatski sudovi u budućnosti „kontradiktornost državnog interesa” početi tumačiti u korist oštećenih i kad su u pitanju srpske žrtve, daju ono troje sudija sa izdvojenim mišljenjem. Ustavni sud Republike Hrvatske (US RH), u sastavu od 12 sudija, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula Ika Šare iz Australije, na sednici održanoj 26. oktobra  2021. doneo je odluku kojom se utvrđuje da je neprovođenjem efikasne istrage smrti njenog oca, Miloša Ćosića, u proceduralnom aspektu

Histerija u Zagrebu zbog spomen-ploče Milanu Tepiću u Banjaluci

13. januar 2022.

Hrvatska uputila protestnu notu BiH zbog memorijala koji je majoru JNA otkriven u istoimenoj ulici u Banjaluci. Od stalnog dopisnika Politike Banjaluka – Iako poslednji heroj bivše Jugoslavije, major Milan Tepić, već ima svoju ulicu u glavnom gradu RS, postavljanje spomen-ploče čoveku koji je život žrtvovao kako resursi JNA ne bi došli u ruke snagama koje su se borile za otcepljenje od zemlje kojoj se zakleo, uznemirilo je duhove u susednoj Hrvatskoj. Spomen-ploču su u istoimenoj ulici pre neki dan u Banjaluci svečano otkrili gradonačelnik Draško Stanivuković i Aleksandar Tepić, sin Milana Tepića. U Hrvatskoj, međutim, tog jugoslovenskog i srpskog heroja smatraju „teroristom”, pa im se nije dopalo to što

veritas2.jpg

Na zagrebačkom aerodromu uhapšen Dragan Mitrović

13. januar 2022.

Organizacija „Veritas” u današnjem saopštenju otkrila je identitet muškarca koji je u subotu, 8. januara, uhapšen na zagrebačkom aerodromu zbog sumnje, kako su naveli regionalni mediji, u počinjenje ratnog zločina nad civilima u Baranji tokom 1991. i 1992. godine. Kako se navodi u saopštenju, reč je o Srbinu Draganu Mitroviću iz baranjskog sela Karanac, koji je pred tužiocem negirao kvalifikaciju krivičnog dela, koje je označeno kao ratni zločin. Mitrović od 1999. godine sa porodicom živi u Velikoj Britaniji, gde je otišao sa hrvatskim dokumentima i zatražio azil. „U toku rata posvađao se sa meštaninom Zdravkom Antićem, hrvatske nacionalnosti, kojeg je i ošamario nekoliko puta, ali su se izmirili i međusobno

Otkrivena Spomen – ploča majoru Milanu Tepiću, heroju koji će ostati upamćen po svojim riječima i djelima

12. januar 2022.

U čast majora Milana Tepića, u ulici koja nosi ime ovog velikog heroja postavljena je Spomen-ploča, koju su svečano otkrili gradonačelnik Draško Stanivuković i Aleksandar Tepić, sin Milana Tepića. Jedanput ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško – citirajući riječi majora Tepića gradonačelnik je poručio da je Tepić svojim vanvremenskim podvigom svima nama održao lekciju kako se daje riječ i kako se brani sloboda, otadžbina i narod. Dodao je da će zbog toga ovaj istinski heroj ostati upamćen ne samo po svojim riječima, nego po svojim đelima. Stanivuković je istakao da će se o Tepićevom

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA