arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Suđenje Mahmuljinu Foto: RTRS

Mudžahedini “preoteli” 61 srpskog zarobljenika

2. novembar 2016.

Bivši pomoćnik komandanta za moral Petog brdskog bataljona 328. brigade takozvane Armije BiH Omer Muhić rekao je danas u nastavku suđenja komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu da je čuo za slučaj da su pripadnici jedinice “El mudžahedin” preoteli 61 zarobljenog pripadnika Vojske Republike Srpske /VRS/ i da mu nije poznato šta se sa njima desilo. Muhić je napomenuo da samo zna da su tokom zarobljavanja dvojica mladića izvedena iz te grupe, odnosno, da ih je spasio jedan od komšija, dok su sve ostale preoteli pripadnici “El mudžahedina” i odveli ih prema prvoj liniji u pravcu Bočinje. On je rekao da se tokom 1995. godine, u vrijeme kada

Jednomjesečni pritvor za zločine u Orašju

2. novembar 2016.

Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor desetorici nekadašnjih pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/, koji su prije dva dana uhapšeni zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad Srbima na području Orašja. Pritvor je određen Đuri Matuzoviću, Ivi Oršoliću, Tadi Oršoliću, Marku Dominkoviću, Josi Nediću, Marku Baotiću, Marku Blažanoviću, Mati Жivkoviću, Anti Жivkoviću i Stjepi Đuriću, saopšteno je iz Suda BiH. Uvidom u podneseni dokazni materijal, Sud je utvrdio da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni počinili krivično djelo za koje se terete. Pritvor, koji može da traje do 30. novembra, određen je zbog opasnosti od bjekstva, osnovane bojazni da će boravkom na slobodi osumnjičeni uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze

Izvor: Čitatelj portala Tris.com.hr

Knin “deložira” pravoslavne pokojnike zbog navodnih dugova?

1. novembar 2016.

Uoči blagdana Svih svetih i Dana mrtvih, kada najveći broj građana posjećuje groblja, kninska je komunalna firma oskvrnavila niz grobnica na gradskom groblju u Kninu – oblijepile su ih naljepnicama s obaviješću o skorim “deložacijama” grobova, javlja neprofitni portal Tris.com.hr. Čitalac portala Tris snimio je obavijest o neplaćenim računima za grobnu naknadu i prijetnju deložacijom pokojnika. Ista je naljepnica, unatoč plaćenim računima, osvanula na njegovoj porodičnoj grobnicici. A obavijest kaže: “ČISTOĆA I ZELENILO d.o.o. Trg Oluje 9, KNIN, OBAVIJEST: Ovo grobno mjesto nema evidentiranog korisnika u grobnom očevidniku i položajnom planu grobnih mjesta i grobnica, za isto nije plaćena grobna naknada 10 (deset godina). Temeljem te činjenice, a sukladno članku 14. Zakona

Istina o zločinu na trgu u Tuzli

1. novembar 2016.

Vlasti Srbije odobrile da činjenice o događaju 25. maja 1995. budu utvrđene opitima na poligonu u Nikincima. – Stručnjaci ustanovili da je reč o postavljenim eksplozivnim napravama, a ne granati sa srpskih položaja Dali je konačno razjašnjena dilema šta se zaista dogodilo u Tuzli 25. maja 1995. godine kada je od eksplozije granate poginulo 70 ljudi, a za zločin je optužena vojska Republike Srpske? Na vojnom poligonu u Nikincima, pred očima naših i inostranih stručnjaka, izvedena su nedavno ukupno 32 opita, od čega 19 s granatom kalibra 130 milimetara, a 13 s eksplozivom. Svi su dokumentovani, snimljeni foto-aparatima, kamerama, ultrabrzim kamerama i dronom. Sačinjeni su izveštaji svih pozvanih stručnjaka na

Dr Milan Bulajić: Karlina zamka genocida

31. oktobar 2016.

Pokojni Dr Milan Bulajić (1928. – 2009.) bio je doktor međunarodnog prava, međunarodni stručnjak za genocid, autor brojnih knjiga iz te oblasti, čovek čije se mišljenje poštovalo, a stavovi prihvatali u međunarodnim organizacijama i institucijama. Ovaj intervju je Dr Bulajić dao 2005 godine. • Gospodine Bulajiću, svakodnevno se u medijima govori o genocidu, a Vas, stručnjaka za tu oblast, nema u javnosti. – Pravo da Vam kažem, ne znam šta da odgovorim na to pitanje. Normalno bi bilo da moja vlada, stručni organi, da se interesuju. Ja sam iz međunarodnog prava – istorije diplomatije, doktorirao 1953. godine i više od pedeset godina aktivno sam se bavio međunarodnim pravom, pitanjem genocida –

Promocija knjige, Ognjena Marija livanjska

Budo Simonović na Sajmu knjiga: Dok sam pisao „Ognjenu Mariju Livanjsku“ pitao sam se da li će mi iko vjerovati!

31. oktobar 2016.

Na Sajmu knjiga predstavljena je knjiga Buda Simonovića, Ognjena Marija livanjska U utorak, 25. oktobra 2016. godine, na Sajmu knjiga u Beogradu, u Hali 4, na štandu Ministarstva spoljnih poslova RS, Uprave za dijasporu i saradnju sa Srbima u regionu, prestavljena je knjiga Buda Simonovića Ognjena Marija livanjska. Na promociji su govorili Jovo Bajić, pisac, istoričar i novinar iz Beograda, kao i autor Budo Simonović. Knjiga, koja je najrečitije štivo o životu i stradanju livanjskih Srba, obuhvata prevashodno stradanja leta 1941. godine na područiju Livna, ali i stradanja tokom građanskog rata u Bosni devedesetih godina 20. veka. U leto 1941. godine u kraškim jamama Dinare, Golije, Staretine, Tušnice, Kamešnice…, u

Nestali sa KiM

Porodice: Nestali sa KiM treba da dobiju status žrtava rata

31. oktobar 2016.

Udruženje kidnapovanih i ubijenih sa Kosova i Metohije žele da se njihov status izjednači sa statusom drugih žrtava rata, rekao je predsednik tog udruženja Simo Spasić u razgovoru sa ministrom odbrane Zoranom Đorđevićem. Ministar Đorđević posetio je Spomen-sobu „Kosmetske žrtve“, gde se susreo sa članovima porodica nestalih i kidnapovanih. Na izloženim fotografijama u Spomen-sobi predstavljeno je 2.500 kidnapovanih i ubijenih civila sa KiM — Srba, Roma, Goranaca i Albanaca — koje su oteli i ubili pripadnici terorističke OVK. „Tražimo da država pomogne porodicama žrtva. Najviše nas pogađa što u Briselu nema razgovora o kidnapovanim Srbima, nema odgovornosti komandanata OVK“, rekao je predsednik Udruženja kidnapovanih i ubijenih sa KiM Simo Spasić. Srbija će učiniti sve da oni koji su počinili zločine odgovaraju i napori na pomirenju

Uhapšeni pripadnici HVO-a zbog zločina nad Srbima u Orašju

31. oktobar 2016.

Na području Orašja uhapšeno je 10 lica zbog sumnje da su, kao pripadnici HVO-a, u ovom mjestu počinili ratni zločin nad većim brojem Srba od aprila 1992. do jula 1993. godine. Uhapšeni su bili pripadnici Vojne policije HVO-a i policijskih struktura, kao i stražari u logorima i objektima za zatvaranje. Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH, po nalogu Tužilaštva BiH, uhapsili su Đuru Matuzovića, Ivu i Tadu Oršolića, Marka Dominkovića i Josu Nedića. Među uhašenima su i Marko Baotić, Marko Blažanović, Mato i Anto Жivković i Stijepo Đurić, saopšteno je iz Tužilaštva BiH. Uhapšeni su osumnjičeni za krivično djelo zločin protiv čovječnosti i oni će tokom dana biti predati

Elfete Veseli, Slobodan Stojanović

Albanka nije jedina osumnjičena za ubistvo dečaka

31. oktobar 2016.

BiH čeka izručenje Elfete Veseli, koja se tereti za ubistvo dečaka. Slobodan Stojanović usmrćen kada se vratio po psa Ministarstvo pravde BiH uputilo je zahtev za ekstradiciju Elfete Veseli (55), koju Tužilaštvo BiH tereti za ratne zločine počinjene na početku rata u BiH, u zvorničkom kraju, odmah čim smo obavešteni da je locirana, rekla je, juče za “Novosti” Marina Bakić, portparolka Ministarstva pravde BiH. Sada je, naglašava naša sagovornica, na pravosudnim organima Švajcarske da donesu odluku da li i u kom roku će doći do izručenja. Ova Albanka, osumnjičena je za monstruozno ubistvo dečaka Slobodana Stojanovića (11) iz sela Donje Kamenice, kod Zvornika, koji je sa porodicom uspeo da pobegne

Slobodan Stojanović

Da li će dječak Slobodan Stojanović dobiti spomenik u Zvorniku? (VIDEO)

30. oktobar 2016.

24 godine su prošle od monstruoznog ubistva jedanestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića u Donjoj Kamenici, kod Zvornika, koga su mučki ubili muslimani juna 1992. godine. Decenija je prošla i od prvih inicijativa da se dječaku podigne spomenik u Zvorniku. Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku uputio je dopis Boračkoj organizaciji Srpske i Zvornika i Skupštini grada da se inicijativa koja je još iz 2008. godine, realizuje što prije i da se dječaku podigne spomenik u Zvorniku. Tragična sudbina dječaka Slobodana Stojanovića koji je u proteklom ratu zvjerski mučen i ubijen obišla je svijet. Inicijativa da se njemu u čast podigne spomenik u Zvorniku i na taj način njegov lik

Besjeda prof. Staniše Lalića na parastosu Srbima, pobijenim u hrvatskoj akciji „Otkos“

30. oktobar 2016.

Vo imja Oca i Sina i Svetoga Duha… Prognani narod Zapadne Slavonije i Grubišnopoljskog područja blagodari sveštenstvu Hrama Svetog Marka na održanom pomenu našoj izginuloj braći i sestrama i svim nevino stradalim sinovima i kćerima našeg roda… Blagodari njegovoj Svetosti Patrijarhu Irineju, sem sveštenstvu i našoj Crkvi koja saučestvuje i dijeli patnju i sudbinu svog naroda… Hvala Srbiji koja je, kao i uvijek u svoje okrilje prihvatila hiljade i hiljade izgnanih, poniženih i unesrećenih… Hvala joj!Najdublja istina svih nas prognanih, izgnanih i unesrećenih glasi:„Tijela su naša ovdje, a naše duše tamo gdje su naša ognjišta, naša kućišta, naši pragovi, naše jame, naše spaljene crkve… naša još uvijek nepronađena braća…“U našem

milan_bastasic_tv.jpg

Genocid nad Srbima u Hrvatskoj počeo “Otkosom” novembra 1991.

30. oktobar 2016.

Pravda | 19. – 22. decembar 2009. | Danka Kojadinović Dr Milan Bastašić, vlastitom sudbinom i brojnim dokazima ustaškog genocida nad Srbima, svedoči o zločinima koji nikad nisu kažnjeni “Pazi i dobro se čuvaj da ne zaboraviš događaje što si ih svojim očima video; neka ti ne iščeznu iz srca ni jednog dana tvoga života. Naprotiv, pouči o njima svoju decu i decu njihove dece.” (Peta knjiga Mojsijeva, 4:9).   Preživeo sam Jasenovac 1941. i “Otkos” na Bilogori 1991. Pukovnik u penziji, humanista po opredeljenju, doktor Milan Bastašić, epidemiolog, doktor medicinskih nauka, jedan je od, sada već malog broja, preživele dece logoraša Drugog svetskog rata. Do početka poslednjeg rata u

parastos_bilogora_grubisno-polje.jpg

Parastos za stradale Bilogorce 29. oktobra u Beogradu

28. oktobar 2016.

U subotu, 29 oktobra 2016. u Hramu sv. apostola u evangeliste Marka u Beogradu, sa početkom u 11 časova, služiće se parastos za stradale civile i poginule borce u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991-1995, porijeklom iz Bilogore. Parastos sa sasluženjem protojereja-stavrofora Trajana Kojića organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“. Izvor: BILOGORA

Bivša zatvorenica logora Dretelj Foto: RTRS

Medić silovao Srpkinju, a njenom sinu odrezao jezik i tjeme

28. oktobar 2016.

U nastavku suđenja za zločine počinjene u logoru Dretelj na području Čapljine, svjedokinja Tužilaštva BiH ispričala je da ju je optuženi Ivan Medić silovao, a njenom sinu odsjekao jezik i tjeme. Optužnica tereti Ivana Medića i Tonču Raića da su od 5. maja do 17. avgusta 1992. godine, kao pripadnici Hrvatskih odbrambenih snaga /HOS/ i Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/, učestvovali u nezakonitom zatvaranju, nečovječnom postupanju, pljačkanju imovine, te prisiljavanju na seksualni odnos srpskih civila u logoru Dretelj. Zaštićena svjedokinja B navela je da je sa porodicom živjela u Čapljini do 14. juna 1992. godine kada su joj u kuću došli vojnici i odveli ih u logor Dretelj, gdje su muškarci

Izložba «A Bog samo ćuti i gleda»

25 godina egzodusa sa Bilogore

28. oktobar 2016.

Moramo braniti i mrtve da bi se spasili živi Poruke sa izložbe «A Bog samo ćuti i gleda» održane u Beogradu od 24. do 26. oktobra 2016. u organizaciji Zavičajnog udruženja «Bilogora» U srijedu, 26. oktobra u Beogradu, u izložbenom holu Narodne banke Srbije na Slaviji zatvorena je izložba „A BOG SAMO ĆUTI I GLEDA“. U okviru izložbe održana je i promocija knjige Dušana Jelića sa naslovom istovjetnim sa nazivom izložbe – „A BOG SAMO ĆUTI I GLEDA – Odgovor na obmane hrvatskih autora o ratu na Bilogori 1991“. Takođe, sastavni dio izložbe je bila i video-prezentacija „Zavičajno udruženje Bilogora „ te predstavljanje posljednjeg broja lista lista „Srpsko kolo“ sa

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA