arrow up
Parastos Foto: RTRS

Mali Zejtinlik- Pomen na srpske heroje (VIDEO)

Snijeg na Romaniji ni ove godine, na Vaskršnje zadušnice, nije spriječio članove porodica, prijatelje i saborce da odaju poštu na vojničkom spomen-groblju Mali Zejtinlik u Sokocu. Tamo je smiraj našlo skoro hiljadu junaka Odbrambeno-otadžbinskog rata. Brat do brata, otac uz sina, rođaci, prijatelji, saborci – na mjestu vječne straže hiljadu srpskih boraca sarajevsko-romanijske regije i danas dostojanstvo, čast, bol. Brat poginulog borca Radojica Trifković kaže da mu je ovdje sahranjen brat, kao i posmrtni ostaci 29 ubijenih mještana Čemerna. On podsjeća da su muslimanske snage 10. juna 1992. godine napale selo Čemerno i izvršile pokolj 29 mještana, a da za taj zločin još niko nije odgovarao. Milena Krtolina, majka poginulog borca, u ratu je izgubila dvoje djece, a ostala

Nihad Bojadžić (foto: www.poskok.info)

Osuđen na 15 godina zbog ratnog zločina a slobodno šeta Sarajevom

U BiH se pojedni osuđenici za ratne zločine i nakon pravosnažne drugostepene presude i dalje slobodno kreću. To potvrđuje slučaj Nihada Bojadžića. Vijeće Suda BiH potvrdilo je Nihadu Bojadžiću, ratnom zamjeniku komandanta jedinice ” Zulfikar” tzv. Armije BiH, kaznu od petnaest godina zatvora koju mu je u prvostepenoj presudi izrekao Sud BiH 2015. godine. U većini slučajeva, kada je osoba osuđena na samo pet godina i jedan dan, mora odmah na izdržavanje kazne, međutim, u slučaju Bojadžića, koji je osuđen zbog teškog ratnog zločina, to ne vrijedi. Uprkos takvoj presudi, Bojadžić se i dalje slobodno šeta Sarajevom, tvrdi Večerenji list. Pojedini pripadnici tzv. Armije BiH koji su osuđeni za ratni

Božica Rajilić Foto: RTRS

Жivković-Rajilić ponovo izabrana za predsjednika Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske

Božica Жivković-Rajilić ponovo je danas izabrana za predsjednika Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, izjavila je Nadežda Janković, koja je na čelu Skupštine Udruženja. Na sjednici Skupštine Udruženja koja je održana danas u Banjaluci, Rajilićeva je dobila jednoglasnu podršku, dok je za potpredsjednika izabrana Slobodanka Mladić. Rajilićeva je rekla novinarima da će prioritet u radu Udruženja biti zakonsko regulisanje statusa žena žrtava rata kako bi mogle da ostavare određena prava. “Sada imamo podršku pojedinaca – predstavnika institucija, ali naš status nije regulisan zakonski. To je za nas najvažnije pitanje, kao i da dobijemo sredstva za rad Udruženja”, kaže Rajilićeva. Ona je navela da je prijedlog zakonskog regulisanja statusa žena žrtava

U Ambasadi Srbije u Moskvi prikazan je dokumentarni film Mileta Savića "Spomenko na vječnoj straži" koji je posvećen Spomenku Gostiću, najmlađem poginulom borcu Vojske Republike Srpske.

U Moskvi prikazan film “Spomenko na vječnoj straži”

U Ambasadi Srbije u Moskvi prikazan je dokumentarni film Mileta Savića “Spomenko na vječnoj straži” koji je posvećen Spomenku Gostiću, najmlađem poginulom borcu Vojske Republike Srpske. Ambasador Srbije Slavenko Terzić istakao je da ovaj film ne govori samo o sudbini dječaka Spomenka Gostića, nego i srpskog naroda u Republici Srpskoj i BiH, ali i na cijelom bivšem jugoslovenskom prostoru. “Ova priča opominje da je rat najveće zlo i da mir nema alternativu, ali i da ne smemo nikada zaboraviti borce, naročito mlade, koji su položili život za slobodu srpskog naroda u BiH i Republici Srpskoj”, rekao je Terzić sinoć u obraćanju prisutnima. Šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi Duško Perović

Ruski ambasador: Gorbačov sprečio bombardovanje Zagreba

Ruski ambasador u Hrvatskoj Anvar Azimov napisao je za zagrebački „Jutarnji list” da je zahvaljujući sovjetskim operativcima i obraćanju Gorbačova rukovodstvu Jugoslavije sprečen napad JNA na Zagreb 1991. ZAGREB – OD STALNOG DOPISNIKA ”Uz pomoć dezertera iz JNA i iz prisluškivane komunikacije Štaba Vrhovne komande u Beogradu hrvatsko rukovodstvo na vreme je saznalo za napad koji se sprema na Zagreb i velika industrijska postrojenja u Hrvatskoj”, napisao je za zagrebački ”Jutarnji list” ruski ambasador u Hrvatskoj Anvar Azimov povodom 25. godišnjice ruskog priznanja Hrvatske.  Azimov kaže da su SAD i Zapad zauzeli nefleksibilni stav i podržavali celovitost Jugoslavije i da se zato hrvatsko vođstvo obratilo Moskvi. ”Zahvaljujući između ostalog i

