arrow up
Film "Dah života" rediteljke Snježane brezo Foto: RTRS

Brčko: Večeras prikazivanje filma o smrt 12 banjalučkih beba

Dokumentarni Film Snježane Brezo “Dah života” o 12 banjalučkih beba koje su umrle u proljeće 1992. godine zbog nedostatka kiseonika, biće prikazan večeras u Domu kulture u Brčkom. U prostorijama Doma kulture biće postavljena kutija za prikupljanje pomoći za liječenje jedanaestogodišnje Maje Ignjić iz Brčkog, oboljele od Retovog sindroma. Dokumentarni film “Dah života” je priča o smrti 12 beba u banjalučkom Kliničkom centru, koje su 1992. umrle u porodilištu jer nije bilo kiseonika, budući da su kopneni pravci prema Srbiji bili zatvoreni. Savjet bezbjednosti UN tada je zabranio letove nad BiH, tako da je i dopremanje kiseonika vazdušnim putem bilo onemogućeno. Film “Dah života” snimnjen u produkciji Radio-televizije Republike Srpske,

Foto: Lola Đorđević

Da li bi Srbi mogli u Prištini da pričaju o zločinima? Nećemo saznati…

Festivali u organizaciji zatvorenog kruga ljudi koji se mire, iako se nikada nisu ni svađali, promašena su stvar. Daleko od bilo kakvog značaja i uticaja na društvo. Za „Mirditu” juče nije bio baš dobar dan. Početak festivala koji se u Beogradu održava četvrtu godinu zaredom, sa deklarativnom ambicijom da „predstavi kosovsku kulturu”, propraćen je incidentom u Domu omladine. Njime je nakratko prekinuto izvođenje performansa „Revolt protiv nasilja”. Prekinuli su ga članovi Srpskog sabora Zavetnici, uz obrazloženje da festival, a pre svega dolazak bivše kosovske predsednice Atifete Jahjage na predstavljanje knjige o ženama koje su preživele mučenje tokom rata na Kosovu i Metohiji, predstavlja velikoalbansku propagandu usred Beograda. U međuvremenu, Jahjaga je dolazak otkazala. Festival su organizovale nevladine organizacije Inicijativa mladih

Kneževo Foto: Screenshot/YouTube

Kneževo: Spomenik za poginule borce

U selu Borak u opštini Kneževo danas je osveštano i otkriveno spomen-obilježje za 21 poginulog borca u odbrambeno-otadžbinskom ratu sa ovog područja. Šef kabineta ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Blaško Kaurin, rekao je da je 21 poginuli borac nenadoknadiv gubitak za malu, ali dostojanstvenu mjesnu zajednicu kao što je Borak, ali ujedno i za Kneževo i Republiku Srpsku. Predsjednik Opštinske Boračke organizacije Kneževo, Ranko Vučić, rekao je da je obaveza srpskog naroda da ne zaboravi one koji su dali živote za Republiku Srpsku i očuvanje srpskih svetinja. Podsjetio je da je sa područja opštine Kneževo poginulo 275 boraca čija je prosječna starost 31 godina. Oko 600 pripadnika Vojske Republike

Pale - pomen Foto: SRNA

U nedjelju obilježavanje stradanja 45 srpskih boraca

Na spomen-obilježju u Жepi u nedjelju, 4. juna, biće obilježeno 25 godina od stradanja 45 pripadnika Vojske Republike Srpske koje su iz zasjede napali i mučki ubili, a potom masakrirali pripadnici muslimanskih snaga. Ovo je bio jedan od najtragičnijih događaja u novijoj istoriji Pala s obzirom na broj poginulih u jednom danu i na jednom mjestu. Kolona koja se 4. juna 1992. godine kretala prema brdu Zlovrh bila je u humanitarnoj misiji i imala je zadatak da dostavi hranu i vodu vojnicima koji su obezbjeđivali radio-relejni objekat na toj koti. Sa muslimanskim snagama bio je postignut dogovor da srpski vojnici mirno prođu. Međutim, muslimanske snage su taj dogovor prekršile i

Trnovo, Ledići, Spomenik civilnim žrtvama

Masakr u Ledićima, u kome su ubijane i bebe, i dalje bez optužnice?!

Do 2001. godine iskopani su ostaci 24 žrtve. Kosturi su većinom bili nepotpuni, a neke lobanje pronađene su odvojene od tijela. Prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, stanovnici Ledića ubijeni su na brutalan način – klanjem, vješanjem ili gušenjem Priredio: Ognjen BEGOVIĆ U selu Ledići, kod Trnova, u subotu, 3. juna, biće obilježeno 25 godina od krvavog pira muslimanskih falangi koje su svirepo likvidirale 24 srpska civila iz ovog sela. Pripadnici muslimanskih snaga su u junu 1992. godine mučki ubili srpske civile – najstarija žrtva Ikonija Vasić imala je 92 godine, a najmlađa Milun Tešanović samo 18 mjeseci. U zločinačkom pohodu komšija, ubijeno je deset članova porodice Vasić, cijela porodica

Kadar iz filma

”Prazna kuća” film o Srbima otetim radi trgovine organima DEO I

Ciklus svedočenja članova porodica kidnapovanih Srba, žrtava trgovine organima, portal KM Novine započinje povodom neljudskog festivala „Mirëdita, dobar dan” u Beogradu kojim se nastoji da Srbi budu okrivljeni za odbranu svojih imanja, porodica i KiM a zločini nad njima zaboravljeni pa čak i opravdani. Pre, tokom i nakon rata Srbi na Kosovu i Metohiji su bili kidnapovani. Oteto je preko 1800 ljudi, iako broj zapravo nikada nije tačno utvrđen jer je bilo situacija kada su Šiptari u logore vodili čitave porodice pa i sela, tako da niko nije ostao da ih traži. Prema tvrdnjama više različitih istražnih institucija i novinara kao u ovom slučaju, nedvosmisleno je dokazano da je najveći

fotografija: Frontal.SRB/DHS

„Dokazi“ o „bijelim trakama“ u Prijedoru 1992. godine

Dokaza nema. Odmah da se razumijemo. U pitanju je ratno huškaštvo i pozivanje na nacionalnu i vjersku mržnju i to na osnovu laži! Piše: Boris Radaković Ove godine, kao i nekoliko prethodnih godina, tzv. nevladine organizacije u savezu sa muslimanskim* udruženjima žrtava rata i sličnim organizacijama, obilježiće tzv. „Dan bijelih traka“, odnosno sjećanje na 31. maj 1992. godine. Tada su, kako oni tvrde, srpske vlasti Prijedora naredile svim Hrvatima i tada Muslimanima (danas Bošnjacima) da nose bijele trake oko ruke kako bi se raspoznavali i razlikovali od srpskog stanovništva, a na svojim kućama i stanovima da istaknu bijele zastave. Kao i prethodnih godina, i ovaj put ponoviće se iste, ili

Obriši suze mome Nikoli, nije načinio ni prvog koraka: Ovo je najtragičnija pesma o stradanju srpskog naroda u Krajini! (VIDEO)

Jovane Krstitelju, ruku promoli, poteci mirom iz sivih oblaka, obriši suzu mome Nikoli, nije načinio ni prvoga koraka – stihovi su pesme o stradanju srpskog naroda na koje niko ne ostaje ravnodušan “Na rastanku samo srce kaže, ja ću se vratiti…” Ovim stihom iz čuvene numere “A sad adio”, koja je sasvim slučajno i poslednja pesma emitovana iz studija radia Petrove Gore, pre hrvatske “Oluje” avgusta 1995.godine, počinje svaka numera Vokalno Izbjegličkog Sastava “Mladići”. OLUJA – ZLOČIN BEZ KAZNE, ZLOČIN KOJI TRAJE: Zašto smo danas u CRNINI, zbog čega TUGUJEMO i koga OPLAKUJEMO?! U pravoj poplavi patriotskih izvođača “krajiškog” zvuka, ovi momci su pokazali da Krajišnici nisu samo trojica ili petorica pevača u

Portugalski general Karlos Martins Branko Twitter

Portugalski general šokirao Zapad: Nije bilo genocida u Srebrenici!

Portugalski general Karlos Martins Branko, se od 1994. do 1996. godine nalazio na strateški važnom položaju zamenika šefa misije vojnih posmatrača UN za Hrvatsku i BiH Portugalski general Karlos Martins Branko, koji se od 1994. do 1996. godine nalazio na strateški važnom položaju zamenika šefa misije vojnih posmatrača UN za Hrvatsku i BiH, u memoarima „Rat na Balkanu” izneo je svoja saznanja i o dešavanjima na području Srebrenice u julu 1995. godine. Martins Branko iznosi činjenice koje su mu sa terena dostavljali kompetentni obaveštajni organi i na osnovu ovih dokaza, sa kojima je upoznata komanda Posmatračke misija UN u Zagrebu, smatra da nema sumnje da se u Srebrenici nije dogodio

Kod spomen-obilježja poginulim srpskim borcima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu u Serdarima i Vigošti, kod Kotor Varoša, danas su položeni vijenci u okviru obilježavanja 25 godina od formiranja Drugog bataljona 22. Pješadijske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/

Položeni vijenci kod spomen-obilježja u Serdarima i Vigošti

Kod spomen-obilježja poginulim srpskim borcima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu u Serdarima i Vigošti, kod Kotor Varoša, danas su položeni vijenci u okviru obilježavanja 25 godina od formiranja Drugog bataljona 22. Pješadijske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/. Vijence su položili borci Drugog bataljona, ratni komandant Aleksandar Saša Petrović i komandiri četa. Prisjećajući se stravičnog zločina u Serdarima i mučki ubijenih 14 srpskih boraca u Vigošti, Petrović je istakao da su borci Drugog bataljona dužni da čuvaju sjećanje i brane istinu, u ime prošlosti koja ne može biti promijenjena i budućnosti koja se mora graditi. “Istina je potrebna i prošlosti i sadašnjosti, ali je najpotrebnija budućnosti, da se zločin nikada ne zaboravi