Azra Bašić

Prodić: Azra me štrikom kao cuku vodala po podu i udarala

Na početku suđenja Azri Bašić za ratne zločine nad Srbima u Derventi, svjedoci Tužilaštva BiH ispričali su kako ih je u aprilu 1992. godine u Derventi tukla osoba čije je ime Azra, zajedno sa drugim vojnicima. Čedo Prodić je 26. aprila 1992. godine sa komšijama iz naselja Čardak, opština Derventa, zarobljen i odveden u Dom JNA u kojem su se, kako je naveo, nalazili pripadnici različitih vojski – Teritorijalne odbrane /TO/, Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ i Hrvatskih oružanih snaga /HOS/. U Dom JNA su sprovedeni sa rukama iznad glave i postrojeni pored zida. Tu je zatekao nekoliko komšija. “Zatim je počelo udaranje i mučenje. Jugoslovenske pare smo morali da jedemo.

Bivši srpski logoraš Petar Mojić

Petar Mojić: Još po noći stajem uz zid, kao u zatvoru

Petar se posebno sjeća Makse Gajića iz Lončara, svog ujaka, i kaže da je svojim očima gledao kada su ga zaklali. “Zabili su mu nož u vrat. Izašao mu je na drugu stranu – to je naredio Peran Vincetić…” Priredila: Svetlana PAVLOVIĆ Bivši srpski logoraš Petar Mojić, koji je devedesetih godina prošlog vijeka kao dvadesetogodišnjak tri mjeseca proveo u hrvatskom zatvoru u školi u Donjoj Mahali, opština Orašje, kaže da je “psihički i fizički uništen”, te da i danas ima noćne more. “Često po noći skačem i stojim uz zid, kao što sam morao u zatvoru, bez obzira na bolove od lomljenja kičme, rebara… Osjećam bol na svaku promjenu vremena,

Azra Bašić Foto: SRNA

Počelo suđenje “Krvavoj Azri” za zločine nad Srbima u Derventi

Pred Sudom BiH počelo je suđenje Azri Bašić za ratne zločine nad Srbima, koje je 1992.godine počinila u Derventi. Tužilaštvo BiH 16.decembra podiglo je optužnicu, kojom se Bašićeva tereti da je, u svojstvu pripadnice HVO-a na području Dervente, postupala protivno odredbama ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Bašićeva se tereti da je 1992. godine počinila ratni zločin nad žrtvama srpske nacionalnosti sa područja Dervente i okoline, koji su bili zatvoreni u Domu JNA u ovom gradu. Prema navodima optužnice, Bašićeva je nožem, na izuzetno svirep način, usmrtila civila, muškarca srpske nacionalnosti, koji je ležao na podu nakon što je teško pretučen i zlostavljan. Optužena se tereti da je

Spomenko Gostić Foto: RTRS

Danas u Moskvi projekcija filma o Spomenku Gostiću

U Ambasadi Srbije u Moskvi danas bi premijerno trebalo da bude prikazan dokumentarni film “Spomenko na vječnoj straži”, koji je posvećen Spomenku Gostiću, najmlađem poginulom borcu Vojske Republike Srpske. Autor filma Mile Savić rekao je Srni da će ovo biti prvo prikazivanje filma o Spomenku u Rusiji, a povodom Dana boraca Vojske Republike Srpske. “Srećan sam što će film biti prikazan u Moskvi, jer herojstvo našeg Spomenka, njegova ljubav prema srpskom narodu i želja za slobodom, kao univerzalnim pravom svih naroda, ne smiju biti zaboravljeni. Veoma je važno da se za Spomenkovo herojstvo čuje i van granica Republike Srpske, a pogotovo u bratskoj Rusiji”, istakao je Savić. On je podsjetio

Ispred Doma Narodne skupštine nalazi se "srpski zid plača"

Uništeni panoi sa imenima stradalih sa KiM: Od zida plača do zida srama

Ispred Narodne skupštine od juna 2015.stoje panoi sa fotografijama i imenima više od 2.500 žrtava tragično nastradalih devedesetih godina na području Kosova i Metohij Od jula 2015. godine, na platou ispred Doma Narodne skupštine nalazi se “srpski zid plača” – panoi sa fotografijama i imenima više od 2.500 civilnih žrtava, vojnika i policajaca koji su tragično nastradali devedesetih godina na području Kosova i Metohije. Ovaj podsetnik na nevine žrtve zbog nemara je postao zid srama.  Plastični i vezeni baneri su usled atmosferskih uticaja postali krti. Vetar je većinu pocepao. Komadi pokidane tkanine su se zamrsili oko metalne ograde. Pojedine parole leže na pločniku. Iz Udruženja porodica kidnapovanih i ubijenih sa

Jelene Dragović

Parastos stradalima u autobusu “Niš ekspresa”

U pravoslavnoj crkvi u Lapljem Selu služen je parastos nastradalim Srbima u bombaškom napadu na autobus “Niš ekspresa” u Livadicama kod Podujeva. U napadu pre 16 godina ubijeno je 12 a ranjeno četrdeset troje Srba. Egzekutori ovog zločina nisu kažnjeni. Vrhovni sud Kosova je u drugostepenom postupku u martu 2009. godine zbog nedostatka dokaza oslobodio Fljorima Ejupija, jedinog okrivljenog za “slučaj Livadice”. Preživela u napadu Jelena Dragović iz Lapljeg sela toga dana ostala je bez sestre Mirjane. Jelena kaže da boli i to što počinioci ovog zločina još nisu pronađeni. “Ne znam da li će biti za mog života, ali se nadam da će kad tad ova pravda biti zadovoljena.

Drago Krpina

Najveća nepravda pravednika Krpine

Drago Krpina danas govori o »najvećoj nepravdi u Hrvatskoj« koja se »svih ovih godina radi prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su odbili sudjelovati u ratu protiv Hrvatske«. Doista, teško je naći većeg pravednika od funkcionera koji je početkom rata predvodio prisilne deportacije civila… Svih proteklih dvadeset i pet godina najveća nepravda u Hrvatskoj radi se prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su odbili sudjelovati u ratu protiv Hrvatske, a posebno prema onima koji su i lično sudjelovali u njenoj odbrani – kazao je to u intervjuu Novom listu Drago Krpina, hrvatski političar i pjesnik, jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice i njezin saborski zastupnik u četiri mandata, glavni urednik

Centar Plaškoga u nedjelju, za našeg posjeta, bio je potpuno pust Foto: Jovica Drobnjak

Srce važnije od politike

Da mi je smetalo što je pravoslavna, nikad svoju Đurđu ne bih ženio. A naše je srce sve reklo. Imali smo svadbu s više od 200 uzvanika. Znači, sve je jasno, kaže Nedeljko Aščić koji se 1997. doselio u Plaški, gdje Srbi i Hrvati danas žive u susjedskoj, a često i bračnoj slozi U nekadašnjoj Ulici maršala Tita u centru Plaškoga, današnjoj 143. domobranske pukovnije, osnovna je škola i ostaci kuće – temelji i goli zidovi – nekad čuvene plaščanske porodice Zlatar. Ondje se smjestila i većina mjesnih kafića, trgovina prehrambenom i mješovitom robom te općinska upravna zgrada. Bivša Maršalova najprometnija je ulica toga ličkog mjesta, no na njoj se

Svijeće

Danas parastos Srbima ubijenim u terorističkom napadu u Livadicama

U pravoslavnoj crkvi u Lapljem Selu kod Prištine danas će biti služen parastos Srbima ubijenim u terorističkom napadu prije 16 godina na autobus “Niš-ekspresa” u selu Livadice kod Podujeva. U ovom terorističkom napadu poginulo je 12 Srba, a 43 ih je povrijeđeno. Aktiviranjem deset kilograma TNT eksploziva na magistralnom putu u selu Livadice dignut je u vazduh prvi od šest autobusa iz konvoja kojim su Srbi raseljeni sa Kosova i Metohije, u pratnji Kfora, kretali u Gračanicu na zadušnice. Poginuli su Жivana Tokić, Slobodan i Nenad Stojanović, Sunčica Pejčić, Mirjana Dragović, Nebojša, Danilo i Snežana Cokić, Milinko Kragović, Veljko Stakić, Dragan Vukotić i Lazar Milkić. Najmlađa žrtva jednog od najgnusnijih

Kod obnovljenog spomen-obilježja u banjalučkoj Mjesnoj zajednici Motike vijence su položili gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić i načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Dragomir Keserović.

Služen parastos za poginule borce u Motikama

Kod obnovljenog spomen-obilježja u banjalučkoj Mjesnoj zajednici Motike danas je služen parastos za 16 poginulih boraca Vojske Republike Srpske iz ovog mjesta u Odbrambeno otadžbinskom ratu. Vijence su položili gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić i načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Dragomir Keserović. Radojičić je rekao da su u gradskom budžetu ove godine predviđena sredstva za izgradnju novih spomenika, rekonstrukciju postojećih, kao i za centralno spomen-obilježje. “Prošle godine smo u naselju Motike obećali da ćemo obnoviti spomenik i taj posao smo uspješno završili”, rekao je Radojičić novinarima. On je dodao da Gradska uprava u dogovoru sa banjalučkom Boračkom organizacijom ima u planu gradnju novih spomenika u Zalužanima, Bronzanom majdanu i na Laušu.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.