U Prijedoru je danas obilježeno 25 godina od odbrane grada i sjećanje na 30. maj 1992. godine, kada je u napadu muslimanskih paravojnih formacija poginulo 15 boraca iz redova vojske i policije, a 26 ranjeno

Obilježeno 25 godina od odbrane grada

U Prijedoru je danas obilježeno 25 godina od odbrane grada i sjećanje na 30. maj 1992. godine, kada je u napadu muslimanskih paravojnih formacija poginulo 15 boraca iz redova vojske i policije, a 26 ranjeno. Parastosu poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata, koji je služen kod spomenika “Za krst časni”, prisustvovalo je više stotina građana Prijedora. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prijedora Zdravka Karlica izjavila je da još niko nije odgovarao za napad na Prijedor. “A Srbi koji su bilo šta uradili u Prijedoru prema drugom narodu dobili su oko hiljadu godina zatvora, što u Hagu, sudu BiH i našem sudu! Krajnje vrijeme je da se

Ratni komandant Drugog bataljona Aleksandar Saša Petrović i komandiri četa polažu vijence na spomen obilježje poginulim borcima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu u Kotor Varošu

Položeni vijenci na spomen-obilježje

Dvadeset i pet godina od formiranja Drugog bataljona 22. pješadijske brigade Vojske Republike Srpske počelo je polaganjem vijenaca na spomen-obilježje poginulim borcima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu u Kotor Varošu. Vijence su položili borci Drugog bataljona, ratni komandant Aleksandar Saša Petrović i komandiri četa. Petrović je istakao da je plod njihove zajedničke borbe Republika Srpska. “Duh jedinstva koji je krasio naš bataljon u svim nedaćama kroz istoriju mora biti nastavljen, i to ne samo u hristoljubivoj srpskoj vojsci, već i u svim segmentima narodnog života”, naglasio je Petrović. On je podsjetio da je Drugi bataljon dva puta proglašavan za najbolji bataljon Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske. Obilježavanje 25 godina Drugog

Prijedor

Obilježavanje 25 godina od prve odbrane grada

U Prijedoru će danas biti obilježeno 25 godina od prve odbrane grada u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Za 10.00 časova predviđeno je polaganje vijenaca ispred spomen-ploče u zgradi Policijske uprave Prijedor, a potom šetnja ulicama grada do centralnog spomenika “Za krst časni”, gdje će biti položeni vijenci, služen parastos i održani govori. Za 11.30 časova najavljeno je prikazivanje filma “Pamjatnik nahoda” u Pozorištu Prijedor, gdje će u 20.00 časova biti održan i koncert etno-grupe “Trag” iz Banjaluke. Ove godine u obilježavanje i proslavu 30. maja, Dana odbrane Prijedora, uključile su se i Boračka organizacija grada i Udruženje djece poginulih boraca “Nasljeđe” Prijedor. Iz boračkih organizacija pozvali su sve građane da se prisustvom

Foto: RTRS/SRNA

Lalović: Pofalići – prvo etničko čišćenje

Autor dokumentarnog filma „Pofalići“ Snježan Lalović rekao je danas u Beogradu da je, s obzirom na to da je Sarajlija koji je izašao iz svog grada pod silom, osjećao dug da napravi priču o sudbinama ljudi koji su nastradali tokom maja 1992. godine u sarajevskom naselju Pofalići, gdje se desilo prvo etničko čišćenje u jednom gradu tokom rata u BiH. „To je samo jedna u nizu tragedija koja je zadesila Srbe u tom tragičnom ratu koji je zadesio sve. Pofalići su sarajevsko naselje koje je stradalo 16. maja 1992. godine. Stradao je srpski dio naselja i to je prvo etničko čišćenje u jednom gradu tokom rata u BiH“, istakao je

Danas ponosnih 25 godina 2. bataljona 22. Pješadijske brigade VRS

Dvadesetpet godina od formiranja Drugog bataljona 22. Pješadijske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/ biće obilježeno danas služenjem parastosa, prisluživanjem svijeća i polaganjem vijenaca na spomen-obilježja poginulim borcima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu u Kotor Varošu, Maslovarama i Serdarima, kao i na mjestu stradanja 14 srpskih boraca u Vigošti. Arhijerejski namjesnik kotorvaroški Milenko Narić i paroh vrbanjački Mirko Batar služiće u Crkvi Svetog Proroka Ilije u Vrbanjcima parastos za 99 boraca Drugog bataljona koji su za Republiku Srpsku položili najveću žrtvu – svoj život. Borci i ratni komandanti Drugog bataljona okupiće se u Maslovarama, gdje će biti organizovano postrojavanje i druženje. Ratni komandant Drugog bataljona 22. Pješadijske brigade VRS Slobodan Жupljanin istakao je da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.